YouVersion Logo
Search Icon

Aposel 21

21
Pol sep ke sip e la ke Jerusalem
1Imala ke sip deka imogosok osep Efesus ina imadardar pulu. E imetito imesep ke sip e imodong ine. Deka sip songon omur are e la ke aidunu Kos. E oklou silang imala ke aidunu Rodes e mase imopolou ke armok Patara e imosongon sip are. 2Imodong ke Patara e imavati sip gesa ka la ke omur Fonisia e imesepe e imala ine. 3Imala ke sip e imopolou olwo boto ke aidunu Saiprus e imasala iye ke lipmi gala ina. Imi dau imala e mase imopolou ke provins Siria. E imosongon sip ke armok Tair ka dong ke provins tonari. Ari osep tipaur sip ina brokngon polou. 4E imekrim Yesus ila disaipel ke omur are e imapado isak e imodong kap isak oklou lumorwo. Ari Ano Itau due osep tonari aitno lisak deka tiwai dagar ke Pol langane. “Amla ompolou ke Jerusalem sakam.” 5­Imodong ke Tair la lama mase sip waiki songon armok are deka imala blang. Ari osep arang keniye tigosok sasarak e titorok tipaur imi imosongon armok tonari. E imala ke misuon ina dingen batne e imogrum kepmi e imawai itau ke Ida Tapolngon. 6Imawai itau yagos deka imawai “oklou itau” pulu. Deka imetito imesep ke sip e isak keniye tibauluk ke urok ninu kene kene.
Agabus ka gute napaprangan ina gesa kar pelengon ke Pol
7Imosongon Tair e imala la lama imopolou ke armok Tolemes. E imopolou ke sipmi ka Kristen ka tidong ke armok tonari e imawai “oklou itau” ke isak. E imodong kap isak ke oklou kene vala. 8Oklou silang imosongon isak e imala imopolou ke Sisaria deka imala imopolou ke gute Filip ila ninu e imodong kap iye oklou leklou. Iye gute ka napapra omon itau ke osep. Oglou ke Jerusalem osep tirere iye gosok osep lumakene leklou ma tiplau ngangon ina tongongon. 9E titopmang belbela apanal tidong. Apmang apanal tonari tinapapra Ida Tapolngon ila pelengon langka osep napaprangan ina. 10Alo ari imodong ke Sisaria oklou leklou e gute napaprangan ina gesa ka angaine Agabus songon omur Judia e me polou ke Sisaria. 11Iye polou ke imi e due Pol ina let deka pou iye tona limla e kamla ine deka wai langane. “Eriar langka ngapou ngong ke let ane ma osep Yuda ina tipou let ane ina gute langane ke Jerusalem. Deka ma tipaur iye la ke osep ka isak osep Yuda ina kovok. Ngawai langane kesua Ano Itau wai ke ngong ine.”
12Imeklingen Agabus ila pelengon deka imogosok osep pula imawai dagar ke Pol langane. “Pol amla ke Jerusalem kovok.” 13E Pol koli wai langane. “Ina lange umekngis ke ngong e umodue aitno lungong kro? Langka osep tiwaiki tipou ngong koke tidue burwa ke ngong ke Jerusalem batne ke Ida Puda Yesus ma tidue langane e ma ngadong vala.” 14Pol wai dagar langane deka imeile limem pelengon mter aitno kovok. E imawai langane. “Aurou. Emdidi Ida Puda aitno vala.”
15Imodong ari oklou lek-lou deka imekere limem wan e imetito imala ke Jerusalem. 16Ari Yesus ila disaipel leklou ka urok armok batne Sisaria isak kla kap imi e tipaur imi ke gute Nason ila ninu ma imodong kap iye. Gute tonari iye gute Saiprus ina ka tauni kodong iye Yesus ila disaipel. 17Mase imala imopolou ke Jerusalem e sipmi ari aitno lisak itau ke imi. 18Oklou silang imogosok Pol imala imavati Jems. Ari osep ka tiplau Ida Tapolngon ila osep tidong kap Jems blang. 19­Imopolou ke osep tonari e Pol wai “oklou itau” ke isak e palongo urok ke elio bitna bitna keniye ka iye due airavu ke osep ka isak osep Yuda ina kovok batne ke bokongon ka Ida Tapolngon kare ke iye.
20Osep tonari tiklingen Pol ila pelengon e tikakai Ida Tapolngon angaine tito la egim ine deka tiwai ke Pol langane. “Limem aten osep Yuda ina pula pula aitno lisak la dagar ke Yesus kodong. E silang blang langane. Osep tonari aitno lisak dau dagar lokono ma tididi Moses ila sogongon. 21Osep tonari aitno lisak kro kesua tiklingen omon gesa ka la ke lem parerengen. Tiklingen omon amparere osep Yuda ina ka tidong kap osep ka isak osep Yuda ina kovok amwaiki ma tididi Moses ila sogongon kovok. Tiwai amwai langane. ‘Umedidi elio ulangngan ina ke titopmu kovok e umedidi ite osep Yuda ina udo apu kovok.’ 22Ma osep tonari tiklingen omon ompolou ke imi ane e ma imousine? 23Ma imawai ke wom ine. Eknikane imawaiki emklingen limem pelengon langane. Sipmi apanal tidong ka tiwai dagar ke Ida Tapolngon kodong ke elio ka tididie. 24Deka eknikane emneklep ke isak e umedidi parangan leklou ma umodong itau e eip ke Ida Tapolngon bitna. Emkli elio tonari ina klingen karanga ke umu keniye e umu keniye umenini opomu. Omdue elio langane deka osep keniye ka tivati umu ma tile wom blang emdidi Moses ila sogongon e ma tile omur osep urok pelengon tonari yakngan vala. 25­E ke osep ka isak osep Yuda ina kovok ka aitno lisak dagar ke Yesus imosogo pas la ke isak kodong. Oglou imosogo pelengon ka imawaiki Ida Tapolngon ila osep tididie. Imosogo langane. Ma umangen ngangon ka kakai sapingen gesa angaine e ke elio langane umopolou soulu ke Ida Tapolngon bitna sakam. Ma umodue elio okwa e elio isungon sakam. Ma umangen marau e ongwa ka osep tiger agune e ka inarak marau dau dong ine sakam.” 26Oklou silang Pol gosok osep apanal tididi parangan tonari. Deka isak kla ke Ida Tapolngon ila ninu e tipalongo gute loulou ina langane. “Imedidi apu ane la lama oklou lumorwo deka yagos. Deka ma imi kenmi kenmi imapaur limem wan ma imodue elio opmu ina ine.”
27Pol gosok osep apanal tidong la lama oklou lumorwo ka tididi apu tonari olwo boto yagos. E ari osep Yuda ina leklou ka isak kaulei ke omur Esia tivati Pol ke Ida Tapolngon ila ninu. Deka tisruk osep pula aitno lisak e tikis Pol dagar. 28E tidaiku dagar lokono langane. “Osep Israel ina umolua imi. Gute ane parere osep ka pula keniye ka tidong ke omur omur ke ite. Iye wai soulu ke ite e ke Moses ila sogongon e ke Ida Tapolngon ila ninu ane. Silang blang iye paur osep Grik ina tisep ke Ida Tapolngon ila ninu ane e tidue omur ane ka itau lokono polou soulu.” 29Tiwai langane kesua oglou tivati gute Trofimus ka iye gute Efesus ina dong ke Jerusalem e lila kap Pol. E aitno lisak mter Pol paure ke Ida Tapolngon ila ninu.
30Osep ka pula keniye ka tidong ke armok aitno lisak nevlik e tinobru tipolou ke omur tonari. E tikis Pol dagar lokono e tidadai iye polou ke Ida Tapolngon ila ninu deka lokono tidiva ina ekreng bitna keniye. 31Tiwaiki tidue burwa ke iye e elio ane ina omon la polou ke gute plaungan ina ka mgo ka plau osep Rom ina inarak osep ola ina. Iye klingen osep Jerusalem ina aitno lisak engil pula e tidaiku omba e tidue evlei. 32Deka osep ola ina inarak plaungan ka mgo due osep ola ina leklou ka tiplau osep ola ina buno kene e osep ola ina leklou blang tisuong tipolou ke osep tonari. Osep tivati osep ola ina tigosok inarak plaungan ka mgo tipolou ke isak e timluk Pol kovok. 33E osep ola ina inarak plaungan ka mgo polou ke Pol e tikis iye dagar. E iye wai ke osep ola ina langane. “Umodue sen orwo e umopou iye ine.” Deka iye pmi osep pula langane. “Gute ane iye sei? Iye due sua?” 34Osep tiklingen ila pelengon e osep leklou leklou tikoli pelengon bitna bitna. Tiwai pelengon bitna bitna e osep ola ina inarak plaungan ka mgo karanga klingen ine itau kovok. Deka iye wai ke osep ola ine langane. “Umapaur gute ane ma iye la polou ke udo ninu.” 35Osep ola ina tipaur Pol iding ke ninu tonari ina singen e osep pula tididi isak e aitno lisak engil pula ke Pol. E osep ola ina tikalke iye tito ke singen lama osep tipaiavu iye. 36Tikalke iye la e osep pula tididi isak e tiwai dagar langane. “Ma gute are mete.”
Pol wai ke osep
37Osep ola ina tiwaiki tidue Pol la sep ke ninu aitno deka Pol wai ke inarak plaungan ka mgo langane. “Umawaiki ngawai pele-ngon gesa uti ke umu koke aurou?” Deka iye koli wai langane. “Ua. Emile pelengon Grik? 38­Aitno lungong mter wom gute Isip ina ka oglou iye waiki mole osep gavman ina. Gute tonari iye mgo ke osep soulu bitna langka 4,000 ka tipagam osep deka tidong ke omur ka dong adai vala.” 39Deka Pol koli wai ke iye langane. “Aurou. Ngong gute Yuda ina e lou armok batne armok Tarsus ka dong ke omur Silisia. Lou armok batne angaine omba. Eknikane ngawaiki ngawai ke osep ka tivri are.” 40Osep ola ina inarak plau-ngan ka mgo klingen Pol ila pelengon deka koli wai langane. “Ma amwai ke isak.” Deka Pol vri ke singen e kamudu osep ka tivri moli e isak keniye tiwai kovok deka iye wai ke isak ke pelengon Hibru langane.

Currently Selected:

Aposel 21: ANT

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in