YouVersion Logo
Search Icon

MARKUS 13

13
Allah Ai Palek miyak denggak etarigin yirige wene
(Mat. 24:1-2; Luk. 21:5-6)
1Ar Yesus Allah Ai Palek ma nen wundiluk laganem, Ar Awurumi mende ambi nen yoga dogolir, “Nombae Guru wae, nggir nggok inom, o palek inom, mondok agubak kigirik yi lakande, we!” yiluk bi wakige. 2Bi waki nanggige, Ar Yesus nen yoga dogolir, “Kar o yiluk muluk palek yoma kalok yegen a? O yiluk muluk nggir paga oba duk-duk palek kegen yi, nggir oba duk-duk etegerogon erek dogogin mondok dek o. Obok miyak denggak etarigin o,” yiluk yorige.
Kinoba anggin panggin ibibir etarir warigin yirige wene
(Mat. 24:3-14; Luk. 21:7-19)
3Yoga lagagerek, Ar Yesus kur Zaitun taga dagaga lagagerek, korek tatuk elokte Allah Ai Palek ma nggwe laklatuk dogoganem, ir Petrus o, Yohanes o, Andreas o, inadigar Ar Yesus inom wene mbaluwok nen yiluk wagugwa. 4Ir nen Ar Yesus yogu dogolir, “Ninombae, etoma obogar menda nen etarigin? Nen o korok panggo yi waga o yiluk, nir nen nenggerogo ninilu arurak kegen?”
5Yogu nanggugwa, Ar Yesus nen yoraga dogolir, “Inenggalar yokiragun paga, nuk arugup o. 6Ir akuni aktibar nen, An nendaga yir wagu dogolir, ‘An eti Ar arar o,’ yiluk ir akuni obogar nugurogo bugun o. 7Kir nen wim agum ane tubuk yega kolalkwi, nen wim tumbukwi abok wene kinaruk koldiluk, kinobade andagup o. Etegerogo etoma obogar mondok etarigin o, etegerogo etarir waga kalok, o ugu kudi paga erurak mende arar etaga o, yiluk kinakla andagup o.
8Ap inalebunu ambi nen, ap inalebunu adik ambi inom wim ekwi. Ir negara ambimo nen, ir negara ambimo inom wim ekwi. Ya nda etoma lugur eka, nen erom nogado mondok nggok didarek etarigin o. Kwe elege il bagalek kener warir taga talek, etoma obogar ibibir erir waga kugun o. 9#Mat. 10:17-20; Luk. 12:11-12Kir kinebe tuam pikpak wartagu dogono o. Nenaluk kir kinebe pagago nen wokinarek ap agama wene pago mende majelis eti inoba ya binagagik eku dogolir, tamban erir tagama nggwe etomala ndugi kinakwi, An Mutnarek lagwi yi paga, ir ap raja-raja inom nen ap nggaindak o pago welagwi mende etoma inuwagam binagi lagwi, erugun o. Etegerogo wokninarek lugun etoma nanonggal ma, kir nen An Nabok mende ir inaruk taga bagalogo yorano ar o. 10Wene Pano Wene Ar Allah Ane yi, akuni inalebunu dombok etoma, ir ndak inilu erogo baurak o. 11Kir kede warogo pengadilan binagi lagwi kalok, wene nenggerogon yugun yiluk kiniliti pirik erugup o. Wene yurak paga arar o panggo yega kalok, wene yokeragun mende eti yino arar o. Nenaluk, wene kir nen yugun mende eti, kir kinane mende dek o, ogwe wene eti Ar Roh Allah eti Ane mende arar o.
12Ar ap ogar ambi nen, ogar ambi waruak nen yiluk pagago wogoraga. Ar ombae nen, aburak waruak nen yiluk pagago wogoraga, nen ir inagwi inakburi nen inagwiya inombae inom agokdiluk, ir inaruak nen yiluk wogoragwi erugun o. 13#Mat. 10:22Kir An Mutnarek wagwi paga, ir akuni obogar nen ina'ir kinoba andagun ar o. Ogwe kir kiniliti abodok dek obarne werek dogogun kalok, kinagap endarigin o,” yiluk yoragage.
Anggin panggin kenam arigin wene inom, nen ap wedek ap nen an Mesias wagi o, yiluk yugun yirige wene
(Mat. 24:15-28; Luk. 21:20-24)
14 # Dan. 9:27, 11:31, 12:11 Yoraga lagagerek, Anini Werek ninarurak mende ambi waga dogoluk, ar menarurak dekma yomanogo menari unggulukmo, kinil kugun o. O eta paga, ir akuni o Yudea werek mende nen, kode mondok o ado paga etoma arar daguak o.(Kir diru mbalek yi endaga talugun mende: Wene yi nenaluk yege yiluk pik pak dikburak o!) 15#Luk. 17:31Ir akuni wadekngge paga welagwi mende wura watuk inamende uma koda unggugunem o. 16Ir akuni yabumo welagwi mende enogo, kiniyom kinuma koda warugup o. Etoma nen arar kode mbugu lugun o. 17O eta paga, kumi inak abuda inom, kumi inagwi ngger endago inidak kuninakwi inom, nggakbuk dida yugun o! 18O miyo ande kurik paga etaga kau, tamban eku dogono o. 19#Dan. 12:1; Why. 7:14Ar Allah nen mbogor agar kenamer dirige kudi nen, o agode yurak ertagage dek mende ambi eka paga, akuni nggakbuk dida yugun o. 20Ar Allah nen kudi burak panggokdi warigin dek kalok, akuni ambi ar nen kode wundigin mondok dek o. Ogwe Ar akburi inake paga, o kudi korok panggok di warigin o.
21Yoraga lagagerek, “Eti ebiluk kigik, ap ambi nen, Kristus enogo yi kinil kani o. Nen ar ap adik ambi nen Kristus enogo ebe eti kinil kani o, yiluk yokiragwi kalok, kiniliti ebebar andagup o. 22Ir akuni ndilinakwa inenggalar mende inom nen ir nabi-nabi inenggal mende inom kinoba warugun enaga o. Etegerogo yir wagu dogolir, ir akuni Allah akburi mirogo pulogo barige mende enogo, nomal inaburak ndak a, dek a, yiluk elalin erukbuk mende erir wagwi dagun o. 23Wene etoma auwan etarir wagikdek kigik, abok bagalogo yokeragarikmo, kiniliti dikbiluk tuam waku dogoni o,” yiluk yoragage.
Ap Akbur Endago warigin yirige wene
(Mat. 24:29-31; Luk. 21:25-28)
24 # Yes. 13:10; Yeh. 32:7; Yl. 2:10,31, 3:15; Why. 6:12 Yoraga lagagerek, Ar Yesus nen wene ambi men yorarige, “O elokte maduk mende eti eka dogoluk, nen molinggi amum ataga, tur akbinak dek etaga erigin o. 25#Yes. 34:4; Yl. 2:10; Why. 6:13Dadi kuragal mbogor taga nen nggilu-nggilu agar taga wura waga, nen ir mbogor taga odo yoma inobarne werek dogi tagwi mende yomanogo, nengger taruok talek nggakbuk dida yugun o. 26#Dan. 7:13; Why. 1:7Etegerogo eka kigik, Ar Akuni Inakbur endartagage ernogo, ebe obarne paga, alon obarte paga, agagona anggedokla etoma, wura waga kinil kugun o. 27Waga dogoluk, ir malaikat mende enogo, o ye ai nde ai etoma lakbaga kalok, ir akuni Ar Allah nen mirogo delinakige enogo, o timur nen barat nggwe inom, nen o utara nggwe nen selatan nggwe inom, mbogor edoma kudi nen agar edoma kudi, etoma nen arar kuak erinabugun o,” yiluk yoragage.
O ara oba lirogo yoragage wene
(Mat. 24:32-35; Luk. 21:29-33)
28Yoraga lagagerek, “O ara enogo enggalokbak perak parak nen nggerengga kunik ertaga, tuguluk alokbak il enggen wulabir waga eka kalok, yogo o kibi yigiluk muk panggo yege o, yiluk kir nen yirtagwi o. 29Etegerogo erigin o, yiluk yokiragi etoma erir waga kinil kalok, korok panggo yege arar o, yiluk, kinakla andagun o. 30Wene yi dikbini o! Ir akuni yogondak endago welagwi mende yi, auwan kanggikdek werek kigik, wene yigi etoma, obogar diktogon eriri waga kugun o. 31Mbogor inom, agar inom, eti dek arigin arar ogwe, An nane kwak eti dek arigin mondok dek o,” yoragage.
Menda warigin eti, akuni ugunar inunggukdek yirige wene
(Mat. 24:36-44)
32 # Mat. 24:36 Yoraga lagagerek, wene ambi yoraga dogolir, “O eta paga warurak inom, mo il ya paga warurak inom, akuni obogar inogokdek arar o. Ir malaikat mbogor taga mende Ar Akbur eti ogwe onggokdegar, Nen ar ilu eti Ar Allah adigar o,” yiluk yoragige. 33Yoraga lagagerek, “O endi paga warurak kinenggokdek arar ma, kiniliti dikbiluk dogolir, tuam waku dogoni o. 34#Mat. 25:14; Luk. 12:36-38Wene elokte erigin mende yegerogo talek o, Ap ambi nen ap inuma lak nen yiluk eka dogolir, ar adoman enogo o aruam dogolir, eku dogorak mende inadiktik inadiktak pulogo barige, nen ar tukande aruam mende enogo, tuam pik pak doguwak nen yiluk birige o. 35Nenaluk, Ar uma werek enogo o keyanggwi warigin a, o kukbaga warigin a, o ambirkidik elagabi waga kigik a, o keyalek mo il ndedek togon a, o endi paga warigin kinenggokdegar ma, kinilugar dogolir, tuam pik pak waku dogoni o. 36Ar tubuk togon eberek dekma arar warumo, kir nogo yugunem il kineya warurak ma o. 37Kir nen tuam pik pak waku dogu yiluk yorkeragi yi, ir akuni amberak inom ar yoragi o!” yiluk yoragage.

Currently Selected:

MARKUS 13: WLW

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in