SAN MATEO 13

13
El ejemplo del sembrador
(Marcos 4.1-9; Lucas 8.4-8)
1Ti rʉmʉna ti wii ca-ãnacʉ ca-butiwĩ Jesú. Buti, ʉtabʉcʉrá tʉna aá, topʉ ca-ruiwĩ. 2Topʉ cʉ̃ ca-ruiro camaja capaarã cʉ̃ tʉpʉ ca-neñapowã. To bairi capaarã majuu cʉ̃ tʉna na ca-ano tʉjʉʉ, yʉ tu ne rocarema ĩi cumua petapʉ turorica ca-pajaricare eja jãa, ca-ruiwĩ. To bairi camaja petapʉ ca-tʉjʉnucurãre na ca-ĩi buiowĩ Jesú. 3Topʉ na ĩi buio, capee wame na ca-ĩi buiowĩ buio majiorica wameri mena. Oco bairo na ca-ĩi buiowĩ Jesú petapʉ ca-tʉjʉnucurãre:
—Jicãʉ camajocʉ cʉ̃ ya wejepʉ ca-ote aácoajupʉ. Topʉ eja, cʉ̃ oterique trigo apeariacãre ca-yaye bate oteyupʉ. 4To bairi cʉ̃ ca-yaye bate oterique jicã rupaa ma tʉpʉ ca-roca cumuñupe. To bairi minia ti rupaare tʉjʉ rui atí, ca-ʉga reecõañuparã. 5-6Ape rupaa ʉ̃ta yepapʉ ca-ree cumuñupe ca-jita manibʉjaropʉ. To bairi jita põreroacã ca-ano nʉcoo joo majiqueti, ca-putibataje muipu cʉ̃ ca-ajiro ca-jini reecoajupe. 7Ape rupaa cʉ̃ ca-yaye bate oterique pota yucʉ watoapʉ ca-ree cumuñupe. To bairi ti apeari ca-putibatajere pota yucʉ maca ca-bʉcʉa netocoajupe. To bairi cʉ̃ ca-oterique maca caroaro ca-bʉcʉaquẽjupe. To bairi ca-rica maañupe. 8Ape rupaa ca-ree cumuñupe tunu caroa yepapʉ. To bairi tie caroaro puti, bʉcʉa, caroaro ca-rica cʉticoajupe. To bairi jicã rupaa ca-jooyupe cien rupaa. Ape rupaa rʉgabʉjaroacã sesenta rupaacãre ca-jooyupe. Apeye tunu treinta rupaacã ca-rica cʉjupe. 9Noa yʉre ca-apirã yʉ ca-ĩrijere caroaro na apiʉjaato, na ca-ĩi buiowĩ Jesú cumuapʉ ruiri petapʉ ca-tʉjʉnucurã paarãacãre yua.
El propósito de los ejemplos
(Marcos 4.10-12; Lucas 8.9-10)
10Cabero Jesú buerã cʉ̃ tʉpʉ aá, cʉ̃re jã ca-ĩi jeniñawʉ:
—¿Nope ĩi buio majiorica wameri mena na mʉ buiotí camajare?
11To bairo cʉ̃re jã ca-ĩi jeniñaro oco bairo jã ca-ĩiwĩ Jesú:
—Ʉpaʉ cʉ̃ ca-anie quetire majioʉ áami Dio mʉjaare ca-jʉgoyepʉ camajare na cʉ̃ ca-majioquetajere. Aperã maca api majirique maama. Na majioquẽemi Dio. 12To bairi noa yʉ ca-buiorijere ca-apiʉjarãre capee api majiriquere mʉja joogʉmi Dio. Aperã maca yʉ ca-buiorijere ca-apiʉjagaquẽna yʉ yere na ca-api majibatajeacã quenare na ca-tʉgooña mawijiaro na átigʉmi Dio. 13To bairi na maca yʉ cá-átiere tʉjʉ, yʉ ca-buiorijere api, baibana quena api puoquẽema. To bairi buio majiorica wameri mena na yʉ buionucu. 14To bairi oco bairo Isaía tirʉmʉpʉ macacʉ Dio ye quetire cʉ̃ ca-buioñarica wamere bairona baima:
Apibana quena yʉ ca-buiorijere api majiquetigarãma. Yʉ cá-átie tʉjʉbana quena yʉ yere ca-api puoquẽna aninucucõagarãma.
15Na majuuna yʉ yere tʉgooñagaquẽema. To bairi api puoquẽema. Yʉ ye quetire api, yʉ cá-átiere tʉjʉ, na ca-bairije to ca-anibato quena ca-api majiquẽna, ca-tʉjʉ majiquẽnare bairona baima. To bairi na yeripʉ ca-api majiquẽna aniri, “Caroorije jã cá-átie jã janagarã, caroaro catíriquere jã jooya,” yʉ ĩi jeniquẽema,#Isaías 6.9-10
ca-ĩi ucayupi Isaía ati yʉtea macanare na ĩi buio jʉgoyeyei, jã ca-ĩiwĩ Jesú.
16’Mʉja maca ca-wariñuurã mʉja anigarã, yʉre ca-apiʉjarã aniri. Yʉ cá-átiere tʉjʉrã yʉ ca-aniere mʉja maji. Yʉ ca-buiorijere apirã yʉ ca-ĩrijere mʉja api puo. 17Cariape mʉjaare yʉ ĩi: Dio ye quetire buiori maja, aperã caroarã tirʉmʉpʉ macana yucʉacã mʉjaare yʉ ca-iñoorijere ca-tʉjʉgabajuparã. Mʉjaare yʉ ca-buiorije quenare ca-apigabajuparã. Na ca-baigabato quena na ca-majioquẽjupi Dio maca.
Jesús explica el ejemplo del sembrador
(Marcos 4.13-20; Lucas 8.11-15)
18’Wejepʉ trigo apearire ca-otericʉ cʉ̃ ca-bairique mʉjaare yʉ buio majiopa, jãare ca-ĩiwĩ Jesú. 19—Jicãarã Ʉpaʉ Dio cʉ̃ ca-aniere apibana quena api majiquẽema. Sataná na yeripʉ atí, na ca-apibatajere ema jee aá reericarore bairo nare áami, na majiritiato ĩi. Ma tʉ ca-ñarique minia na ca-ʉga reriquere bairona ca-ãna ãma camaja to bairo ca-bairã. 20Aperã ʉ̃ta yepa jita põreroacã ca-ani yepapʉ ca-ree cumuriquere bairona ca-bairã oco bairo ãma Dio Wadariquere jĩacã ca-apirã: Caroa quetire nemoona caroaro api wariñuuma mai. 21Api wariñuubana quena jita põreroacã ca-ano ca-nʉcori maniere bairona na majuuna yoaro apiʉjaquẽema yʉ ca-buiorijere. To bairi aperã yʉ ye quetire na ca-apibataje wapa nare na ca-popiyeyero yoaro mee janama. 22Ape rupaa oterique pota yucʉ watoapʉ ca-ree cumuriquere bairo ca-bairã oco bairo ca-ãna ãma: Yʉ ye quetire apibana quena, ati yepa macaje macare seeto tʉgooñama. To bairi apeye pairo majuu na ca-cʉgope tʉgooñarã, “Tiere cʉgorã jã wariñuu anigarã,” jocarãna tʉgooñabama. To bairo ati yepa macaje na cá-átie apeye uniere na ca-boo netorije tʉgooñabana yʉ ye queti macare majiritima. To bairi pota yucʉ watoapʉ ca-ñarique ca-rica manore bairona yʉ ca-boorijere átiquẽema. 23Aperã caroa yepapʉ ca-ñariquere bairona baima. Yʉ yere api, tiere apiʉjari caroaro api majima. Jicãarã treinta rupaa ca-rica cʉtajere bairona ca-bairã ãma yʉ ca-boorijere cá-ána aniri. Aperã tunu netobʉjaro caroaro yʉ yere cá-ána sesenta rupaa ca-rica cʉtajere bairona ãma. Aperã tunu na netoro caroaro majuuna yʉ yere ána cien rupaa ca-rica cʉtajere bairona baima, jã ca-ĩi buiowĩ Jesú yua.
El ejemplo de la mala hierba entre el trigo
24Ape wame queti buio majiorica wame ca-ĩi buiowĩ Jesú tunu:
—Ʉpaʉ Dio camajare cʉ̃ ca-bejepe oco bairo ãa: Jicãʉ cʉ̃ wejepʉ caroa jetore trigo ca-oteyupʉ. 25Cabero cʉ̃ ʉmʉa na ca-canitoye apeĩ cʉ̃re ca-tʉjʉ tutii atí, caroorije trigore bairo ca-baurije ca-yajioropʉ ca-oteyupʉ trigo watoapʉna. Ca-yajioropʉ ote yaparo cá-aácoajupʉ. 26Cabero trigo maca puti, bʉcʉa, ca-rica cʉtigari paʉ cʉ̃ paari maja caroorije trigo watoapʉ ca-bʉcʉarije quenare ca-tʉjʉyuparã yua. 27Caroorijere tʉjʉrã, weje ʉpaʉ tʉpʉ aá, cʉ̃ ca-ĩiñuparã: “Jãare ca-rotii, caroa aperi jetore mʉ otericʉ. ¿Nope ĩiro caroorije trigo watoapʉna to putiyuparí?” cʉ̃ ca-ĩiñuparã nare ca-rotiire. 28To bairo cʉ̃ na ca-ĩiro apii, “Jicãʉ yʉre ca-tʉjʉtei majuu tie caroorijere otericʉmi,” na ca-ĩiñupʉ weje ʉpaʉ. To bairo na cʉ̃ ca-ĩiro: “¿Caroorijere jã wʉgue reerãatí?” cʉ̃ ca-ĩi jeniñañuparã. 29“Wʉgue reequẽja. Mʉja ca-wʉgue reata trigo jicã turori quenare mʉja wʉgue reeborã caroorije menana. 30Trigo caroorije menana to bʉcʉato mai. Cabero trigo jeerica paʉ ca-ano jeeri majare oco bairo na yʉ ĩigʉ: ‘Trigore jeegarã jʉgoye caroorijere jeeya. Caroorijere jee, ca-rupa rotori jiari, joe reecõaña. Joe ree yaparo trigo macare jee, ʉgarique cũurica wiipʉ cũña,’ na yʉ ĩigʉ ca-jeeri majare,” ca-ĩiñupʉ weje ʉpaʉ cʉ̃ ʉmʉare. To bairona ãa mani Ʉpaʉ Dio camajare cʉ̃ ca-bejepe, ca-ĩiwĩ Jesú. Jocarãna, “Diore ca-apiʉjarã jã ãa,” ca-ĩirãre Dio na cʉ̃ ca-reepe, cariapena cʉ̃re ca-apiʉjarã macare cʉ̃ tʉpʉ cʉ̃ ca-jee aápere ĩi buioʉ, to bairo ca-ĩiwĩ Jesú.
El ejemplo de la semilla de mostasa
(Marcos 4.30-32; Lucas 13.18-19)
31Ape wame queti buio majiorica wame na ca-ĩi buiowĩ Jesú tunu:
—Ʉpaʉ Dio cʉ̃ ca-anie queti oco bairo ãa: Jicãʉ mostasa na ca-ĩrije ca-apeacãre ca-oteyupʉ cʉ̃ ya wejepʉ. 32Tie ape maca õqueacã majuu ãa. Õqueacã majuu anibato quena bʉcʉatopʉ apeye wejeri macaje netoro ca-ʉmʉari yucʉ aápá. To bairi minia atí, tii rʉpʉripʉ na batirire peoma. To bairona ãa Ʉpaʉ Dio cʉ̃ ca-anie queti ape wame netoro, ca-ĩiwĩ Jesú.
El ejemplo de la levadura
(Lucas 13.20-21)
33Cabero ape wame queti buio majiorica wamere ca-ĩi buiowĩ Jesú:
—Ʉpaʉ Dio cʉ̃ ca-anie queti oco bairo ãa: Jicão pan átigo trigo pocare itia bapa cõoñari tiepʉre levadura na ca-ĩrijere ca-ajuyupo, to wauato ĩo. To bairo cõ ca-ajuro pan ca-anipe ti bʉrʉa nipetiro ca-wauayupe. To bairona tie ca-wauorije ti bʉrʉare átatore bairona Ʉpaʉ Dio cʉ̃ ca-anie queti jejagaro ati yepa nipetiropʉ. To bairi Diore ca-apiʉjarã ani nutuapa ti bʉrʉa ca-wauarore bairona, ca-ĩiwĩ Jesú.
El uso que Jesús hacía de los ejemplos
(Marcos 4.33-34)
34To bairi camaja paarãacãre na ĩi buioʉ, queti buio majiorica wameri mena jeto na ca-ĩi buiowĩ Jesú. 35To bairo jeto na ĩi buiori tirʉmʉpʉ macacʉ Dio ye quetire buiori majocʉ oco bairo cʉ̃ ca-ĩi ucañarica wamere bairona cá-ájupi Jesú:
Camajare buioʉ, queti buio majiorica wameri mena na yʉ buiogʉ. Nemoopʉre Dio ati ʉmʉrecóore áti jʉgoʉpʉ camajare na ca-majioquẽjupi mai. Yucʉra camajare na yʉ buiogʉ, ca-ĩi ucayupi Dio ye quetire buiori majocʉ tirʉmʉpʉ macacʉ, Jesú cʉ̃ ca-baipere buio jʉgoyeyei.
Jesús explica el ejemplo de la mala hierba entre el trigo
36Cabero Jesú camaja paarãacãre na aáweori, wiipʉ ca-jãa ejawĩ. Cʉ̃ ca-jãa ejaro tʉjʉrã cʉ̃ buerã cʉ̃ tʉpʉ atí, oco bairo cʉ̃ jã ca-ĩiwʉ:
—Caroorije trigo watoapʉ oterique mepʉ mʉ ca-buioe wame ¿dope ĩigaro to ĩití? Jãare buioya, jã ca-ĩiwʉ Jesúre.
37To bairo cʉ̃ jã ca-ĩiro oco bairo jã ca-ĩi buiowĩ Jesú:
—Caroa macajere ca-otericʉ yʉna yʉ ãa, camaja tʉpʉ Dio cʉ̃ ca-jooricʉ. 38Weje ati yepa ĩigaro ĩi. Oterique caroa maca trigo ĩigaro ĩi Ʉpaʉ Dio cʉ̃ ca-ani paʉpʉ ca-aniparã. Caroorije ca-putirique Sataná yarã ãma ĩigaro ĩi. 39Nare ca-cũricʉ yʉre ca-tʉjʉ tutii ãmi Sataná, caroorije ca-putiriquere ca-otericʉre bairona. Trigo jeerica yʉtea ĩigaro ĩi ati ʉmʉrecóo ca-petiri paʉ majuu. Trigo jeeri majare yʉ ca-ĩata Dio tʉ macanare ángel majare na yʉ ĩi. 40To bairi caroorije na ca-jee joe reriquere bairona na átigʉmi Dio caroorãre ati ʉmʉrecóo ca-petiri paʉ ca-anopʉ. 41To bairi yʉ, camaja tʉpʉ Dio cʉ̃ ca-jooricʉ aniri Dio tʉ macanare ángel majare na yʉ joogʉ yʉ ca-rotiri paʉ nipetiropʉ. “Dio cʉ̃ ca-rotirijere cá-átiquẽnare, aperãre caroorijere cá-áti wadajã pairã quenare na jee peocõaña,” na yʉ ĩi joogʉ ángel majare. 42Ángel maja nare na ca-jee yaparoro peeropʉ na yʉ reegʉ. Topʉ na yʉ ca-reero seeto majuu tamuobana tʉgooñarique pai otigarãma. 43To bairo ca-bairi paʉ cariape cá-ána caroarã maca mani Ʉpaʉ Dio cʉ̃ ca-rotiri paʉpʉ anicõagarãma. Muipu cʉ̃ ca-aji baterore bairona ca-aji baterã anigarãma na quena. Noa yʉ yere ca-apirã caroaro na apiʉjaato, ca-ĩiwĩ Jesú.
El ejemplo del tesoro escondido
44Oco bairo ca-ĩinemowĩ Jesú tunu:
—Ʉpaʉ Dio cʉ̃ ca-anie pairo ca-wapacʉtie niyeru cuirire yepapʉ yaa cũu yajioriquere bairona bai. Jicãʉ tiere bʉga, tona yaa cũucõaʉmi tunu. Wariñuurique mena aá, cʉ̃ apeyere nipetirije aperãre na nuni, niyerure jee átiri, ti cuirire pairo ca-wapacʉtie niyeru cuiri ca-cuñari yepare wapayeimi yua tie niyeru cʉ̃ ca-yaa cũurique macare cʉgogʉ. Tiere bairona pairo majuu ca-wapacʉtie ãa Ʉpaʉ Dio cʉ̃ ca-anie.
El ejemplo de la perla de mucho valor
45Ape wame Jesú oco bairo ca-ĩiwĩ tunu, Ʉpaʉ Dio tʉpʉ mani ca-anipere pairo ca-wapacʉtie ãa, ĩi buioʉ:
—Jicãʉ apeye wapayeri majocʉ perla na ca-ĩrije caroa ca-ajiyari rupaarire ca-maca teñaʉ aájupʉ. 46Maca teñaʉ jicã caroa majuu pairo ca-wapa cʉtiare ca-tʉjʉyupʉ aperã tʉpʉ. To bairi tiare boʉ nipetiro cʉ̃ apeyere aperãre na nuni, niyerure jee, tiare ca-wapayeyupʉ, ca-ĩiwĩ Jesú, Dio ye macaje pairo ca-wapacʉtie ãa ĩi buioʉ.
El ejemplo de la red
47Ape wame ca-ĩiwĩ Jesú tunu:
—Dio camajare na cʉ̃ ca-bejepe oco bairo ãa: Aperã ca-pairi yapʉ wai wajarã na bapire ca-roca ñua jooyuparã. To bairo na cá-áto wai capaarã to canacã wame ca-jãañuparã. 48Capaarã na ca-jãaro tʉjʉrã ca-wemoñuparã paputiropʉ. Wemo yaparo ca-beje ruiyuparã yua. Caroarã jetore ca-jee jãañuparã ape piipʉ. Caroorã maca ca-reecõañuparã. 49To bairona átigarãma Dio tʉ macana ángel maja ati ʉmʉrecóo ca-petiri paʉ ca-anopʉre. To canacã poa macana tʉpʉ aáti, caroarã watoapʉ ca-ãna caroorãre na bejegarãma. 50Caroorãre na beje, peeropʉ na reegarãma. Topʉ nare na ca-reero seeto majuu tamuobana tʉgooñarique pai otigarãma, ca-ĩiwĩ Jesú.
Tesoros nuevos y viejos
51To bairije buio yaparo:
—¿Tiere mʉja api puotí? jã ca-ĩi jeniñawĩ Jesú.
—Ʉ̃ʉjʉ, jã api puo, jã ca-ĩiwʉ.
52To bairo jã ca-ĩiro:
—Jicãarã judío majare cabuerã Dio yere yʉ ca-buiorijere na ca-apiʉjaata pʉga wame aperãre na buio majigarãma: Tirʉmʉpʉre Dio ye quetire ca-ĩi buiorã na ca-ĩi ucarique quenare, yucʉacã Dio ye quetire yʉ ca-buiorije quenare aperãre na buio majiogarãma, jã ca-ĩiwĩ Jesú.
Jesús en Nazaret
(Marcos 6.1-6; Lucas 4.16-30)
53Atie queti buio majiorica wamerire buio yaparo cá-aácoami Jesú cʉ̃ ca-bʉcʉarica macapʉ. 54Cʉ̃ ca-bʉcʉarica macapʉ aá, topʉ eja, na ya wii neñapo buerica wiipʉ Dio Wadariquere na ca-buiowĩ. To bairo na cʉ̃ ca-buiorijere apirã ca-tʉgooña acʉawã to macana:
—Camajocʉ manire bairona ca-baii anibacʉ quena seeto majuu majimi. ¿Noopʉ atie caroaro cʉ̃ ca-buio majirijere cʉ̃ ca-majiñuparí? ¿Dope bairo majuu bairi áti iñooriquere cʉ̃ cá-áti majiñuparí? ca-ame ĩiwã. 55—Cʉ̃ yarãre, cʉ̃ ca-bairiquere mani maji peticõa. Yucʉ pãiri mena apeye uniere cá-átacʉ José ãnacʉ macʉ ãmi. Cʉ̃ paco María ca-wamecʉco ãmo. Cʉ̃ bairã Jacobo, José, Simón, Juda ca-wamecʉna ãma. 56Cʉ̃ yarã romiri quena mani ya macapʉ ãma. To bairi camajocʉ manire bairona anibacʉ quena ¿dope bairo tiere cʉ̃ majibauparí? ca-ame ĩiwã Jesú cʉ̃ ca-bʉcʉarica maca macana. 57To bairo ame ĩirã cʉ̃ ca-api nʉcʉbʉgoquẽma. To bairo cʉ̃ na ca-api nʉcʉbʉgoquẽto tʉjʉʉ oco bairo na ca-ĩiwĩ Jesú:
—Dio ye quetire buiori majocʉ aperopʉ cʉ̃ ca-buio teñaro to macana cʉ̃ api nʉcʉbʉgorãma. Cʉ̃ ya maca macana macare na cʉ̃ ca-buioro cʉ̃ api nʉcʉbʉgoquẽnama, na ca-ĩiwĩ Jesú.
58To bairi cʉ̃ ca-bʉcʉarica macapʉ capee áti iñoorica wamerire cá-átiquẽmi cʉ̃re na ca-api nʉcʉbʉgoquẽto maca.

Pilihan Saat Ini:

SAN MATEO 13: TAVNT2

Sorotan

Berbagi

Salin

None

Ingin menyimpan sorotan di semua perangkat Anda? Daftar atau masuk