Akisy. 37

37
Ŋakirujaeta a Yosepu
1Kiboi Yakob anakwap a ŋina a Kanaan, a ŋina abu papa keŋ kiboiyo erae egelaanot. 2Eemut a ekal a Yakob lo:
Ani eriŋa Yosepu erae edya ŋolo a ŋikaru a ŋitomon ka ŋikanikaarei, kisyak akiyok ŋakinei kaapei ka ŋikaipapae keŋ; ŋidwe ŋulusapa ŋulu a Bila ka Silpa aŋuna arae ŋaberu a papa keŋ. Apei koloŋit, tolimok Yosepu papa keŋ ŋakiro ŋuna aronok ŋuna etiyaete ŋikaipapae keŋ. 3Amina Yakob Yosepu akilo ŋidwe keŋ ŋuluce ŋulusapa daadaŋ, anerae auruunio Yosepu kemojoŋ Yakob. Adonyokinit Yakob Yosepu ekaaso ŋolo ebusan ŋolo aoyan a ŋakan. 4Ani eyenunete ŋikaitotoi a Yosepu atemar emina papa kec Yosepu akilo ikes ŋuluce, kimana Yosepu, tojoŋoto akisirwor iŋes eminasi.
5Apei koloŋit, kiruja Yosepu, ani elimokini iŋes ŋikaitotoi keŋ ŋakiro ŋuna abu iŋes kiruja, toremokinos ikes iŋes nooi. 6Tema Yosepu neni kec, “Topupokisi ŋakiro ŋuna abu ayoŋ eruja. 7Ayakae iwon lomanikor aeniyanaryo ŋaeneta, atipei tonyou aenet kaŋ towo kitiira; tosodo nai ŋaeneta kus kirimokis ŋina kaŋ kidiŋ, toryediko neni ka aenet kaŋ.” 8Kiŋita ŋikaitotoi keŋ iŋes temasi, “Ikipukae mono kire iyoŋ isua a?” Aŋun, toremokinos ikes Yosepu nooi akilo neni sek, aŋuna a ŋakirujaeta keŋ ka ŋakiro ŋuna erworo iŋes.
9Kiruja nabo Yosepu, tolimok ŋikaitotoi keŋ tema, “Kiirasi, abu ayoŋ eruja nabo. Anakiruja a na, apotu akoloŋ ke elap ta ŋikacer ŋitomon ke epei toryediko alokiŋaren kaŋ.” 10Ani elimokini Yosepu ŋakiro ŋun neni a papa keŋ ka ŋikaitotoi keŋ, kiŋenyak papa keŋ iŋes kiŋit tema, “Ani kiruja na, ŋina irujat iyoŋ? Ikipedori mono kire ayoŋ ka toto kon ta ŋikaitotoi kon aponare toryedikoe alokiŋaren kon a?” 11Aŋun, apotu ŋikaitotoi a Yosepu torakaanikis Yosepu, nai abu papa keŋ kiric ŋakiro ŋun alotau keŋ.
Togyelasi ŋikaitotoi keŋ Yosepu.
12Ŋirwa ŋul, towosyata ŋikaitotoi a Yosepu ŋakinei akiyok diyete Sekem. 13Tema Isirael neni a Yosepu, “Meere mono Sekem awosyata ŋikaitotoi kon ŋakinei akiyok a? Bua, ekeyakiyari ayoŋ iyoŋ neni kec.” 14Tolimok Isirael Yosepu tema, “Ape tokona toanyu kiboiyete ŋikaitotoi kon ejok kaapei ka ŋakinei; ido kinyaku ŋakiro neni kaŋ.” Kiyaki Isirael iŋes anakadipaalat a ŋina ke Eburon; tolot Yosepu tari Sekem, 15toryamu ekile ece iŋes etubonor anariet; kiŋit ekile ŋol iŋes tema, “Inyoni iwarit iyoŋ?” 16Toboŋok Yosepu tema, “Ewarit ayoŋ ŋikaitotoi kaŋ, tolimokinae kare ca neni elomito ikes, iyokiyoto ŋakinei.” 17Toboŋok ekile ŋol iŋes tema, “Awotokis ikes iwace, anerae abu ayoŋ eira ikes ebasi, ‘Owotokisi Dosan.’ ” Torotok Yosepu a nen, kiwuapa ŋikaitotoi keŋ toryamu alo Dosan. 18Ani eriŋa Yosepu elwana, kiŋolikis ŋikaitotoi keŋ iŋes; ani eriŋa Yosepu nyedolo neni kec, totukut ikes akiar iŋes. 19Kirworikis ikes make temasi, “Abu robo ekerujan lo! 20Potu oara iŋes, ido emasakisi iŋes kare adio, otemasi ebe anyam etyaŋ ŋolo adedeŋan iŋes; ido oanyutu ŋuna etakanunete aŋuna a ŋakirujaeta keŋ.” 21Nai, ani iirari Ruben ŋakiro ŋun, kikatak aiun Yosepu aneni a ŋikaitotoi keŋ tema, “Nyikiar kare ca iŋes.” 22Tema Ruben neni kec, “Nyikibuko ŋaokot; emasakisi iŋes kare ŋina analoŋisat na, nai nyikitap iŋes.” Alimuni Ruben ŋun aiunia Yosepu anakan kec, ikotere eboŋori Yosepu neni a papa keŋ. 23Aŋun, ani edoluni Yosepu neni a ŋikaitotoi keŋ, tolacasi ikes ekaaso a Yosepu ŋolo aoyan a ŋakan ŋol, ŋolo anapit iŋes, 24ido yaasi iŋes kimasakis kare. Aorori akare ŋin; amam ŋakipi.
25Kedaut ŋun, kiboikinos kimuja; ani eŋoleŋolekinete, kiŋolikis ŋituŋa ŋulu alalak ŋulu anyaritae Ŋisimael eponito alo Gilead, emeto ŋikaala ŋulu ewokito ŋiboro lu: Ŋikito ŋulu itoboboete akimuj ka ekitoe ŋolo a ŋajemei ta eminae ŋolo elemyo anakwii a ŋikito, ŋolo ekukuny icunyakinio. Aayete ŋituŋa ŋul ŋiboro kec Ijipit. 26Ekaku, kiŋit Yuda ŋikaitotoi keŋ tema, “Anijokis mono ikiryamuni iwon keari lokaato yok, emunoniasi iŋes? 27Potu, ogyelasi iŋes neni a Ŋisimael, akilo iwon akiar iŋes, anerae erae iŋes lokaato yok ŋolo ikirae ka iwon akuwan apei.” Tocamut ŋikaitotoi keŋ ŋun. 28Ani itorunete nen Ŋimidian ŋulu arae ŋimucurus, kiriut ŋikaitotoi keŋ Yosepu alokare, togyelasi neni a Ŋisimael a ŋisilipae a ŋatomoniarei. Yaasi Ŋisimael Yosepu Ijipit.
29Ani eboŋori Ruben kare ŋin, kiŋolik emam Yosepu alotooma akare, tocil ŋilowi keŋ. 30Toboŋo neni a ŋikaitotoi keŋ tema, “Kelot edya; ai bo takae etori ayoŋ?” 31Yaasi nai ikes ekaaso a Yosepu, toŋola ameot, ido kilumokis ekaaso naokot. 32Apotu ikes yaasi ekaaso ŋol ŋolo aoyan a ŋakan neni a papa kec temasi, “Aryamun isua ekaaso lo; kiŋolik mono iyoŋ kerae ekaaso alokoku kon, kori pa kerae.” 33Toyen papa kec ekaaso tema, “Erae ekaaso alokoku kaŋ! Kenyam etyaŋ iŋes; kenyilinyiliya etyaŋ Yosepu kire jik.” 34Apaki ŋin, tocilicili Yakob ŋilowi keŋ, tonap ŋiguniyae anacir keŋ, kigwor ŋirwa ŋulu alalak aŋuna alokoku keŋ. 35Potu ŋidwe keŋ daadaŋ ŋulusapa ka ŋulupesur akisirwor iŋes, nai towou iŋes akisirworiuno tema, “Mam, alomari ayoŋ kwap nakipany neni alokoku kaŋ egworo.” Aŋun, kigwor Yakob aŋuna a Yosepu. 36Kepotu Ŋimidian togyelasi Yosepu neni a Potipar, a Ejipitanoit a ŋolo arae epei a ŋikepukak a Parao, ŋolo apolokinit ŋisigarya.

انتخاب شده:

Akisy. 37: NIB2008

های‌لایت

به اشتراک گذاشتن

کپی

None

می خواهید نکات برجسته خود را در همه دستگاه های خود ذخیره کنید؟ برای ورودثبت نام کنید یا اگر ثبت نام کرده اید وارد شوید