Matius 6
6
Inameke akhuni aperek wogeisegarek wene
1Itithogon yogeisasikhesik, ageikhe men yogeisasikhe, “Allah nen,
Itithogon hagakhe dogono, iluk isikhemo, hit nen mothogon hagakhe lagap meke iti, akhuni nen inileken hisekhe dogoagaluk thelekma hagakhe dogogup o. Inileken hisekhe dogoagaluk hagakhep halok he, hinopase pogot oba meke nen oko wokhisagein motok dek o. Hinakla ebetni! 2Nen, hit aperek hinameke werek meke nen, it dek meke yomageisauwogoluk halok,
An itithogon hagakhe lagei, iluk hinaneak walogo hagakhe dogogup. It inetaiken pere dogolik inoado baga anek hano thalek dogolik, o akhuni Yahudi meke sembayan egarekma ukiluk inom, holagarlemke laga dogolik inom, it aperek nen,
It hano, iluk hogorinabuagaluk hagariogei iti, hit itithogon hagakhe dogogup. It iti oko horlau hak, hogorinabiogei itiat o. 3Halok he, hit nen hinameke akhuni inameke dek meke wogeisauwogoluk halok he,
An itithogonat wogeisagein, iluk, hinane degat wogeisano. It hinerugi hinagarlak lak inilu asusak motok dek o. 4Limago wogeisaumo, hinopase Allah pogot oba meke akhuni limago hagakharek meke ileken hisekherek iti nen oko wokhisageinat o,” iluk yogeisasikhe.
“Sembayan yigithogon ekhe dogono,” iluk yakulisasikhe wene
(Lukas 11:2-4)
5Itithogon yogeisasikhesik, ageikhe men yogeisasikhe,
“Halok he, hit nen sembayan ekhe dogolik, akhuni aperek inoado baga anek hano thalek dogolik, inetaiken pere meke nen,
Sembayan ekhe lagei iti akhuni nen neoak, iluk akhuni Yahudi meke o sembayan egarekma ukegarethek nen, inebe melatluk sembayan igik, holak atoalma melatluk sembayan igik, egarek iti hak, ekhe dogogup o. It iti oko horlau hak, hogorinabiogei itiat o, iluk eberogonat yokhisigi o. 6Meke re, hit he, sembayan uogoluk halok he, hinaila thu larogo ukiluk, hinopase Allah pogot oba meke ebe inileken hegarek dek meke etnogo nen wokhisoagaluk kino yogokhe dogono. Hit nen limago kino yogosugun meke iti, at nen ileken limago meke 'bikhekherethekma nogo nen, wokhisagein o. 7Halok he, hit nen sembayan ekhe dogolik, it akhuni itikmanke meke nen egarek hak ekhe dogogup o. It iti sembayan ekhe dogolik, inakla nen,
Uan-nagan ekhe lagei iti nen, ninopase pogot oba meke asuk holigin o, iluk, likhalok-kukhalok egarek iti. 8Hit nen, it inobabut waganhup o. Hinopase pogot oba meke iti aban kino yogokhidek werek korlek, hit warlok meke iti, at Allah haganeat ilu welagarek o. 9-10Halok he, sembayan ekhe dogolik, yigithogon ekhe dogono,
Ninopase pogot oba meke
hekaerek hetaga kogotdekhe dogoagaluk,
hagatninabi me o.
Ninebe hapma dogoagaluk 'binani me o.
It pogot oba hat hakla apegetek meke hagakharek
hak,
nit agat oba itithogonat hagakhe dogoagaluk,
hagatninabi me o.
11Nit ninapiri yogotak nausak meke erlokhogonat
woknisa me o.
12Akhuni nen nit weagatninakha meke, nit nen
thagalogo degetdisogo iti hak,
nit weak hagakho meke hat nen thagalogo
degetdisano o.
13Weak hagasuagaluk ninakla kagaliginmo etoma
thogotdinanhidek piokthegat woknisik laga
dogono.
Obabut weak meke iti nen iki hakninakhunem,
hat nen tilninakhe dogono. [Ninopase
Hetagapogot harat dogolik, yi meke ti meke
hagasusak anekma, harat hogothakho motok
dogogun o. Ebeat asuak u hak, Amin,]
iluk sembayan itithogon ekhe dogono. 14Nen, akhuni nen hit weagathinakha meke, hit nen thagalogo degetdisegep halok he, hinopase Allah pogot oba meke nen hit weak hagakhep meke iti thagalogo degetdisageinat o. 15Meke re, it aperek nen hit weak hagathinakha meke, hit nen thagalogo degetdisigidek halok he, hinopase pogot oba meke nen hit weak hagakhep meke thagalogo degetdisagein degat o,” iluk yogeisasikhe.
Hipiri nikidek sembayan isi motok dogolik, hagasusak wene
16Itithogon yogeisasikhesik ageikhe men yogeisasikhe,
“Hit hipiri nikidek sembayan isi motok dogouogoluk halok he, it akhuni inoado baga anek hano thalek dogolik, inetaiken pere meke nen,
Akhuni nen ekagat hutdinanuak, iluk inelokhoken damutdiluk welageikharek iti hak, dogosak dek o. It iti oko horlau hak, akhuni nen ekagat 'birisegarek itiat iluk, eberogonat yokhisigi o. 17-18Meke re, hit anek, hipiri nikidek sembayan ekhe dogouogoluk halok, akhuni nen ekagat hutdinaginogo. Hinopase Allah akhuni nen inileken hegarek dek meke etnogo arligat nen ekagat hutdinagakhe dogoagaluk hinoado thobalogo, hinisi hisalogo dogolik, sembayan ekhe dogosak o. Itithogon limago hagakhep halok he, hinopase Allah akhuni inileken hegarek dek meke iti ileken 'bithisalok oko wokhisagein o,” iluk yogeisasikhe.
Inameke pogot oba natogorlogo 'bakhausak wene
(Lukas 12:33-34)
19Itithogon yogeisasikhesik, at Yesus nen ageikhe men yogeisasikhe,
“Akhuni nen agat oba yoma yi meke ti meke natogorlogo 'bakhugunem, warlo nen palhik, ikuru hakhigik, akhuni inobabut weak meke nen o talogo wagani ukigik, hagakharekma yoma, yi meke ti meke iti natogorlogo 'bakhausak dek o. 20Meke re, pogo oba meke anek he, warlo nen palhik, ikuru nen hakhigik, ap inil agasabu weak meke nen o talogo iniki abusak wagani ukigik, hagakharek motok dek o. Halok he, pogot oba etomaat hano meke natogorlogo la'bakhausak o. 21Hit hinameke hinetaiken hunik meke natogorlek werekma, hinetaiken etomaat dogogin o,” iluk yogeisasikhe.
Hinebe hano liarogo welagathep wene
(Lukas 11:34-36)
22Itithogon yogeisasikhesik, ageikhe men yogeisasikhe,
“Hinebe liarogo isagal yibarlek hakene, hinileken itiat werek o. Halok he, hinileken hano halok, hinebe abisake motok liaat dogogun o. 23Meke re, hinileken weak halok he, hinebe abisakeat o mum hakeneat dogogun o. Meke re, hinakla o lia hakene meke iti mum aga halok he, eiye! Motok ebenageik mumat welagap o,” iluk yogeisasikhe.
Agat oba meke hasik inelabut hisik welageikharek wene
(Lukas 16:13, 12:22-31)
24Itithogon yogeisasikhesik ageikhe men yogeisasikhe,
“Iti hak he, ap opakiat meke ap koktek inebe pere meke inatuaneke dogolik, inayabu hagakhe dogosak motok erlok dek o. Itithogon dogogin halok he, at inatuaneke iti nen,
Nopase ageikhe yi hano nakmu. Nen, ageikhe iti weak, na'it, iluk, ekhe dogolik, akmu meke iti ipisak dopokhogon dogolik, ageikhe a'it meke iti a'it motok hekhe dogosak o. Iti hakene, hit Allah atuaneke dogolik, uang atuaneke dogosak erlok dek o. 25An nen itithogon yokhisigi iti nen, hit hinakla nen,
Niniluk dogouogoluk hipiri men, i men, ki meke nugun. Nen, ninebe su ki meke isugun, iluk hinelabut hisikhogon wene munini uan 'bero ebekhe dogunogo iluk yokhisigi. Nekarek meke iti kogat nogo? Hiniluk welagap iti kogat apigi. Su ikharek meke iti kogat nogo? Hinebe iti kogat apigi. 26Thue pogot obake nekherek meke iti hinileken lakhekhe dogolik hinakla ebetni o. It thue iti yi meke ti meke ai yakhik, eken ikhunem palogo obolukmo 'begarekma 'bigik, hagakharek dek mekeat he, hinopase pogot oba meke nen inapiri wogeisekherek o. Meke re, Allah nen it thue iti alon halinakherek nogo a? Dek o. Hit hinebeat alon halhinakhe dogolik, hinapiri wokhisagein dek nogo? Wokhisageinat o. 27Nen, hit aperek hinakla nen,
An nebe watlasigin itinem, 'bogokhogon watlageidek, yabokane herlekha'bugat ageikhe inom niluk dogole e, iluk, wene munini uan 'bero ebesigin iti baga, hiluk ageikhe inom dogosak nogo? Erlok dek o. 28Hit nen, su hinoado baga isusak iti hasigat nenaluk hinelabut hikhe lagap. O eken mirliken morlaken okake ikherek etnogo hutdini. O eken iti aban isigiluk, yabu dikhak yugulogo waganhik, yo dalogo su negen ikhik, hagakherek motok dek o. 29Meke re, at ap Salomo ebe kok dogolik obake waganekma hogorakhe lagoukha iti erlok dek apigi. O eken iti anek, elokhoken motok hano iti lakhani! 30Oka herleka o limoke welagarek iti, yogotak hak hano welagarethek nen, hubuluk hak hetumo hundisegarek mekeat he, Allah nen inasu isu hak hano meke hagarogo 'bisekherek iti hak, hinebe hasik, hanorogo ikhinabigin dek nogo? Ikhinabiginat o. Hinetaiken Allah oba hakotdu'buk yi re! 31Halok he, hit hinelabut hisogo wene munini uan 'bero ebekhe dogolik,
Ninapiri ninagei koma meke nugun? Nen, ninasu nena meke ikhagun, ekhe lagap iti usak motok dek o. 32Itithogon hagakharek iti tha'bokhogonat, it akhuni itikmanke meke nen iti meke kogotdiluk herarik nekharek mekeat he, hit yi anek he, yi meke ti meke dek nen hinerlageik negen welagap iti, at hinopase Allah pogot oba meke iluk welagarek o. 33Halok he, hinopase Allah nen apma dogolik hagakhe dogosak iti hasik men, nen, at nen,
Yigithogon tigithogon hagatno, iluk yokhisugunem hagakhe dogosak iti hasik men, kogotdekhe dogogun halok, yi meke ti meke iti oba dukhogon wokhisageinat o. 34Halok he, hit nen, hubuluke hasik hinelabet hisogo wene munini uan 'bero ebekhup o. Yogotak weak ariogo meke werek korlegat he, hubuluke weak asigin meke ebesusak dek o,” iluk yogeisasikhe.
Trenutno odabrano:
Matius 6: LAIDNT
Istaknuto
Podijeli
Kopiraj
Želiš li svoje istaknute stihove spremiti na sve svoje uređaje? Prijavi se ili registriraj
