YouVersion Logo
Search Icon

MAREKÙT 6

6
Apùnì o Nasaret mene nen, Yesùt ina'la meathesukwa wene
(Mat.13:53-58; Luk.4:16-30)
1Hobuk he, at Yesùt o atoma nen wùlìpikesik he, okawerek aua eroma lag'aike. Laganem he, agoromì ane wanhì lagaukwa mene amanogo opolik lagaukwa. 2Lagaukwasik he, ineki sabìt Oba Ala hesik welegat logolìk he, o apùnì Yahuri mene sapan egarek oba inebe logolegat were'ma inoba kìlìk, wene yakùlisasike. Yakùlisikenem, it inebe logolegat amanogo nen he, mel isukwa:
“Egi! Nayùk e. Ap yì atì'nogo hagarìk niko atì re, koma nen yakùlhesik hagarì'logo. A'la motok kagalek atì, wene nena wene a'la logolìk yogonisìlì'logo. Eki hagisikenem elalinat hagarinabì'logo atì, nìkì'nogo hagarinabì'logo. 3At ebe re, he Maria eak o wùterek mene a'nogo lek? Agoromì opolik mene re, Yakobùt mel, Yoset mel, Yùrat mel, Simon mel, akìgì. Nen, erùgì re, nit ninom welago yoma lek?” ìlùk ina'la meathesukwa. 4Ina'la meathesukwama, at Yesùt en he mel yogoisasike:
“It ap Ala ane yogoisagarek mene atì re, o yì awì tì awì laganem, apùnì aike nen agauk hogo yogoisagarek meneat he, o inokawerek inaua eroma laganem it inogogì inagaikùgì mel, inaua omakìma welagaikarek mene mel, it en enek he, agauk hogo yogoisagarek lek o,” ìlùk yogoisasike. 5Atì'nogo hagasukwa atì nen, at Yesùt o atoma logolìk elalin mene aike hagatì'lek kamo isike. We, apùnì ou inoba mene inebe hamùlùgat enek eki hagisìlìk hagarinapike. 6Hagarinapikesik he, it apùnì atoma mene nen at ebe ina'la meathesukwa atì hesik, at a'la nen,
“Egi! nayùk e,” ìlùk akasikesik he, hobuk o atoma era'lukwe o wùrìkkwe wane yakùlisìlìk nìkì lagaike.
Yesùt en, ap inebe 12 nen inayoko hìlìk laksasike wene
(Mat.10:5-15; Luk.9:1-6)
7Atì'nogo yakùlisìlìk nìkì logolìk he, ap inebe 12 nen amanogo waisasikomo wagaukwama re, inebe pìretek wùrethìgìk laksagalùk inayoko hìlìk he, mokareke oabùt weak mene apùnì ina'la kìlìk were'ma henogo wulaksìlìk loagalùk he, at omame wogisasike. 8Wogisìlìk inasuk watì logolìk he, mel yogoisasike:
“Hit he, ebekwe mene hesik yì mene tì mene aike motok wolok lagùp o. We, sìge lùk enek wolok lano. Wolok laga logolìk, supùrùk mel, kwe heneke kìno ìlùk su kalugun mene mel, uang mel, aike motok wanhùp o. 9We, hinesok agùt enek laberogo laga logolìk he, hinogat oba su pìretek labetì'lek omakìtek laberogo lano,” ìlùk yogoisìlìk aike mel yogoisasike:
10“Apùnì inoba lìlìk he, o ya kìgìk, ta kìgìk, kìkì logogup o. We, kugun oba atomaat logopik he, o ninmo lùogolùk halok atoma nenat wùlìbi wìrìk lano o. 11It apùnì o aike nen hinebe wokhinapìk, hinane holhìk, ìgì'lek halok he, o atì nen wùlìbi waga logolìk he, it o atoma mene ina'la hùthoagalùk he, hinesok a'makwe kweang alolong hesalogo pelaksalùk wùlìbi we'no,” ìlùk inasuk warogo laksasike. 12It amanogo atì'nogo laksasikomo laga logolìk he, apùnì mel yogoisìlìk lagaukwa:
“Hit weak hagatì lagep mene atì heraksìlìk hinoabùt hebela'ni o,” ìlùk yogoisìlìk nìkì logolìk, 13mokareke inoabùt weak mene apigat apùnì ina'la kìlìk were'ma henogo wulaksìgìk, ou inoba welagaukwa mene inebe logolegat eken amusu inùkùl oba pelagasogo hagarinapìk, ìlùk lagaukwa.
Yohanet ima pelaginapì lagaike mene a'nogo ebe wasukwa wane
(Mat.14:1-12; Luk.9:7-9)
14Yesùt agoromì nen atì'nogo hagarinabìk laganem he, at Yesùt etage apùnì o ya ta atoma inelu agaukwasik abok ikenem, at kain etagepogot Herotet asuk holhikeat. Atì'nogo ikenem it apùnì aike nen he, mel ìkì lagaukwa:
“Yohanet ima pelaginapì lagaike mene ebe watama wa'laga a'nogo eluk agasik niko hìgì. Atì'nogo eluk agasik nogo nen he, hagasusak lek mene elalinat hagarìk niko atì,” ìgìk, 15nen, it aike nen he:
“Lek o. Ati at Elia ebeat o,” ìgìk, it aike nen he:
“Lek o. It ap holo Ala ane yogoisìkì lagaukwa mene nen yogoisìkì lagaukwa hagat yogoisìlìk niko atì re, at ebe it atì mene aike weinam agasik niko,” ìgìk, ebe Yesùt meneat atì'nogo ìkì lagaukwa atì. 16Atì'nogo ikenem abok at Herotet asuk holhikesik he, mel isike:
“Lek o. At Yohanet alokop tek hogo watìma wa'laga a'nogo hobuk eluk agasik niko atìat o,” ìlùk isike. 17-18Atì'nogo isike atì re, hageat at Herotet en agot Pilipùt agwe etage Herotiat atì wanhikomo re, at Yohanet en he, mel yogotì lagaike:
“Hat en hagot agwe wanusak le'ma wanhen atì waganek logousak mea o,” ìlùk, hobugalep ekalì warogo yogotì lagaike atì nen, at en ap inayoko hesikomo Yohanet ebe hakhei lagaukwasik wolok wagaukwasik he, eki hele warogo o ineki hele warogo hisagarek oba kelakhesukwa. 19-20Kelakhesukwama were'ma re, at he Herotiat en Yohanet ane eken hìlìk, at Herotet en wasuagalùk a'la kagalhì lagaike meneat he, at Herotet a'la nen he, mel akìkì lagaike:
“At Yohanet ebe Ala nen lakhei wagaikomo logolìk oabùt higit hagarì'logo,” ìlùk oabùt palogo ebe agaugeratì logolìk wasusak mea agaikomo, ebe elele waganogo hesogo welagaike. Hesogo logolìk, ane holhì logou walok en holhì lagaike meneat he, holhì logolìk, wenesùgì apik ebetì lagaike. 21Atì'nogo ebeto were'ma re, at Herotet ebe ta'lagaike ba higit asi wagaikomo rae, pesta huko isago nùogolùk, agoromì pemerintah mene kaintek mel, ap tentara inogogì mel, ap inetagewerek o Kalilea tokwoe mene mel, inom isago nùogolùk inayoko hesikomo atogosukwa atì sat, at he Herotiat a'la nen he,
“An nen Yohanet ane eken hìlìk wasuak akìkì lagì a'nogo hanoasuak yì ba wasuak,” ìlùk akasike. 22Atì'nogo akasikesik, pesta isago nikenem, at eak salisik mene kelakhesikomo kisikesik etawiì ouak sogop holok hogo lagagìk, pìgìk, hano motok wasikomo, at Herotet ebe mel, ap kisukwa mene amanogo mel, ina'la hai hakasike. Ina'la hai hakasikomo, at kain etagepogot Herotet atì nen he, mel yogosike:
“Hat en nena mene kìno yogoneten halok wokhesiginat o. 23O yoma an kain logolìk hagisek welagìresi'mo re, hat en,
Ti mene walok, egen halok he, heirogo mìkìlogo hetakwe wokhwìgìnat o,” ìlùk Ala etage hopuk palogo yogosike. 24Yogosikomo re, at hele salisik a'nogo wùlìpikesik agosa oba lagaikesik mel yogosike:
“An nen nena mene kìno ik,” ìlùk yogosikomo re, at en he, mel yogosike:
“At Yohanet ima pelaginaperek mene a'nogo ùkùloak palogo wokhesuak en he, kìno yogo'no,” ìlùk yogosike. 25Atì'nogo yogosikomo re, aremnogoat, at kain etagepogot a'nogo ha lagaikesik he, mel yogosike:
“Nopase, at Yohanet ima pelaginaperek mene a'nogo ùkùloak palogo sang oba earogo yogotak yaat wo'ne'nok o. An atìat walok,” ìlùk yogosikomo, 26at kain Herotet a'nogo a'la motok weak agaike. Atì'nogo weak agaike meneat he,
“An nen nagoromì ninom pesta isago nìkì logolìk ineilhanem,
Ala etage hopuk palogo eberogoat wokhesigin o, ìlùk abok yogotìrì'mo re, kamo usak nabìt. Wogosiginat o,” ìlùk a'la akasike. 27Atì'nogo akasikesik, ap tentara mene apùnì ineki hale warek hagisek welagaukwa mene aike mel yogosike:
“Yohanet a'nogo alokop tek hogo warìk, ùkùloak palago wolok we'no,” ìlùk lakhesike. Lakhesikomo re, o ineki hele warek hisagarek oba lagaikesik he, Yohanet ebe alokop tek hogo wasikesik ùkùloak palhike. 28Palhikesik, ùkùloak palek sang oba earogo hele salisik a'nogo wogosi wagaike. Wogosikomo re, at en he, agosa wogosi lagaike. 29Atì'nogo hagasukwama, apùnì nen he,
“Yohanet atì'nogo watama warek werek,” ìlùk isukwama, it Yohanet agoromì ane wanhì lagaukwa mene amanogo inasuk holìlùk ebe warek a'nogo wani wagaukwasik he, omoula warek hisagarek oba hei lagaukwasik were'ma nen, at Herotet en Yesùt abok holhìkesik,
“Yohanet eluk agasik niko hìgì,” ìlùk isike atì.
Yesùt en apùnì inebe 5.000 mene sùpùrùk seik-peik hogo wogisasike wene
(Mat.14:13-21; Luk.9:10-17; Yoh.6:1-14)
30It ap Yesùt en inayoko hìlìk laksasike mene amanogo inapotkwe at oba atogosi wagaukwasik he, mel yogosukwa:
“Nit en yì'nogo hagato, tì'nogo hagato. Wene yì'nogo yakùlisogo, tì'nogo yakùlisogo,” ìlùk motok pìlìngìrogo yogosukwa. 31Atì'nogo yogotenem, apùnì apik atoma lagìk, wagìk, ikenem he, sùpùrùk nìkì'nogo na heat haga'lagaikomo re, at Yesùt en agoromì mel yogoisasike:
“Set hamùlùgat halok waloageip en he, o apùnì inareng le'ma ninalepma kek hogo lùok o,” ìlùk yogoisasike. 32Atì'nogo yogoisasikesik he, at ebe inom inaligat i so warogo, o apùnì inareng le'ma lagaukwa. 33Laganem he, lt apùnì logolegat ineileken lagisìlìk he:
“It a'nogo atì hìgì,” ìlùk hùtsasukwa. Hùtsìlìk he, it inawì sili lopok obogat en i aik obakwe humusegat alebagìk inelokoma atogosi lagaukwasik were'ma, it Yesùt lak amanogo hobuk lagaukwa. 34Lagaukwasik he, at Yesùt so a'la nen inoba wùlìpikesik, eileken apùnì logolek amanogo lagisìlìk etawìrinabìk, mel isike:
“It yoma wam topa wam konharek hak, ap koninabu mene inebe lek en werek yì, netawìlak e,” ìlùk yì wene tì wene apigat yakùlisasike. 35Yakùlisiko kolek, o lìok isikomo re, at agoromì ane wanhì lagaukwa mene amanogo oba wagaukwasik he, mel yogosukwa:
“Nit o yoma apùnì inareng le'ma were'ma, o arat lìok ike yì. 36Halok he, apùnì yoma re, inapùrùk inokawerek hesik oko paloak en o yoma esakokwe o sili hùkokwe hamùlùkkwe laksan o,” ìlùk yogosukwa. 37Ati'nogo yogosukwama, at Yesùt en he,
“Hit enat melagisani o,” ìlùk yogoisasikomo, it en he, mel yogosukwa:
“Egi! Apùnì nen yabu ineki omake hesik hagatenem, ineki oko uang wogisagarek atì hake mene, nit en 200 wolok he, sùpùrùk horoti oko palogo apùnì yìgìnì'mo elok melagisoagalùk ìkì lagen? Mea o,” ìlùk yogosukwa. 38Ati'nogo yogosukwama, at en he, mel yogoisasike:
“Hit sùpùrùk horoti mene mìren werek. Hineileken hìtha lani o,” ìlùk yogoisasikomo re, it ineileken hìtha lìlìk wagaukwasik he,
“Sùpùrùk horoti mene 5 nen. Nen, ikan ha, pìre,” ìlùk yogosi wagaukwa. 39Yogosi wagaukwama, at en he, mel yogoisasike:
“Apùnì yoma inebe pipuk muliak obakwe aroma eki logothìgìk palìk loak en yogoisani o,” ìlùk agoromì yogoisasikomo re, 40it en apùnì apik amanogo yogoisasukwama inebe eki palìk lagaukwa. Eki aike palek he, apùnì inebe 100 nen, nen, eki aike palek he, 50 nen, eki palìk lagaukwa atì. 41Atì'nogo arat hù'larik lagaukwama re, at Yesùt en sùpùrùk horoti mene 5 nen aremnogo mel, ikan pìre aremnogo mel, ekim wanhikesik he, eileken pogot oba lìakhìlìk, Ala hai warogo horoti aremnogo kùrogo re, agoromì ane wanhì lagaukwa mene nen apùnì logolek amanogo sùpùrisoagalùk wogisasike. Nen, ikan pìre aremnogo atì'nogoat it obogat sùpùrisoagalùk kùrogo wogisasikeat. 42Sùpùrisasukwama re, it inebe obogat inalabut ning hogo nasukwa. 43Atì'nogo nasukwasik he, horoti kùrìk ato mel, ikan kùrìk ato mel, titelogo hesukwama re, Yesùt agoromì nen atogorogo mùl ugu mene 12 nen apem hesogothìgìk kalogo hesukwa. 44Sùpùrùk horoti mene nasukwa atì re, ap enek he, inebe 5.000 nen nasukwa.
Yesùt esok i agùm obakwe hìlìk wagaike wene
(Mat.14:22-33; Yoh.6:15-21)
45Ati'nogo arat nasukwama nen he, at Yesùt en at agoromì ane wanhì lagaukwa mene amanogo mel yogoisasike:
“An apùnì logolegat yoma laksak en he, hit tak i so a'la kìlìk he, i aik ìlì bakwe o Pesaira wùlìpì logoni o,” ìlùk ane keirogo yogoisasike. 46Atì'nogo yogoisasikomo, wùlìbi waga kolek, at Yesùt en it apùnì amanogo arat laksahlùk he, at sapan igìlùk punu ba lagasike. 47Lagasikesik he, at aligat punu ba werek kolek, at agoromì amanogo i so warogo i yekelek a'nogo tùlem asi wagaukwa hak, o arat hi isike. 48O hi isikesik he, hùako re, sogoi inelokokwe nen hunha wagaikomo re, it so aninirogo watenem, Yesùt eileken lagisasike. Eileken lagisalùk he, o we ìgìlùk etawiì wekelho kolek, at esok i agùm obakwe hìlìk inoba wagaikesik he, inera'lukwe kwanìrogo pìkìt wesigìlùk negen isike. 49-50Atì'nogo ikenem be, it obogat en at esok i agùm obakwe hìlìk waganem ineileken lakhìlìk mokat salek ina'maken lìlìk inayùk en inane ngai-wai isukwa. Atì'nogo ikenem aremnogoat, at Yesùt en he, mel yogoisasike:
“Nagoromì, hinagùt a'ma. An nebeat waga lagì. Halok, hinayùk agùp o,” ìlùk yogoisasike. 51Atì'nogo yogoisasikesik he, i so a'la inoba kisikomo re, sogoi a'nogo palagaike. Palagaikomo, it en he:
“Egi! Nayùk e,” ìlùk apik hogorasukwa. 52Atì'nogo hogorasukwa atì re, alep horoti seik-peik hogo wogisasike a'nogo hùthìgì'lek ina'la pùk logolìk, hobuk sogoi palagaikomo hogorasukwa atì.
Yesùt en apùnì o Kenesaret mene ou hagarinapike wene
(Mat.14:34-36)
53Atì'nogo haga'lùk, at Yesùt lak o Kenesaret, i yekelek a'nogo aik yì bakwe wùlìbi wagaukwasik he, i so a'nogo e telogo hele homagasogo hesukwa. 54E telogo hùlùk wùlìbi waganem arem nogoat, it apùnì atoma mene nen Yesùt ebe arat hùthasukwa. 55Hùthasukwasik he, humusek o ya ta atoma lìlìk he, it aike nen:
“Yesùt o atoma werek,” ìlùk, ikenem inasuk holìlùk, apùnì inoba ou mene e yerogo Yesùt oba wogisek waga lagaukwa. 56At Yesùt ebe o sili hùkoma kìgìk, hamùlù'mo kìgìk, ìgawìla kìgìk, ikenem he, it apùnì nen it aike inoba ou mene wogisek o silimo hisa waga lagaukwa. Hisa waga lagaukwama re, it en he,
“Yesùt, hasu we wùrep enek nineki hakù a?” ìlùk inane inelageik ane yogosukwasik, it at asu ineki hakasukwa mene hùgi obogat inoba hano agaukwa.

Currently Selected:

MAREKÙT 6: LAIDNI

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in