SAN MATEO 10

10
Jesús escoge a los doce apóstoles
(Marcos 3.13-19; Lucas 6.12-16)
1Jesú cʉ̃ buerã doce canacãʉ jãare pii neori wãtiare jã ca-buu majipere ca-joowĩ. To canacã wame ca-riaye cʉnare na jã ca-catío majipe quenare jã ca-joowĩ.
2Cʉ̃ buerã ca-aniparã ato canacãʉna jã ca-ãmʉ: Ca-ani jʉgoʉ Simón Pedro ca-wamecʉcʉ ca-ãmi. Apeĩ cʉ̃ bai André ca-ãmi, aperã Jacobo, cʉ̃ bai Juan - Sebedeo punaa ca-ãma. 3Apeĩ Felipe, apeĩ Bartolomé, apeĩ Tomás ca-ãma. Yʉ Mateo na mena macacʉ yʉ ca-ãmʉ, gobierno ye ca-anipe camaja yere niyeru ca-jei ca-anibatacʉ. Apeĩ Jacobo (Alfeo macʉ) ca-ãmi. Apeĩ Lebeo, Tadeo quena ca-wamecʉcʉ ca-ãmi. 4Apeĩ Simón, cananista na ca-ĩri poa macacʉ ca-ãmi. Apeĩ Judas Iscariote ca-anibami Jesúre ca-jĩaparãre ca-wadajãpaʉ. 5To bairi doce canacãʉ jãare pii neo, jã cá-áti teñapere oco bairo jã ca-ĩi buiowĩ:
—Judío maja ca-aniquẽna tʉpʉ aáquẽja. Samaria macana ya macaripʉ quenare aáquẽja. 6Oveja nuuricarã ca-yajiricarãre bairo ca-bairã ãma Israel maja, Diore majiritibana. To bairi na tʉ jetore buio teñarã aája. 7Nare buiorã, “Yucʉacana Dio joogʉmi Ʉpaʉ ati yepapʉ ca-rotipaʉ majuure,” na ĩi buioya Israel macanare. 8Ca-riarãre na ca-riaye cʉtiere netooña. Ca-bai yajiricarãre na tunu catíoya. Ca-ajeri boarije mena ca-riarãre na camiire yatiobojaya. Wãtiare na buuya. Wapa manona camajare na mʉja ca-netoobojapere mʉjaare yʉ joo. To bairi wapa manona camajare na ca-riaye tamuorijere na netoobojaya.
9’Niyerure jee aáquẽja. 10Umarica poari apeye uniere mʉja ca-jee aáteñapa poari quenare jee aáquẽja. Camisa jicãrori jeto jee aánaja. Rʉpo jutii caroa macaje, tuericʉ yucʉ quenare jee aáquẽja. Yʉre cá-átinemorãre bairo mʉja átigarã mʉja ye mʉja ca-ʉgape, mʉja ye mʉja ca-jañape bʉgari. Mʉja átinemogʉmi Diona mʉja ca-cʉgopere.
11’Noo ca-boori maca o macaacã camaja na ca-anopʉ ejarã noo jicãʉ caroaʉ mʉjaare cʉ̃ tʉpʉ mʉjaare cʉ̃ ca-ani rotipaʉre macaña. To bairo ca-baiire bʉgarã cʉ̃ ya wiipʉ tuaya ti macapʉ mʉja ca-ani rʉmʉri cõona. 12To bairi ti wiipʉ ejarã caroaro na ñuu rotiya ti wii macanare. 13Ti wii macana na tʉpʉ caroaro mʉjaare na ca-ani rotiro Diore na mʉja ca-jenibojari wamere bairona na átinemogʉmi Dio nare. Na tʉpʉ mʉjaare ca-ani rotiquẽna macare Diore nare, “Wariñuuriquere na jooya,” nare mʉja jenibojaquetigarã. 14Noo mʉjaare na ya paʉpʉre ca-ani rotiquẽna, mʉja ca-buiorijere ca-apigaquẽna na ya wiire o na ya macare mʉja buti aáweogarã. Buti aána, mʉja rʉporipʉre jita ca-tujarijere wee bate reeya. Na majuuna caroa quetire mʉja ca-buioro ca-booquẽnare na quenare booquẽemi Dio, na iñoorã to bairo mʉja átigarã. 15Cariapena mʉjaare yʉ ĩi. Dio cʉ̃re ca-apiʉjaquẽnare na cʉ̃ ca-popiyeyeri paʉ ca-anopʉ seeto na popiyeyegʉmi Dio. Tirʉmʉpʉ macana Sodoma, Gomora na ca-ĩri macari macanare Dio nare cʉ̃ ca-popiyeyericaro netoro mʉja ca-buiorijere ca-booquẽnare na popiyeyegʉmi Dio, jã ca-ĩiwĩ Jesú cʉ̃ buerãre.
Persecuciones
16Jesú jã ca-ĩi buiowĩ tunu:
—Mʉjaare yʉ joo caroorã tʉpʉ, mʉjaare ca-teerã tʉpʉre. Oveja caroarã yaia ca-uwiorã na ya paʉpʉre ca-joʉre bairona mʉjaare yʉ joo mʉjaare ca-booquẽna tʉpʉre. To bairi caroaro tʉgooña majiña na tʉpʉ mʉja cá-átipere. Rooro mʉjaare na cá-átigarije to ca-anibato quena caroaro na ája. 17Judío maja ʉparã tʉpʉ na neñapo buerica wiiripʉ mʉjaare ñee átiri mʉja bapegarãma. To bairo caroorã mʉjaare na cá-átigarijere caroaro tʉgooña jʉgoyeyeri ãña. 18Aperã maca ʉparã tʉpʉ mʉja ñee aágarãma, Jesúre ca-apiʉjarã ãma ĩirã. To bairo ʉparã tʉpʉ mʉjaare na ca-ñee aáto maca ʉparã quenare yʉ ye quetire na mʉja buiogarã. Judío maja ca-aniquẽna quenare yʉ ye quetire na mʉja buiogarã mʉjaare na ca-ñee aáto. Mʉjaare ñeeri ʉparãre na mʉja wadajãgarãma, na popiyeyeya ĩirã. 19To bairo na cá-áto ʉparãre mʉjaare na ca-jeniñarijere na mʉja ca-ĩi yʉʉpere tʉgooñarique paiquẽja. Na mʉja ca-ĩi yʉʉpere mʉja majiogʉmi Dio mʉjaare na ca-jeniña tutiri paʉna. 20To bairi mʉja majuuna mʉja ca-ĩipe me anigaro. Mani Pacʉ Dio cʉ̃ Espíritu Santo mʉjaare cʉ̃ ca-ĩi majiorije macare mʉja ĩi yʉʉgarã.
21’Ti paʉ ca-ano jicãʉ apeĩre yʉre ca-apiʉjaʉ cʉ̃ ca-ano tʉjʉʉ cʉ̃ preso joori, cʉ̃ na jĩacõato ĩi cʉ̃ átigʉmi cʉ̃ baina cʉ̃ ca-anibato quena. Aperã aperãre na punaana na ca-anibato quena ʉparã tʉpʉ na ñee aágarãma, Jesúre na ca-apiʉjarije wapa na jĩa reecõaña ĩirã. Aperã na pacʉarena to bairona ʉparãre na jĩa rotigarãma. 22Camaja nipetirã mʉja tʉjʉteegarãma, Jesúre ca-apiʉjarã ãma ĩirã. To bairo rooro mʉjaare na cá-átibato quena yʉre apiʉja janaquẽja. Noo mʉja ca-catíri rʉmʉ cõona yʉre apiʉja janaquẽna to canacã rʉmʉ Dio tʉpʉ ca-anicõa aninucupere mʉja bʉgagarã. 23Jicã maca macana mʉjaare tutiri mʉjaare na ca-popiyeyero ape macapʉ ruti aácoanája mʉjaa. Israel yepapʉ nipetiri macaripʉ caroa quetire mʉja ca-buio teña peoparo jʉgoye yʉ tunu atígʉ ati yepapʉre tunu.
24’Noa nare cabueire caroaro ani neto majiquẽnama. To bairona paari maja na ʉpaʉre caroaro ani neto majiquẽnama. 25Camaja nare cabuei cʉ̃ ca-bairore bairona baigarãma. To bairona paari maja na ʉpaʉre bairona baigarãma. To bairi yʉre mʉja Ʉpaʉre, “Wãtia ʉpaʉ cʉ̃ ca-rotiro mena ácʉmi Jesú,” yʉre na ca-ĩata mʉja quenare yʉ yarãre to bairona, “Wãtia ʉpaʉ cʉ̃ ca-rotiro mena ánama,” mʉja ĩigarãma mʉja quenare. To bairi rooro yʉre ĩirã, mʉja quenare rooro mʉja ĩigarãma.
A quién se debe tener miedo
(Lucas 12.2-9)
26-27’To bairi mʉjaare ca-booquẽnare na uwiquẽja. Aperã na ca-apiquẽtopʉ mʉjaare yʉ ca-ĩrije nipetiro camaja nipetirãre na mʉja queti buio teñagarã. Ca-jʉgoye na ca-majiquẽtiere nare ca-majiope ãa. 28To bairi mʉjaare ca-jĩagarãre na uwiquẽja. Mʉja rupaʉrire na ca-jĩagarije to ca-anibato quena mʉja yerire ree majiquẽema. Dio jicãʉna ãmi camaja na yerire caroorã na ca-popiye tamuori paʉpʉ ca-ree majii peeropʉ. To bairi cʉ̃ jetore cʉ̃ api nʉcʉbʉgoya.
29-31’Miniacã wapa maama. Ca-wapa mana na ca-anibato quena na quenare na cotemi Dio. Jicãʉ miniacã yajiquetigʉmi Dio cʉ̃ ca-rotiquẽpata. Mʉja macare minia netoro mʉja mai tʉjʉ ʉjami Dio. To bairi camaja rooro mʉjaare na cá-átigarijere tʉgooñarique pai uwiquẽja. Mʉja poa wẽeriacã quenare tʉjʉ cõoña majimi Dio. To bairo caroaro mʉja ca-bairijere ca-tʉjʉ majii aniri caroaro mʉja tʉjʉ ʉja majimi Dio.
32’ “Jesú yʉ Ʉpaʉ ãmi. Caroaʉ ãmi. To bairi cʉ̃ ca-boorijere yʉ átigʉ,” aperãre na ĩi buioya, boboquẽnana. Noa to bairona aperãre ca-buiorãre yʉ quena yʉ Pacʉ ʉmʉrecóo macacʉre, “Yʉ yarã ãma,” cʉ̃ yʉ ĩi buiogʉ nare. 33Aperã maca, “Yʉ Ʉpaʉ ãmi Jesú. To bairi cʉ̃ ca-boorijere yʉ átigʉ,” ĩigaquẽema, bobobana. Bobobana yʉ ca-tʉjooquẽtie macare áama. To bairi yʉ Pacʉ ʉmʉrecóo macacʉre, “Yʉ yarã me ãma,” cʉ̃ yʉ ĩigʉ nare tunu.
Jesús es causa de división
(Lucas 12.51-53; 14.26-27)
34’ “Camaja nipetirã Jesúre tʉgooña nʉcʉbʉgogarãma,” ĩi tʉgooñaquẽja. “Nipetirã jicãro cõo Jesúre tʉgooñagarãma, to bairi ati yepapʉ caroaro ãnaje anigaro,” ĩi tʉgooñaquẽja. Yʉ ca-ejaro camaja ricati yʉ ca-aniere tʉgooñabana ame tuti, amequẽgarãma. Jicãarã yʉre boorã, aperã maca yʉre booquẽna ame tutigarãma. 35To bairi yʉ ca-aniere ricati tʉgooñari jicãʉ cʉ̃ pacʉrena cʉ̃ tutigʉmi. Jicão cõ pacorena tutigomo. Apeo cõ mañicorena cõ tutigomo. 36To bairi jicãʉ cʉ̃ ya wii macanana cʉ̃re ca-tʉjʉ tutirã anigarãma yʉre ca-maii cʉ̃ ca-ano maca.
37’Mʉja pacʉare, mʉja punaare yʉ netoro mʉja ca-maiata yʉ mena macana mʉja ani majiquetigarã. 38Yʉre na ca-jĩagarore bairo mʉja quenare na ca-jĩagarije to ca-anibato quena yʉre áti ʉjanucucõaña. To bairi noa, “Jesú cʉ̃ cá-átatore bairo yʉ átiquetigʉ, yʉ quenare yʉ popiyeyerema ĩi,” ca-ĩirã una yʉ mena macana ani majiquetigarãma. 39Noa, “Yʉ jĩarema,” ĩirã yʉre ca-apiʉjagaquẽna Dio tʉpʉ to canacã rʉmʉ aniquetigarãma. Aperã maca yʉre na ca-apiʉjarije wapa aperã nare na ca-jĩabato quena caroaro aninucucõagarãma, jã ca-ĩiwĩ Jesú.
Premios
(Marcos 9.41)
40’Yʉ ye quetire yʉ ca-rotiro mena mʉja ca-buioro mʉjaare ca-api nʉcʉbʉgorã yʉpʉre api nʉcʉbʉgorã átigarãma. Yʉre api nʉcʉbʉgorã yʉ Pacʉ yʉre ca-jooricʉpʉre api nʉcʉbʉgorã átigarãma. 41Jicãʉ Dio ye quetire buiori majocʉre, “Dio cʉ̃ ca-rotiro mena ĩimi,” ĩri cʉ̃re ca-api nʉcʉbʉgoʉ ucʉ̃re caroare cʉ̃ joogʉmi Dio. Dio ye quetire buiori majocʉre caroare cʉ̃ ca-jooro cõo caroare cʉ̃ joogʉmi Dio, to bairo caroaro cʉ̃re cʉ̃ ca-api nʉcʉbʉgoro. To bairona caroaʉre, “Caroaʉ ãcʉmi,” ĩri ca-nʉcʉbʉgorãre caroaro wariñuuriquere na joogʉmi Dio. Caroaʉre wariñuurique Dio cʉ̃ ca-jooro cõona na joogʉmi Dio cʉ̃ ca-nʉcʉbʉgorã quenare. 42Noa yʉ cabuerãre ocore ca-tĩarã quenare caroare na joogʉmi Dio, na quena yʉ yarãre petoacã cá-átinemorã ãma ĩi, jã ca-ĩiwĩ Jesú.

Pilihan Saat Ini:

SAN MATEO 10: TAVNT2

Sorotan

Berbagi

Salin

None

Ingin menyimpan sorotan di semua perangkat Anda? Daftar atau masuk