SAN MATEO 9

9
Jesús sana a un paralítico
(Marcos 2.1-12; Lucas 5.17-26)
1Jesú cumuapʉ eja jãa, ti ra i nʉgoa ca-ãnacʉ ca-peñacoajupʉ, cʉ̃ ca-aninucuri macapʉ tunu aácʉ. 2Cʉ̃ ca-tunu ejaro jicãʉ cá-aá majiquẽcʉre ca-yojarica ajeropʉ cʉ̃ tʉpʉ ca-yoo neajuparã aperã. “Mani yaʉre netoo majiimi Jesú,” ca-ĩi tʉgooñañuparã. To bairo Jesú cʉ̃re na ca-tʉgooña nʉcʉbʉgoro ca-tʉjʉ majiñupʉ. To bairo tʉjʉ majiri:
—Yʉ yaʉ, tʉgooña tutuaya. Caroorije mʉ cá-átajere majirioʉ yʉ áa, cá-aá majiquẽcʉre cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú.
3To bairo cá-aá majiquẽcʉre cʉ̃ ca-ĩiro judío majare cabuerã jicãarã to ca-ãna, “Ani Jesú rooro Dio cʉ̃ ca-tʉjooquẽtie ĩmi,” na majuuna ca-ĩi tʉgooñañuparã. Dio jicãʉna ãmi caroorije camaja na cá-átiere ca-majirio majii ĩirã ca-ĩi tʉgooñañuparã. 4To bairo na ca-ĩi tʉgooñarijere ca-majiñupʉ Jesú. Na ca-ĩi tʉgooñarijere majiri:
—¿Nope ĩirã mʉja yeripʉre rooro yʉre mʉja tʉgooñatí mʉjaa? 5Apeĩ, “Caroorije mʉ cá-átajere majirioʉ yʉ áa,” jocʉna ĩi majiboʉmi apeĩre caroorije cʉ̃ cá-átajere ree majiquetibacʉ quena. cá-aá majiquẽcʉre, “Wamʉnʉca aácʉja,” ti wame macare cʉ̃re cʉ̃ ca-ĩata cʉ̃ ca-netoo majiquẽtiere iñoboʉmi. 6To bairi yʉ ati yepapʉ Dio cʉ̃ ca-jooricʉna yʉ ca-aniere, camaja caroorije na cá-átiere na yʉ ca-majirio majirijere mʉjaare yʉ iñoogʉ, na ca-ĩiñupʉ Jesú.
To bairo na ĩi, cá-aá majiquẽcʉre oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ:
—Wamʉnʉcaña. Mʉ ca-yojaricarore nee, mʉ ya wiipʉre aácʉja, cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú.
7To bairo cʉ̃ ca-ĩirona cá-aá majiquetibatacʉ wamʉnʉca, cʉ̃ ya wiipʉ cá-aácoajupʉ yua. 8To bairo cʉ̃ cá-aáto to ca-ãna capaarã ca-tʉjʉ acʉacoajuparã. Tʉjʉ acʉari Diore, “Ñuu majuucõa,” ca-ĩi wariñuuñuparã. Jesú camajocʉ cʉ̃ ca-anibato quenare Dio cʉ̃ cá-áti majirijere cʉ̃re cʉ̃ ca-jooro tʉjʉrã caroaro Diore ca-ĩi wariñuuñuparã.
Jesús llama a Mateo
(Marcos 2.13-17; Lucas 5.27-32)
9Cabero topʉ ca-ãnacʉ cá-aácoajupʉ Jesú. Aá, yʉre Mateore yʉ ca-tʉjʉwĩ. Gobierno ye ca-anipere camaja ye niyerure yʉ ca-jeeri arʉapʉ yʉ ca-ruiro yʉ ca-tʉjʉwĩ. To bairi yʉre tʉjʉ:
—Yʉ mena ajá, yʉ ca-ĩiwĩ.
To bairo yʉ cʉ̃ ca-ĩirona wamʉnʉca, Jesú mena yʉ cá-aácoapʉ yua.
10Cabero wiipʉ Jesú cʉ̃ ca-ʉga ruiro yʉre bairona ca-paariquecʉna gobierno ye ca-anipere camaja ye niyerure ca-jeerã, aperã capaarã, “Caroorã ãma,” camaja na ca-ĩi tʉjʉrã Jesú mena, cʉ̃ buerã jã mena ca-ʉga ruíwã. 11To bairi fariseo maja Jesú mena na ca-ʉga ruiro tʉjʉrã:
—¿Nope ĩi mʉja ʉpaʉ gobierno ye ca-anipere camaja ye niyerure ca-jeerã mena, aperã caroorã mena cʉ̃ bapacʉti ʉganucutí? cʉ̃ buerãre jãare ca-ĩi jeniñawã.
12To bairo jãare na ca-ĩi jeniñarijere ca-apiwĩ Jesú. To bairo na ca-ĩiro apiri oco bairo na ca-ĩiwĩ:
—Cariaquẽnare na ʉcoyequẽcʉmi ʉcoyeri majocʉ. Ca-riarã jetore na ʉcoyeimi. 13Dio Wadariquepʉ oco bairo tirʉmʉpʉ macana na ca-ĩi ucarica wamere tʉgooña majirã aánaja: “Aperãre bopaco tʉjʉrique macare yʉ boo. Waibʉcʉrãre joe buje mʉgo jooriquere yʉ booquẽe,” ca-ĩi ucayupa tirʉmʉpʉ macana. To bairi, “Ca-ñuurã jã ãa,” jocarãna ca-ĩi tʉgooñarãre na pii acʉ́ mee yʉ ca-baiwʉ. “Caroorije cá-ána jã ãa,” ca-ĩirã macare na pii acʉ́ yʉ ca-baiwʉ ati yepapʉre, na tʉgooñarique na wajoaato ĩi, na ca-ĩiñupʉ Jesú.
Le preguntan a Jesús sobre el ayuno
(Marcos 2.18-22; Lucas 5.33-39)
14Cabero Juan bautisari majocʉ cʉ̃ cabuerã Jesúre cʉ̃ ca-jeniñarã ejawã:
—¿Nope ĩirã mʉ buerã Diore jeni nʉcʉbʉgorã ʉgaqueti na baiquetinucutí? Jã maca jã bainucu. Fariseo maja quena to bairona Diore jeni nʉcʉbʉgorã ʉgaqueti bainucuma. Mʉ buerã maca baiquẽema.
15To bairo cʉ̃ na ca-ĩi jeniñaro oco bairo na ca-ĩiwĩ Jesú:
—Jicãʉ cʉ̃ ca-wamo jiari boje rʉmʉ ca-ano cʉ̃ mena macana tʉgooñarique pairi ʉgaqueti bai majiquẽnama na mena cʉ̃ ca-ano. Ape rʉmʉ aperã cʉ̃ ñeeri aperopʉ cʉ̃re na ca-ne aápata to cõona cʉ̃ tʉgooñarique paibana ʉgaqueti baiborãma, na ca-ĩiwĩ Jesú. Jã cʉ̃ buerã mena cʉ̃ ca-anona Diore nʉcʉbʉgori jã ca-ʉgaqueti tʉgooñarique pai majiquẽtiere na ĩi buioʉ, na ca-ĩiwĩ Jesú.
16Ape wame na ca-ĩiwĩ Jesú, cʉ̃ ye buiorique cabʉcʉ wamere Moisé ca-aniñaricʉ cʉ̃ ca-ucarique fariseo maja jãa jocarãna na ca-buerije mena ca-tʉgooña ajuquetipe ãa, na ĩi buioʉ:
—Jutiiro cabʉcʉ yeje ca-boari opere tʉjʉrã cawama rʉca ta nee, mʉja ee tuquẽna. Cawama rʉcare mʉja ca-ee tuata ti rʉca rʉgaboro mʉja ca-cojero. To bairo rʉgari netobʉjaro wooboro. 17To bairona vino etirique cawama macare cabʉcʉ poapʉ waibʉcʉ ajero jãa eerica poapʉ mʉja pio jãaquẽna, woocoaboro ĩirã. To bairo to ca-wooro pio reecoaboro mʉja ca-pio jãabataje. To bairi cawama macajere cawama poa macare mʉja pio jãaborã. To bairo mʉja cá-áto etirique, waibʉcʉ ajero jãa eerica poa quena caroaro anicõa, na ca-ĩiwĩ Jesú. To bairona tʉgooña ajuquẽja fariseo maja ye jãa, yʉ ye yʉ ca-buiorije mena ĩi, na ca-ĩiwĩ Jesú.
La hija de Jairo, y la mujer que tocó la ropa de Jesús
(Marcos 5.21-43; Lucas 8.40-56)
18To bairije Jesú na cʉ̃ ca-ĩri paʉ jicãʉ neñapo buerica wii ʉpaʉ cʉ̃ tʉpʉ ca-ejawĩ. Eja, rʉpopatua tuatu cumu eja, oco bairo Jesúre cʉ̃ ca-jeni nʉcʉbʉgowĩ:
—Yʉ maco yucʉacana ria yajiwõ. Ca-ria yajirico cõ ca-anibato quena cõre mʉ ca-ñupeoro tunu catígomo. To bairi yʉ tʉpʉ mʉ apá, cʉ̃ ca-ĩiwĩ Jesúre.
19To bairo cʉ̃ ca-ĩiro apii, Jesú wamʉnʉca, cʉ̃ mena cá-aámi, cʉ̃ buerã jãa. 20-21Jã cá-aáto jicão ámo janaquetajere ca-riayecʉco Jesú bero ca-ejawõ. Doce cʉmari to bairona ca-riaye cʉticõa aninucuo ca-añupo. To bairi Jesú bero eja, cʉ̃ jutiiro yapare ca-pañawõ, “Cʉ̃ jutiire pañari yʉ ñuucoago,” ĩi tʉgooñari. 22To bairo cʉ̃ jutii cõ ca-pañaro Jesú cõre amojore tʉjʉ:
—Yʉ yao, tʉgooña tutuaya. Yʉre tʉgooña nʉcʉbʉgori, meere mʉ ñuucoapa, cõ ca-ĩiwĩ Jesú. To bairo cõ cʉ̃ ca-ĩirona nemoo ca-ñuucoamo.
23Cabero neñapo buerica wii ʉpaʉ ya wiipʉ ca-ejawĩ Jesú. Eja, to ca-ãna capaarã tʉgooñarique pairã seeto ca-oti awajarãre na ca-tʉjʉwĩ Jesú. Aperã tʉgooñarique pairique jãa bajarã cá-ámá tõroari jãa. 24To bairo na ca-bairo oco bairo na ca-ĩiwĩ Jesú:
—Buti aánaja. Atio cawimao bai yajiquẽemo. Canio áamo, ca-ĩiwĩ Jesú. Meere, ca-bai yajirico cõ ca-anibato quena na ca-ĩiwĩ, tunu catígomo cani yupiricarore bairo ĩi.
To bairo na cʉ̃ ca-ĩiro cʉ̃ ca-ĩi epe tutiwã, meere yajicoamo ĩirã. 25To bairo cʉ̃ na ca-api nʉcʉbʉgoquẽtie ca-anibato quena Jesú na buti roti, cawimao ca-bai yajirico ãnaco cõ ca-pejari arʉapʉ ca-jãami. Jãa, cõ wamopʉ ca-ñeeñupʉ. To bairo cõ cʉ̃ cá-átona nemoo tunu catíri ca-wamʉ nʉcacoajupo. 26To bairo cõ ca-bairiquere nipetiropʉ ca-buio bate peocõañuparã to macana.
Jesús sana a dos ciegos
27Jesú ti wii ca-ãnacʉ ca-neto aámi. Cʉ̃ cá-aáto pʉgarã caʉmʉa ca-tʉjʉ majiquẽna cʉ̃ ca-ʉjawã oco bairo cʉ̃ ĩi jeni awajari:
—¡Jesú, David pãrami! Dio cʉ̃ ca-jooricʉ mʉ ãa. ¡Jã bopacoo tʉjʉya!
28To bairi Jesú ti wiipʉ cʉ̃ ca-jãa aáto ca-tʉjʉ majiquẽna cʉ̃ tʉpʉ ca-ejawã. To bairi cʉ̃ tʉ na ca-ejaro na ca-ĩiwĩ yua:
—Tʉjʉriquere manire joo majimi, ¿yʉre mʉja ĩi tʉgooña nʉcʉbʉgotí?
To bairo na cʉ̃ ca-ĩiro apirã oco bairo cʉ̃ ca-ĩiwã:
—Ʉ̃ʉjʉ, mʉre jã tʉgooña nʉcʉbʉgo, jã Ʉpaʉ, Jesúre cʉ̃ ca-ĩiwã.
29To bairo na ca-ĩiro Jesú na capere na ca-pañawĩ. Pañaʉna, ca-ĩiwĩ:
—Yʉre mʉja ca-ĩi tʉgooña nʉcʉbʉgori wamere bairona to baiato, na ca-ĩiwĩ Jesú.
30To bairo na cʉ̃ ca-ĩirona to cõona ca-tʉjʉ majicoama naa yua.
—Aperãre yucʉacã mʉja ca-bairijere na ĩi buioqueticõaña, na ca-ĩibami Jesú seeto.
31To bairo seeto na cʉ̃ ca-ĩi buiorije to ca-anibato quena buti aánana ca-buio bate peocõawã. To bairi ti yepa macana ca-api peticoajupa na ca-bairiquere.
Jesús sana a un mudo
32To bairi ca-tʉjʉ majiquetibatana, meere ca-ñuurãpʉ ti wiipʉ ca-ãnana na ca-butiri paʉna apeĩre ca-wada majiquẽcʉre, ca-wãticʉcʉre Jesú tʉpʉ cʉ̃ ca-neamá aperã. 33To bairi wãtire cʉ̃ mena ca-ãcʉ̃re cʉ̃ ca-buuwĩ Jesú. Cʉ̃re cʉ̃ ca-buurona nemoo ca-wada majicoami. To bairo cʉ̃ ca-wada majiro tʉjʉrã to ca-ãna paarãacã ca-tʉjʉ acʉacoama. Tʉjʉ acʉari oco bairo ca-ĩiwã:
—Ati wame cʉ̃ cá-áti iñoorijere bairo jã ca-tʉjʉquetinucuwʉ ato Israel yepapʉre, ca-ĩiwã.
34Fariseo maja maca:
—Ani wãtiare na buumi wãtia ʉpaʉ cʉ̃ ca-rotiro menana, cʉ̃ ca-ĩiwã Jesúre, cʉ̃ tʉgooña nʉcʉbʉgoquẽnana.
Jesús tiene compasión de la gente
35Caroa quetire, Ʉpaʉ Dio cʉ̃ ca-aniere ca-buio teñawĩ Jesú yua. Macaa ca-ano cõo, ape macariacã camaja na ca-anopʉ neñapo buerica wiiripʉ ca-buio teñawĩ. To canacã wame ca-riaye cʉnare, ca-wijiorãre na ca-catío teñawĩ Jesú. 36To bairi camajare capaarã majuu na tʉjʉ, na ca-bopaco tʉjʉwĩ, ca-tʉgooñarique pairã, dope bairo cá-áti majiquẽna na ca-ano maca. Oveja nuuricarã nare ca-cotei manare bairo na ca-bairo na ca-bopaco tʉjʉwĩ. 37-38To bairo na bopacoo tʉjʉ, cʉ̃ buerãre oco bairo na ca-ĩiwĩ:
—Camaja capaarã majuu cá-átinemoparã ãma Diore ca-apiʉjaparã. Nare cá-átinemoparã, nare ca-buioparã maca jicãarãacã ãma. To bairi Diore cʉ̃ jeniya, aperã nare cá-átinemoparã nare ca-buioparã na ca-aninemoparore bairo ĩirã. To bairona trigo weje ca-ape jũari paʉ nemoona tiere ca-jeeparã capaarã majuu paari majare boo, pairi weje ca-ano, wẽe yajire ĩirã. To bairi weje ʉpaʉre capaarã ca-jeenemoparãre ca-jenipe aniboro. To bairona ca-jenipe ãa Diore. Cʉ̃ jeniya camajare ca-buioparã, nare cá-átinemoparã na aninemoato ĩirã.

Pilihan Saat Ini:

SAN MATEO 9: TAVNT2

Sorotan

Berbagi

Salin

None

Ingin menyimpan sorotan di semua perangkat Anda? Daftar atau masuk