Matiusu 27

27
O Yahudi ma nyawa manga hohidimono iwingotaka o Yesusu o Roma ma poparetaika
Maruku 15:1; Lukasa 23:1-2; Yohanese 18:28-32
1De ma dawangeinoli de duru o ngoru-ngorumino de o Yahudi ma nyawa manga hidemo Ma Jouiye manga hohidimono yokokurutiye de o Yahudi ma nyawa manga hohidimono utuoli ona mata-mata yomakokitoomuinoli. De gea yomatoomuino de yomakoketemo abe hokokia irahai yahigaro o Roma ma poparetaika la ahao ma popareta gea iwihohowono o Yesusika de o hohonenge. 2De gea yomakoketemo ibooto de ahao o Yesusu iwipaki-pakitoka de iwiaoika manga gubernuurika abe to una ai romanga o Pilatusu. De una gea o Roma ma popareta manga gubernuuru. Angamoi o Yahudi ma nyawa manga hohidimono ko iwa manga kuaha la yahohonenge o nyawa, masara gea o Roma ma popareta dika manga giamoka la o nyawa yahohonenge.
O Yudasa wohonenge de abe hokokia ihipake o doma ma hewa ma tiwi gea
Hidingoto 1:18-19
3De abe ma oraha o Yudasa woihene abe ahao o Yesusu iwihohowono de o hohonenge de gea ai hininga duru ihuha, angamoi una ma hirete abe wihidoaka o Yesusu ai musuika. Ho mangale ai hininga ma huha ma amoko gea ho hiadono ai tiwi o haakaino ma gahumu moruange gea wato wohigilio dika. Ho ma tiwi gea wagoraka de woiki Ma Jou ai Tauika la watutumu o Yahudi ma nyawa manga hohidimonika, abe utu onangino manga hidemo Ma Jouiye manga hohidimono yokokurutiye. 4De womahiadono onangika de womahingahu wato, “Ngohi tahowonoka, angamoi Una abe tihidoakoka nginika, Una gea ko iwa ai howono.”
Masara ona yopaluhu ato, “Ho? Gea to ngona dika ani tagongo de ko to ngomiua. Ho ufa nomiruwae de to ngona ma hirete ani howono gea!”
5De gea o Yudasa ai hininga ma huha ka nagahi ma amoko, ho waumoika dika ma tiwi gea Ma Jou ai Tau ma goronaika de wosoboka woiki ma hoanika. De wohupuoka ma hoanika de womaliko ho womadideoka.
6De o Yudasa wanoaikaka de o hidemo Ma Jouiye manga hohidimono yokokurutiye ona gea yagoraka ma tiwi de yomakoketemo abe koaho hokokia ihipake. De ona ato, “Nako nanga Pareta haniiki, ma tiwi naa ena ko idadiua hohidogo Ma Jou ai Tau ma tiwika, angamoi naa idadioka o doma ma hewa ma tiwi.” 7Ho yomakoketemohi ma titi ena gea de ma bahauku yomaputuhu ato irahai ma tiwi gea ihipake la o tonaka yoija, la gea ahao idadi o lungunu ma tonaka abe onagona dika o homoaino ma nyawa de yohonenge o Yerusaleeme ma kotaka, ona gea ahao yalungunu ma tonakoka gea. Ho ma tiwi gea yofangu womatengoika abe wafukunu ai tonaka, abe una gea wotobadiai o mangko de o ngi o tonaka ma tau-taulino gea. 8De gea ma titi ho ma tonaka gea ihiromanga enangika ato o Awunu ma Tonaka, angamoi ma tiwi gea ihipake la ka idadi o nyawa manga awunu ikopoa.
9De abe ona yoija ma tonaka, gea manga datorino de ihingodumu o hingahu ma demo moi abe ma dodihiraino Ma Jou ai uru ma dodofanga o Yeremia wonahingahuokau. Abe ngaro duru kohadekanohi de ahao idadi masara una ma dodihiraino de wohitulihukuoka ai bukuoka abe ma titi ma tiwi o haakaino ma gahumu moruange gea abe o Isiraele ma nyawa yapake la ka idadi o Yesusu iwitoma. Abe ma tiwi ma gahumu moruangeino dika de gea tanu ko imaketeroua de nako o nyawa manga wowango ma bobangu. De ai demokaoo naga ma hingahu abe hokokia ma tiwi gea ahao ihipake la o tonaka ihiija. De gea itemo ato,
“O Isiraele ma nyawa yomaputuhu ato o tiwi o haakaino ma gahumu moruangeino dika ka idadi iwihifangu ka hiadono iwihihohonenge. 10De ma tiwi gea ona yale de ihipake la o tonaka yoija womatengoino wotobadiai o mangko de o ngi abe o tonaka ma tau-taulino. De abe ma tonaka yoijaka de manga datorino gea yahingodumu ma huhuloko abe hoka ahi Baluhu idodutu wohihuloko ngohino.”#27:10 Sakaria 11:12-13; Yeremia 32:6-9
De hokogea ma demo abe hamake o Yeremia ai bukuoka.
O Pilatusu witailako o Yesusika
Maruku 15:2-5; Lukasa 23:3-5; Yohanese 18:33-38
11De ma oraha gea o Yesusu naga o Roma ma gubernuuru o Pilatusu ai himangoka. De gea o Pilatusu witailako Unangika ho wileha wato, “Sarakia, Ngona naa igoungu o Yahudioka manga koano?”
De wipaluhu wato, “Abe gea ngona nohihiromanga.”
12De ahao o Yahudi ma nyawa manga hohidimono, abe utu onangino manga hidemo Ma Jouiye manga hohidimono yokokurutiye, ona yoboaino de iwitae-tae o Yesusika. Masara o Yesusu ka womarii-riidoka dika, ko wopaluhua. 13Ho o Pilatusu wileha wato, “Mode ko noihenua to ona naa manga dadae ma demo Ngonaika? Ho done sarakia ko nomademoua?” 14Masara o Yesusu duru ko kia-kiaua wotemo, ho ma gubernuuru o Pilatusu duru wiheranga Unangika.
O hohonenge ma hohowono iwidaene o Yesusu
Maruku 15:6-15; Lukasa 23:13-25; Yohanese 18:39—19:16
15De o Pilatusu ai hirahi naga abe o tao-taongiye nako o Totilakuru ma rame-rame adonoka de o nyawa yomatengo wahiluasa abe ona yabui-buika. Abe o Pilatusu wahigunoa o nyawa yowoe-woeika la yairiki, de onagona dika yairi-iriki, ona gea ahao wahiluasa o bui ma tauino. 16De ma oraha gea o bui ma tau ma goronaka naga womatengo ai romanga o Barabasa, abe una gea o nyawa mata-mata iwihikokioriki ma titi ai datoro ma dorou.
17Ho ma ngorumino gea de o nyawa yowoe-woe yomatoomuino o Pilatusu ai tau ma loaka, ho una waleha onangika wato, “Nako ona yahinooto naa, onaguna ngini niairiki la tahiluasa nginika? Tihiluasa o Barabasa ekola tihiluasa o Yesusu abe iwihiromanga nia Mesia de nia Koano?” 18De hokogea o Pilatusu waleha ona yowoe-woeika angamoi una wato wahigaro la hiadono ona yogahoko la o Yesusu wihiluasa. Angamoi o Pilatusu wahiorikoka o Yahudi ma nyawa manga hohidimono manga hininga abe duru iwitaleana o Yesusika. Abe wahioriki ona iwitaoko o Yesusu ma titi o nyawa yodogo-dogo yowoe abe iwiniiki Unangika ho hiadono ma hohidimono manga daleana ipuda.
19De o Pilatusu naga wogogeruku ai pareta ma kaderaka de una walehaka o kokawaahaika masara ona ko yopaluhuahi de naga iboaino o behehongo ma demo abe o Pilatusu ngoi fekatoka de aino mohidingoto. De ami demoka gea de mihibehehongo mato, “Ufa nihohowono Una gea abe ko iwa ai howono, angamoi o futuika de ngohi ahi buluharino de duru ihiruwae ahi hiningaka ma titi Una gea!”
20De doka o kokawaaha manga hidogoronaka de o Yahudi ma nyawa manga hohidimono, abe utu onangino manga hidemo Ma Jouiye manga hohidimono yokokurutiye, ona yakokidotokokau ho yahigaro manga kokawaahaika la ato o Barabasa dika wihiluasa masara o Yesusu iwihohonenge. 21Ho ma gubernuuru o Pilatusu walehali yowoe-woeika wato, “Nako ona yahinooto naa, onaguna ngini niairiki la tahiluasa nginika?”
De ona yowoe-woe yopoaka ato, “O Barabasa dika nihiluasa!”
22De o Pilatusu wotemo wato, “De nako o Barabasa tihiluasa nginika, gea ahao done sarakia todiai o Yesusika naa abe iwihiromanga ato ti ngini nia Koano abe nia Jou winihibehehongoka?”
De ona mata-mata yopaluhu ato, “Nihohonenge dika o gota isosalioaka!”
23De o Pilatusu waleha onangika wato, “Adodoa ho hokogea nihihuloko Unangika todiai? Mode o pareta o kia de watilakuru?”
Masara ngaro hokogea ai demo ma ona yowoe-woe ka yodogo-dogoli yopoa-poaka ato, “Niwihohonenge! Niwihidapakuika dika o gota isosalioaka!”
24De o Pilatusu walega-lega onangika de ka idadi wamake abe ona yomaputuhoka de ko idadiua waturuuru to ona manga hininga, de ngade-ngade o huruhara idadi onangoka. Ho una wohuloko ai duduhunika la o akere o bokolo moi iwileino. De ma akere yaoino de o Pilatusu ai giama womaihoro o nyawa manga ngoe gea manga himangoka. De una wahingahu wato, “Naa nia himangoka de ahi dodunguu todiaioka. Abe ahi giama tomaihoroka naa, gea ma dodunguu abe ahi tagongo enangoo taihoroka ho ko iwaka ngohioka ma titi naa Una. De gea ma titi ngini ho hiadono Una bootino wohonenge, ho gea ai hohonenge idadioka ti ngini dika nia tagongo de ko to ngohiokauali!”
25De ona yowoe-woe yokokipaluhu unangika ato, “Ka idadi ngomi mimahitagongo ma titi Una naa ai hohonenge, abe gea idadioka to ngomi de to mia totoforaukuoo mia tagongo.”
26Ho gea ipaha de o Pilatusu wihiluasoka o Barabasa o nyawa yowoe-woeika. De ahao una wahuloko ai tentaraika ho o Yesusu iwihipoha-pohahi de o hohonenge ma boboha#27:26 Manga boboha gea de ma otinoka o gotaino masara ma boboha o hapi ma kaiino yodiai abe yomabelaka kiani ikurutu. De ahao o hori de o kobongo ma bela-belaka yadiai de o hapi ma kai ma barenika ihitopo-topokika de gea idadi manga boboha. De nako de manga boboha gea o nyawa yahipoha manga poretiha ahao awedere manga porete ma roehe. Abe iwipoha, gea duru imakiniiki de o Yesaya 53:5: de ahao wahigunoa la iwihidapakuika o gota isosalioaka la iwihohonenge genangoka.
O Roma ma tentara iwimia-mia o Yesusika
Maruku 15:16-20; Yohanese 19:2-3
27De ahao o Pilatusu ai tentara o Yesusu iwiaoika o Pilatusu ai tau ma goronaika de genangoka manga dodiawo mata-mata yakokiahokino abe o tentara o doomu moi. 28De ahao to Yesusu ai baju yahuputohi de iwihinoauku o Yesusuku de o baju ma doka-dokara ma koo-kokihi duru ma rorahai abe manga biaha o kokoano yomahitobahinoa-noa, de gea iwimia-mia ato, “Naa ani baju, koano!” 29De ahao aleino o gumi-gumini de ma hihikaka de agale-galeino de iwihinoauku ai peauku de iwitemo ato, “De naa ani koano ma sapeo minihinoauku ani peaka!” De nagali o tutukunu moi iwihidoaka la wasoino ai giama ma nirakoka de iwimia-miali ato, “De naa ani kuaha ma dodunguu nasoino!” De gea mata-mata iwidiai Unangika de ahao yatilabukuku ai himangoka de ka iwimia-miahi ato, “Abeika o Yahudioka manga koano! Ngomi duru minigahoko ma owa ngonaika!” 30De ahao iwiobiri Unangika de ma tutukunu yaleinoli Unangino de iwihipoha-poha ai peauku de ma tutukunu gea. 31De iwimia-mia ibooto de ahao ma baju ma rorahai gea ahuputoka de iwihinoaukuoli to Una ai baju. De ahao manga tentara gea iwiaoika o Yesusu la ato iwihidapaku o gota isosalioaka.
Abe ma oraha o Yesusu iwihidapakuika o gota isosalioaka
Maruku 15:21-32; Lukasa 23:26-43; Yohanese 19:17-27
32De o Yesusu manga gogiriaka iwiao abe o Yerusaleeme ma kotaino yohupu de naga yomakamakeika o ngekomo ma goronaka naga womatengo. De gea una o Kirene ma nyawa, abe ai romanga o Simono. De o Roma ma tentara iwiribuutu o Simono la waniiki de wimoku o Yesusu ai gota isosalioaino gea.
33De ahao yogila-gila yoiki o ngi moiika abe ihiromanga o Gologota, abe ma romanga gea ma titi o nyawa manga pea ma kabelanga ma ngi. 34De yomahiadonikaka de ma tentara ato o Yesusu iwihidoaka o angguru ma teongo ma gohaka abe ihikasapuroka de o mirimi abe duru imali la ato ma odiri ikuranga. Masara ka de o Yesusu wamao ai uruoka de woluku ho ko wokerua.
35De ahao o Yesusu iwihidapakuika o gota isosalioaka. De iwihidapakuika ibooto de ma tentara gea yomaketebobataru la ato ahao ihioriki hokokia yomahikodoku o Yesusu ai baju mata-mata abe kangano ahuputoka Unangino. 36De ipaha de ona yogoo-gogeruku dika genangoka la iwigoa-goana o Yesusu. 37De dakea o gota isosalioainoka de naga ma dulihi o hingahu ma demo abe tanu yahingahu o nyawaika ma titi o nyawa gea manga howono o kia naga la hiadono o hohonenge yadaene. Masara abe to Yesusu ai lokuiye itemo ato, “NAA O YESUSU, O YAHUDI MA NYAWA MANGA KOANO.”
38De naga o nyawa ma dorou yahinooto o Yesusu ai arihonongaka de onangoo yahidapakuika ma manga gota yahiketehimomoi. De ona gea yahidapakuika de o Yesusu naga manga hidogoronaka. 39De naga o nyawa manga ngoe yoboa de ma oraha iwitilakuru o Yesusu ai himangino de manga pea alenge-lenge de iwihohedu Unangika. 40De manga hohedu ma demoino de ato, “Ei, abe Ngona gea notemoka nato ahao Ma Jou ai Tau nakilianga de o wange hangeino dika ma dekana de nohigokokali. Ho abeika, nako Ngona nagou-goungu Ma Jou ai Ngofaka, abeika nomaduhunu nouti nenanguku abe o gota isosalioauku gea.”
41De o Yahudi ma nyawa manga hidemo Ma Jouiye manga hidimono yokokurutiye, de ona o Musa ai Pareta yotobadoto-dotoko, de manga hidimono naga utuoli, onangoo mata-mata iwihohedu o Yesusika. 42De gea yomakoketemo ato, “Masara o nyawa utu ka idadi waduhunu masara abeika nako de Una ma hirete ko wakunua womaduhunu. De Una womahingahu wato bari ngone o Isiraele ma nyawa nanga koano! Ho abeika Una wouti nenanguku o gota isosalioauku la gea wiwimake abe woutioka de ahao wiwingaku Unangika! 43De Una womahingahu wato bari womahinganono ka Ma Jouika dika de abe Una ma hirete womahingahu wato, ‘Ngohi naa to Ma Jou ai Ngofaka.’ Ho abeika howuni-wuningi la hohioriki nako Ma Jou wagou-goungu wisanangi Unangika la hiadono widuhunu de ufa wohonenge naa!” 44De o nyawa ma dorou abe yahidapakuika ai arihonongaka onangoo iwihohedu Unangika de manga hohedu ma demo imakiniiki de o Yahudi ma nyawa manga hohidimonoli gea manga demo.
Abe ma oraha o Yesusu wohonenge
Maruku 15:33-41; Lukasa 23:44-49; Yohanese 19:28-30
45De o wange ikorona abe o takoro ngimoi de hinooto de o tonaka gea mata-mataika duru ifufutu hiadono o wange ikumurukiha abe o takoro hangeino. 46De adonoka o takoro hange de duru ma oraha gea o Yesusu wopoaka de ai ilingi duru kohaamokiye wato, “Eli, Eli, lema sabatani!” Abe ai demo gea ma titi, “Ahi Jou, ahi Jou, adodoa ho ka nohinoaika dika Ngohi?”#27:46 Higiriiri 22:1. De ma nyanyianga 22 gea abe inahingahu ma titi hokokia idadi o Yesusika o gotaka ma oraha iwihohonenge. De ma hingahu gea duru inahiheranga, angamoi o Higiriiri ma Nyanyianga gea ihitulihuku, de ahao o taongo duru iratuhu ipahaino de ahao yomulaenge yahihohonenge o nyawa o gota isosalioaka. Ho ma oraha ihitulihuku de duru ko iwahi abe o nyawa yahihohonenge o gotaka.
47De naga o nyawa yamuruono naga abe ai demo gea yoihene ihowono de yomakoketemo ato, “Abeika, niihene, Una wiahoko o Elia!” 48De womatengo womapopaata de o pahi ma diburu o fara moi wale abe ka idadi o akere ahiihi de watono o angguru ma suka-sukauku de ahao watobeika de o gota de wihitaanaiye o Yesusu ai uruiye. 49De wihitaanaiye masara ona utuoli genangoka iwitaere unangika ato, “Abeika ibootohi hiruwae, la ka hilega-lega dika, boteua de done o Elia woboa de o gotauku naa wihiguti.”
50De ahao o Yesusu ka wopoakohi de ai ilingi ma amokiye de gea ai ngomaha itoakoka. 51De abe duru ma oraha o Yesusu ai ngomaha itoakoka de doka o kota ma goronaka abe Ma Jou ai Tau ma goronaka o ngoere ma biri-birini ikakihi daku ma barenoka de auku hiadono dau ma barenuku, ho gea ipelaka hinootoka. De o tonaka ihikelu-kelu, de nagali abe o hakaru ma ago-agomo ikokipelaka.
52De ma oraha gea o nyawa manga ngoe manga lungunu ifelengaka. De ona abe ma dihiraino de yodadioka Ma Jou ai nyawa, ona manga ngoe Una wahimomiki manga hone-honengino ma oraha gea. 53De ona gea abe yomomikoka ahao ma oraha o Yesusu womomikokahi de ahao onangoo yanoaikahi manga lungunu homoi-homoi de yotagi-tagi Ma Jou ai debi-debini ma kota ma goronaika. De gea o Yerusaleeme ma kota ma goronaka de o nyawa manga ngoe yamake ona gea abe ma dihiraino yohonengoka ma naa yomomikoli manga honengino.
54De o Yesusu ai gotaka naga o Roma manga tentara manga baluhu abe ai kokawaaha yaratuhu moi de nagali ma tentara yamuruono naga utuoli. De ona yamake abe hokokia ma tonaka ihikelu-kelu de abe utu mata-mata idadioka ma oraha gea de duru yokokihawanoka de yotemo ato, “Duru igou-goungu Una gea to Ma Jou ai Ngofaka!”
55De nagali genangoka o ngo-ngofeka manga ngoe de ona hatoli yokurutika de iwilega-lega o Yesusu ma oraha gea iwihohonenge. De ona gea ma dihira abe o Yesusu wotagi-tagi wadoto-dotoko o Galilea ma tonakoka de ona iwinii-niiki de iwitobaleleani. De abe ma oraha Una woboa o Yerusaleemino de onangoo yoturuino iwiniiki la ka idadiohi iwitobaleleani Unangika. 56De manga doomuoka gea naga o ngo Maria Madalena de naga o ngo Maria abe to Yakobusu de to Yusupu manga meme, de momatengoli to Sebedeusu ngoi fekata, abe muna gea to Yakobusu de to Yohanese manga meme.
O Yesusu ai honenge iwikelenga o aruku ma goronaka
Maruku 15:42-47; Lukasa 23:50-56; Yohanese 19:38-42
57-58De ma wange ilobioka de naga womatengo ai romanga o Yusupu woiki o Pilatusika la wogahoko o Yesusu ai honenge. De o Yusupu gea una o Arimateaino ma nyawa abe naga de ai tiwioka. De unangoo winii-niiki o Yesusu. Ho naa o Yusupu wogahoko o Yesusu ai honenge la ka idadi wilungunu de o Pilatusu wihimoteke ho wahuloko ai nyawaika la iwihidoaka o Yusupika. 59De o Yusupu waika de o Yesusu ai honenge wile de duru wihihawo-hawoino de o ngoere ma rorahai moi ma guru-gurutu.
60De ahao o Yesusu ai honenge o Yusupu wiao to una ma hirete ai lungunika, abe to Yusupu ai lungunu gea ko itedekanuahi abe afaitoka o hakaruika. De ai lungunika womahiadonoka de wihingohama de wikelengauku ma ngioka gea. De wikelengaukuoka de wohupu de ahao o hakaru moi ma amo-amoko waluluika la gea abe o lungunu ma biono watatokoka. 61De ma oraha o Yusupu wihingohama de wikelengauku o Yesusu ai honenge genangoka de naga o ngo Maria Madalena de nagali o ngo Maria momatengoli gea de ona ko yokurutikaua yogogeruku yolega-lega ho ihioriki o kiaka o Yesusu wikelenga.
O Yesusu ai lungunu ma gogoana
62De abe o Yesusu wohonenge gea o Yahudi ma nyawa manga hidiai ma wangeoka, angamoi de ma dawangeino manga Hiaini ma wange. Ho Una wohonengoka de ahao ma dawangeino de o Farisi manga doomuino ma nyawa de nagali to ona manga hidemo Ma Jouiye manga hohidimono yokokurutiye, de ona yomakutuono yoiki iwitutumu o Pilatusika. 63De ona yotemo ato, “Mia gubernuuru, ngomi miongano-nganono wotobaelu-eluku gea o Yesusu ai demo moi abe ko wohonenguahi de womahingahu wato, ‘De ngaro tohonengoka masara o wange hange dika ipahaika de tomomikokali.’ Hokogea Una womahingahu. 64Ho gea hiadono ngomi migahoko la ngona nahuloko ani tentaraika la ona ihidodiai yogoa-goana to Una ai lungunu gea ka hiadono ma wange hange ipahaikaka. La gea ufa hiadono iwinii-niiki yoiki ma lungunika de yagoraka ai honenge de ipaha ahao yoade-ade o nyawa mata-mataika abe womomikoka ai honengino. Angamoi nako ma ngeluku ma ade-ade gea imahikabarihi o nyawa yowoe-woeika hiadono yabudioka de yangaku enangika, gea ka enangohi duru itorou de ai ngeluku ma demo abe ma dihiraino woelu-eluku o nyawaika.”
65De o Pilatusu wopaluhu wato, “Ka idadi. Naa ahi tentara ma nyawa yamuruono naga ka idadi niao de niahuloko la duru nihidodiai niogoana to Una gea ai lungunu.” 66Ho gea ona de ma tentara yomakiniiki yoiki ma lungunika de yodiai o popareta ma dodunguu o lungunu ma dadatoko ma poretino. Abe ma dodunguu gea yahitiari o nyawaika la ufa aruwae ma lungunu gea. De ahao ma tentara gea duru yogoa-goana la ko idadiua o nyawa yomahitigi genangika.

Currently Selected:

Matiusu 27: MJDD

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in