Lukas 8

8
Kumi Yesus omborlik noko dogolik, at ake kagako laguka wene
1At Yesus esigit diluk kagakikesik nen, welagidegat, yabunggane pano wene Allah apma ʼbiyagin wene etnogo o unggul nggokma inom, o ʼbugurlakma inom, yogisilik noko lagike. Yogisilik noko dogolik, at agoromi inebe 12 yomenogo inom, 2it kumi amberek kugi inobabut weyak mende inakla unggilukmo nggigilogo wula ʼbiyigik, inoba u mende kagarinakik, paganeat kagarinakike mende amberek inom noko laguka. Kumi yomenogo omanggi kwe Maria ago Magdalena mende kugi inebe 7 paga akla unggiluk werekma, at Yesus paganeat nen nggigilogo wula ʼbiyasike mende eti inom, 3omanggi, ap nggok Herodes amende anggorlem welagike mende endaga Khusa etnogo age endaga Yohana inom, kwe Susana inom, nen it kumi amberek dogalegat inom, uang it mende paga yi mende ndi mende onggo mbalogo Yesus agoromi inom yamagiyalik noko laguka.
“Ap omanggi ai pilik lagike,” yiluk oba lisogo yogisasike wene
(Matius 13:1-9; Markus 4:1-9)
4At Yesus o etoma werekma, akoni mondok dogalegat yi ai ndi ai nen, at oba nandorli wagukama, at nen wene oba lisogo yogisasi dogolik,
5“Ap omanggi ai pilogo lagabik liligogo mende ai pilogo laʼbigiluk dukisike,” yisike.
“Dukisikesik laʼbilik lagonem, amberek kolagarlem wusasike. Wusasikemo akoni lago dogolik, iniyok nen al debelogo ʼbilik lagukama, sewe putluk liligogo mende wagikesik kambokogo nasike. 6Nen, amberek nggit mberladanla wusasike mende, ibat anggu dagisikesik mende, agat ambusu dek nen mbuk agike. 7Amberek ongga arlok weyakma wusasike. Wusasikemo ongga arlok mende etnogo inom omanggimo anggu dukisikesik, engga arlok mende etnogo nggok ago dogolik, ai pano mende etnogo mbalogo wusakikemo anggorladap agikesik kai agike. 8Nen, amberek agat mirlimo wusasike mende, anggu dukisikesik nggok agikesik, erlo dombok enggen 100 oba nen yirik lagike,” yiluk yogisasike. Yogisalok ane nggokogonat yisi dogolik,
“Lakani! Kit kinasuk kolusak kalok, panorogo kolko dogono o,” yiluk yogisasike.
Yesus nen, “Wene oba lisogo yokisiligogo eti, ebe eti pasik,” yiluk yogisasike wene
(Matius 13:10-17; Markus 4:10-12)
9Esigit diluk yogisasikemo, at agoromi ane waganggo laguka mende yomenogo nen, at Yesus yogoko dogolik,
“Kat nen wene oba lisogo yoknisegen eti ninggit diluk mende pasik yegen,” yiluk yogokukama, 10at Yesus nen,
“Wene Allah nen apma ʼbiyaligogo wene eti, at akla limago welagike mende eti, kirat kinilu asubagik nen yiluk ʼbukakogo yokisausak yiluk akla ambasike mendeat, it akoni amberek eti, at Allah nen,
Inilenggen kasi dogogun mende dikogo kasi dogogun dek o. Nen inasuk kolko dogogun mendeat panorogo didisi dogogun degat o,
yiluk yisike eti, ndak-ndak asuwagaluk, wene yi mende ndi mende oba likigigat yogisiligogo,” yiluk yogisasike. (Yes. 6:9-10)
At Yesus nen, “Ap omanggi ai pilogo laʼbilik lagike, yiluk yokisigi etnogo ebe yigit diluk,” yiluk yogisasike wene
(Matius 13:18-23; Markus 4:13-20)
11Esigit diluk yogisasikesik, omanggi men yogisasike.
“Wene oba lisogo yokisigi etnogo ebe yi. Pilogo laʼbilik lagike etnogo, ebe Allah wene etiat o. 12Kolagarlem wusasike eti ebe, akoni amberek Allah wene inasuk koliluk,
Allah wene eberogonat, yiluk waganggonem, Allah nen inebe ndilinabunogo yiluk Iblis witluk nen wene inakla nen nggigilogo wolok liligogo etiat o. 13Nen, nggit mberladanla wusasike eti ebe, akoni amberek Allah wene eti inasuk koliluk nen, inakla arlenggen atluk waganiluk nen inendainggenma omanggen yakidekma, eberogonat yiluk ʼbugurlagat ebekasik werekma, weyak kagasuwagaluk inakla nggagali wagonem, arat nggobokogo togot diyalok dukiligogi etiat o. 14Nen, ongga arlok weyakma wusasike eti ebe, it akoni amberek Allah wene eti inasuk koliluk nenat, inakla nen,
Iya. Ninggit diluk kagasigin, yiluk, munini ebekik,
Namende dogalegat dogusak mende, yiluk inakla ebekik, agat oba mende inakla arlenggen kausak mende oba ebekik, kagarigogi eti paga inakla Allah wene eti enggen yisu kak korle atluk dek nggilelogo dek arigogo etiat o. 15Nen, agat panoma wusasike eti ebe, it akoni amberek pano wene eti inasuk koliluk nen, inendainggenma mondok dikogo korlalok togot digidek pago mondok dogolik enggen dogalegat yirigogo etiat o,” yiluk yogisasike.
Isagal yibarlek oba lisogo yogisasike wene
(Markus 4:21-25)
16Esigit diluk yogisasikesik, omanggi men yogisasike.
“Akoni nen isagal yibarlogo sogorluwak apma sebelogo ʼbigik, noge yiligogoma apma ʼbigik, kagarigogi dek. At te, akoni uma unggisi dogolik, liya werekma enggagat kowagaluk, isagal yibarlogo iyok ndilik oba lekogo ʼbiligogi o. 17Esigit diluk ʼbisinem, yi mende ndi mende kimago dogoligogo mende etnogo winam agik, wene inakla kimago dogoligogo mende etnogo selekma ʼbukalogo ʼbigik kagasigin 18eti paga, wene kinasuk koligogi mende eti panorogo didisi dogono o. It akoni inamende werek mende eti, omanggi oba dukogo wogisagin. Mende, it amberek dek mende eti, inakla nen,
ʼBugurlagat ya erlok werek, yiluk ambaligogi mende eti ndilogo korlagin o,” yiluk yogisasike.
“An nagoya nagoromi it yiat o,” yiluk yogisasike wene
(Matius 12:46-50; Markus 3:31-35)
19Esigit diluk yogisasi werekma, at Yesus agoya inom, agoromi inom, at oba waguka mende, akoni dogalegat inom werekma, at Yesus oba unggusak erlok dek agike. 20Oba unggusak erlok dek agikemo, it akoni nen,
“Yesus! Kat kagoya inom, kagoromi inom, kat koba wagaka mende o silimo werek o,” yiluk yogokukama 21at Yesus nen,
“An nagoya nagoromi eti, akoni Allah wene inasuk koliluk nen, kologo kagarigogi mende etiat o,” yiluk yogisasike.
Yesus nen kwiyakne inom, i kokdabu inom, deget disike wene
(Matius 8:23-27; Markus 4:35-41)
22Ininggi omanggi paga, at Yesus ebe inom, ane waganggo laguka mende yomenogo inom nggu paga unggisukasik nen, it yomenogo yogisasi dogolik,
“I aik ilibagangge wundaluwok,” yiluk wundalkuka. 23Wundalko dogolik, at Yesus noge yisike. Noge yisi nggorlek kwiyakne nggogat pulka wagonem, i kokdabu mondok pulkasi dogolik, i sabukogo, nggu akla unggisikemo, nggu etnogo mak-mak wusagaluk kagakike. 24Esigit diluk kagakikemo, it yomenogo at Yesus eragalilu lagukasik nen, at ilugut kasi dogolik,
“Ninewe! Ninewe! Nit arat i lugun yi,” yiluk yogokukama, at Yesus iluk atluk melagikesik nen, kwiyakne inom, i kokdabu inom, mberikikemo mbalagikesik aborlok dek agike. 25Aborlok dek agikemo, at Yesus nen ane yogisasi dogolik,
“Kinendainggen an noba panggot diluk dogoligogi mende etnogo, yogondak ninggit lagama,” yiluk yogisasikemo it yomenogo inayuk agukasik nen, it-it yisi dogolik,
“Warligi yi. Ap yi ebe ta ambegep. Kwiyakne inom, i kokdabu inom, at ane paga,
Dek asin, yisinem, kologo dek aga yi, nayuk a,” yiluk pogorakuka.
Yesus nen ap o Gerasa mende omanggi kugi inobabut weyak mende akla unggisukasikmo wula ʼbiyasike wene
(Matius 8:28-34; Markus 5:1-20)
26Esigit diluk yiluk nen, at Yesus agoromi yomenogo inom i Galilea aik ilibagangge o Gerasa etoma nggu warogo wundali laguka. 27-29Wundali lagukasik Yesus nggu paga nen erlo paga dukigin ambasike, ap omanggi ago o etoma mende kugi inobabut weyak mende akla unggiluk welagike mende, at Yesus oba wagike. Ap eti paganeat nen kugi inobabut weyak mende kibitngge-yogongge akla unggisinem it akoni amberek nen inggi iyok kerle mbisuwemanggen paga wako laguka mendeat, kerle laguk-nggaʼbukogo laʼbiluk kugi etnogo nen wolok o limo akoni dekma etoma lago lagikesik yabunggane su yugurlek al mbalegat, at aguma dombokogo welagidek, oila akoni warek mende ʼbiyiligogoma etoma mondok dogolik, Yesus ebe wagonem ilenggen lakasikesik, apma koreklasi unggisikesik ane nggokogonat yisi dogolik,
“Yesus! Kat Allah Endaganggok aʼbut yi, an ninggit diluk kagat nabigiluk wagan,” yiluk yogokonem, at Yesus nen kugi inobabut weyak mende yomenogo dukuwagaluk yogisasikemo, at etnogo nen,
“Newe. Weyagat nakup o,” yiluk ane liyokogo yogokike. 30Esigit diluk yogokikemo, at Yesus nen ap etnogo oba kinok waganggo dogolik,
“Kat kendaga ta,” yiluk yogokikemo, ap etnogo kugi inobabut weyak mende dogalegat akla unggiluk welaguka eti paga,
“Nendaga dogalegat yu kak, Legiun,” yiluk yogokike. 31Esigit diluk yogotluk, it kugi inobabut weyak mende yomenogo nggigilogo nen mukogo wema paga wusa ʼbinanunogo yiluk, inane liyokogo Yesus yogokuka. 32O eta paga o etoma ndom arlo paga wam mondok dogalegat nggonak nilik nakonem, it kugi inobabut weyak mende yomenogo nen Yesus yogoko dogolik,
“Wam eloma inakla yukat lasi luwok nen, laʼbinan o,” yiluk inane liyokogo yogokuka. Esigit diluk yogokukama at Yesus nen,
“E o. Lani,” yiluk yogisasikemo, 33it kugi inobabut weyak mende yomenogo ap etnogo akla nen nggigilogo dukisukasik, wam yomenogo inakla yukat lasi lagukama, wam yomenogo mondogat kum yiluk i aik oba nggat wusasukasik nen, i yenggelekma yomenogo i laguka. 34Esigit diluk kagat lagikemo, it ap wam inanggorlem welaguka mende yomenogo inilenggen kasukasik mbirirli yonggo uma lagukasik nen, o unggul nggokma inom, ʼbugurlagatma inom wene kagat lagike mende abok yogisa laguka. 35Esigit diluk yogisa lagukama, it akoni etoma mende nen,
“Ninggit diluk kagat lagama nen yega,” yiluk inilenggen kuwogoluk Yesus oba waguka mende, ap kugi inobabut weyak mende akla nen dukisike mende etnogo ebe obabut kwalagikesik iyom yugu Yesus apma korek werekma inilenggen kasukasik, inayuk aguka. 36Inayuk agukama, it akoni amberek Yesus nen kagakonem inilenggen kasuka mende yomenogo nen,
“Ap kugi inobabut weyak mende akla unggiluk welaga etnogo esigit diluk pano kagake o,” yiluk mondok mbilelogo yogisasuka. 37Esigit diluk yogisasukama, it akoni o kota Gerasa mende inom, o eragalilungge mende inom, inebe taʼbokogonat inayuk mondok agukasik nen, inane Yesus yogoko dogolik,
“Yesus. Kat kebe ninom yoma dogusak dek. Lan o,” yiluk yogokuka. Esigit diluk yogokukama at Yesus etnogo nggu paga unggisikesik nggu warogo, iyogoba wagike. 38Wisigiluk yisinem, ap kugi inobabut weyak mende akla unggisikesikmo nggigilogo wula ʼbisike mende etnogo nen,
“Newe. Nimbisak noko doguwok nen luwok o,” yiluk, ane aʼbuwarek ane Yesus yogokike mende, at Yesus nen,
“Dek o,” yiluk aguma laʼbisi dogolik,
39“Kaguma lan o. Lalok nen, Allah nen, kagat kake mende eti mbilelogo yogisilik noko dogono o,” yiluk asuk warogo laʼbisikemo, ap etnogo aguma lagikesik nen,
“Yesus nen esigit diluk kagat nake o,” yiluk mbilelogo it akoni o kota etoma mende taʼbokogonat yogisilik noko lagike.
Yairus aʼbut korlak inom, kwe omanggi amep lago mondok welagike mende inom, pano kagarinakike wene
(Matius 9:18-26; Markus 5:21-43)
40At Yesus ebe i aik ilibagangge nen iyogoba wagonem, it akoni dogalegat at ebe anggorlem welagukasikmo nogo nen keyagi warogo wagangguka. 41-42Esigit diluk waganggukama, ap omanggi endaga Yairus o akoni Yahudi mende sembayan yiligogoma inewe nggok mende, aʼbut korlak omanggiat endago mende endaklagikesik oba nen umur 12 tahun kagat lagike kak, u nen watlasigiluk kagakonem, Yesus oba wagikesik apma indibagal yunggulogo korek lagikesik keyagi wako dogolik,
“Newe o. An naguma luwok o,” yiluk ane aʼbuwarek ane yogokike. Esigit diluk yogokikemo, Yesus at imbisak luwogoluk lagonem, akoni mondok dogalegat at omborlik nggerlek-nggerlek laguka. 43Lagonem, kwe omanggi amep lago mondok werek nggorlek 12 tahun kagat lagike mende, it dokter lak nen, pano kagasuwagaluk onggo at amende taʼbokogo wogisasi lagike mendeat, it nen pano kagakidek werek nggorlek, amep etnogo mbalagidek lago mondok welagikesik 44akoni dogalegat yomenogo lagonem, Yesus omborlik lagikesik iyom ilugun inggi pakasi nggorlek, eranogoat amep etnogo dek agike. 45Inggi esigit diluk pakasikemo at Yesus nen,
“Ta nen inggi paknake,” yiluk yisikemo, it akoni yomenogo taʼbokogonat nen,
“Nit dek o,” yiluk yisukama, at Petrus nen,
“Newe! Akoni mondok dogalegat omanggi nen perlekogo laʼbigik, omanggi nen perlekogo laʼbigik wago dogolik nogo nen, kat koba dikogo wagaka o,” yiluk yogokike. 46Esigit diluk yogokikemo at Yesus nen,
“Dek o. At omanggi nen inggi paknakemo, an nobatne elalin kagarinabigogo etnogo mende nakla nen nggigikogo akoni omanggi inoba laga enggagat kigi o,” yiluk yogisasike. 47Yogisasikemo at kwe etnogo akla nen,
“Arat didangge kigi o,” yiluk ayuk agikesik nen, owak del kilik Yesus oba wagikesik nen, apma indibagal yunggulogo korek lagikesik nen, men yogokike,
“An yigit diluk nen kiyom ninggi pakigi o. Esigit diluk pakasi nggorlek eranogoat pano agi yi,” yiluk akoni yomenogo inilka paga mondok mbilelogo yogokike. 48Esigit diluk yogokikemo, at Yesus nen,
“Naʼbut o! Kendainggen noba panggot degen eti paga pano agan o. Eti paga kakla panorogonat lan o,” yiluk laʼbisike.
49Esigit diluk yogoko nggorlek eranogoat, ap Yairus o akoni Yahudi mende sembayan yiligogoma inewe nggok etnogo aguma nen agot omanggi yonggo wagikesik nen, men yogokike,
“Newe. Kaʼbut korlak etnogo arat watlagama nen wagi o. Eti paga, ninewe nggok wene yanggul nisiligogo mende yi, iyok wirlikogo kimbisak lausak dek o,” yiluk yogokike. 50Esigit diluk yogokonem at Yesus asuk kolkikesik nen, Yairus men yogokike,
“Kakla wene munini ebekup o. Kendainggen noba panggot degen kalok, kaʼbut eti pano asigin o,” yiluk yogokikesik nen, 51ap etnogo aguma laguka. Lagukasik nen, akoni amberek yomenogo o silimo dogowagaluk yogisalok nen, Petrus inom, Yohanes inom, Yakobus inom, korlak etnogo agoya ombae inom, inebe eta arat wogisek uma unggisike. 52Unggisuka kak, akoni mondok dogalegat yomenogo korlak etnogo warekma dogolik, ake de akik, inendainggen warigik, kagakonem at Yesus nen,
“De ako ʼbuk o. Korlak eti ebe watlagidek noge yiligogo,” yiluk yisikemo, 53it nen,
“Korlak eti arat watlaga,” yiluk inilumo nogo nen, Yesus obando nggogat akuka. 54Obando nggogat akukama, at Yesus nen korlak etnogo inggi pagogo mendisi dogolik,
“Naʼbut. Kiluk asin o!” yiluk yogoko nggorlek 55eranogoat agurengge dukisike mende etnogo yabunggane unggi wagikesik, ebe arat iluk agikesik mel agike. Mel agikemo, at Yesus nen,
“Ambiri omanggi nowak nen wogotni o,” yiluk yogisasike. 56Esigit diluk kagakikemo korlak etnogo agoya ombae nen,
“Ninayuk a!” yiluk pogorakukama, at Yesus nen,
“Kagakonem kinilenggen niyegep etnogo akoni mondok yogisagup o,” yiluk inasuk wakike.

હાલમાં પસંદ કરેલ:

Lukas 8: DNA

Highlight

શેર કરો

નકલ કરો

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in