YouVersion Logo
Search Icon

MARKUS 14

14
Yesus warurak abok mbalkugwa wene mbililik
(Mat. 26:1-5; Luk. 22:1-2; Yoh. 11:45-53)
1 # Kel. 12:1-27 Ininggi mbere nogo yiluk, wene Paskah ake inom, nen Roti Ragi Bigikdek dago ake inom, komarurak arar muk panggo yi wagage o. Ir ap imam-imam inom, nen ir ap guru-guru agama inom, wene nena paga yidu kalok, Ar Yesus akuni inil dekma paktawok yiluk, o telek kwaku lagugwa. 2Ogwe ir nen yugu dogolir, “Wene komakunem, nir etegerogo erumo, akuni nadok kadok wuk aku dogolir, akuni war-war erurakma, etegerogo erurak maga o,” yiluk yirugwa.
Ar Yesus oba obari-obari amburu wakugwa wene mbililik
(Mat. 26:6-13; Yoh. 12:1-8)
3 # Luk. 7:37-38 Ar Yesus o Betania paga, ap Simon alebagik u agakdo paga umomo mondok nggok inobade kaurak negen kunikmo, pano ekbirige mende ernogo, ar uma koretatuk erom nengga pukmo, kwe ambi oba wagage o. Kwe enogo ar Yesus oba waga lagagerek, igirak botol pualam akla, amburu minyak wangi onggo nggok mende, o wangi omanggen amburu mende ma, amburu enogo wolok wagagerek, igirak yagadek enogo abir kurogo, ar Yesus alebuak paga kidirogo wurakige o. 4Ir ap ambetak o etomala welagugwa yomanogo, kwe enogo etegerogo eka inil kugu lagugwarik, ar nin yogik eku dogolir, inakla wenemuk andagu dogolir, “Amburu minyak wangi yi, wedegaktegap kidilir taga yi kani a? 5Minyak amburu yi onggo tiga ratus uang perak, nen onggo kunogo uang akuni ininggi dek mende wogoraurak kwak pano ogwe, ar yegerogo erir taga yi kinil kani o!” yiluk yugu lagugwarik, kwe enogo wenemuk yorugwa o. 6Etegerogo kwe enogo mberugu nanggugwa, ar Yesus nen yega dogolir, “Ar eke eti eruak nen damberkani o! Nenaluk kir kwe yi oba dida dada erogo birtagwi. Ar kwe yi nen, An woguk dangga dogolir mondok pano erir tagama, damberkani o. 7#Ul. 15:11Akuni ininggi dek mende eti, ninggi nanggi kir kinanggedokla etoma dogirtagwi o. Ninggi nanggi kir nen yamak daurak wadok kalok, kir nen yamakdagu dogoni o. Etegerogo ogwe, An eti kir ninom mondok-mondok dogogin dek o. 8Kwe yi, yegerogo erir taga yoma, ar nen erurak akla andalogar erir taga o. Ar nen, An kambumo akuni warek mende bartagama kuburan banurak ma, etoma auwan etari wagikdek kigik, ar kwe yi nen kidirir taga o. 9Kiniliti ebebar andani o! O agar paga yoma obogar, ya paga nda paga, Pano Wene Allah abok mende eti yorar lagwi, kwe yi nen yegerogo eke yoma, kinakla eberek dogolir, akuni mbililogo yorar lano o,” yiluk yoragige.
Yudas nen Ar Yesus warurak paga abok mbalogo nggeralkige wene
(Mat. 26:14-16; Luk. 22:3-6)
10Yoragi nanggige, ar Yudas Iskariot Ar Yesus Aworomi dua belas mende enogo nen, Ar Yesus ebe pagago, ir ap imam-imam inakepala yomanogo wogorak nen yiluk, ir inoba lagage. 11Ar Yudas nen Yesus ebe pagago wokiragin o, yiluk ir ap imam-imam enogo yoragi nanggige, ir iniliti adeknggen mondok nggogar andarugwa. Etegerogo ir iniliti adeknggen andalok, ar Yudas enogo yogu dogolir, kar uang wokirugun o yiluk, inane mirogo yorugwa. Etegerogo yorugwama, ar Yudas enogo nen, Yesus ebe pagago wogoraurak nanonggal mendanem etarigin yiluk, o telek kwaka lagage.
Yesus Aworomi inom Paskah ake dago narugwa mbililik
(Mat. 26:17-25; Luk. 22:7-14,21-23; Yoh. 13:21-30)
12O ininggi alebagik roti pikikdek mende dago dakbiluk, nen domba warogo dago Paskah dagwi paga, ir Yesus Aworomi mende nen, Ar kinok yogu dogolir, “Ninombae o, dago Paskah ninombae Kar naurak kake, o nggomala pik puk eruwok o?”
13Etegerogo yorugu nanggugwa, ar Yesus nen ir yomanogo inakla nen, ir inebe mbere lakbaga dogolir, “O kota etoma lani o, o etomala ap ambi igirak kendi akla i todogo wolok laganem kinom abuk arugun o. Kinom abuk artuk, ar ap eti mutek lano o. 14Ap enogo mutek ar uma unggiginmo yomanogo unggwilalok nen, ar ap ai werek eti yegerogo yorno o, ‘Ninombae Guru nen kinok yega dogolir, o nggomala Ar Aworomi inom dago Paskah ake naurak,’ yiluk yorno o. 15Etegerogo yorumo, ar ap eti nen, o ambi palekma tida paga etoma, kamar agorekma etomala, o aklangge etoma obok pikpuk erekma etoma yokeragin o. Etegerogoma, o etomala nir dago naurak obogar pik puk erogo bino o.”
16Etegerogo yoragagemo, ir Ar Yesus mutek lagwi mende inebe mbere enogo, o kota yomanogo arar lagugwa. O etomala ar Yesus nen yoragige enogo, ndak-ndak mondok ar ir nen ekugwa. Etegerogoma ir nen dago Paskah naurak mende ndugurogo birugwa.
17O kukbagane etinem, Ar Yesus Aworomi mutek lagwi mende inebe dua belas inom wagugwa. 18#Mzm. 41:10Ir korek tatuk erom nunggu dogolir, Ar Yesus nen yoraga dogolir, “Kinaruk kolini: ap ambi kir kinom kinakla mende nen, ya erom ninom An ninom nertagwi eti nen, An nebe naruwak nen yiluk nonggo nggeraligin o.”
19Etegerogo yoragigemo, ir Ar Yesus mutek lagwi mende enogo inaruk kolalku lagugwarik, ir iniliti mondok maduk agugwa. Ir nen inadik ndak dombok, kinok ar ambi yogik eku dogolir, “Ninombae Kar wene yegen eti, an yiluk yegen a?” yiluk inadikndak dombok nen yorugwa.
20Yorugwama Ar Yesus nen, “Ar ebe eti kir dua belas yi mende arar o. Nen ar ebe nimbirak erom piring ambiar paga nertagwi o. 21Ar Akuni Inakbur ernogo, watarigin eti Alkitab akla diru mbalek enogo ndak-ndak o arar erigin o. Etegerogo ogwe, ar ap An naruwak nen yiluk, nebe pagago wogoragin kwak eti perak, engga werek nen maduk ertagin ma, akba o! Ar ap eti endak tatep dek dogolepma mondok pano atep o!”
Perjamuan eku dogorak mende kologo birige wene
(Mat. 26:26-30; Luk. 22:14-20; 1Kor. 11:23-25)
22Ir erom nunggu dogolir, Ar Yesus roti inggimo wagangga lagagerek, Nombae Allah wa, yiluk tamban ekige. Tamban eka lagagerek roti enogo inggi paga ugurogo, Ar mutek lagwi mende yomanogo wogoraga dogolir, yegerogo yoragige, “Yi An Nebe arar ma, waganogo nani o,” yiluk yoragige.
23Etegerogo obok yoraga lagagerek, i anggur amburu todek igirak cawan akla waganggige. I anggur amburu todek enogo inggimo obok wagangga lagagerek, “Nombae Allah wa,” yiluk tamban eka lagagerek, i anggur amburu todek igirak cawan akla enogo, Ar aworomi yomanogo wogoragage. Wogoragagemo, ir Ar aworomi mutek lagwi mende yomanogo obogar, i anggur amburu todek enogo narugwa. 24#Kel. 24:8; Yer. 31:31-34Arar nunggu lagugwarik, Ar Yesus nen yoraga dogolir, “Yi An namep yi paga, Ar Allah Ane amburu yirige mende eti obogar yalogo birige o, nen An namep ndiyalogo wuragin enogo eti, akuni pakalok inake o. 25Kiniliti ebebar andani o: An i anggur amburu yi ambi nigin mondok dek arar o. Ma i anggur amburu yi ninggikdek mondok dogoluk, yabonggane kir ninom, An Nombae Allah nen apma balok dogorak, o elokte ngger mende erogo biginmo yomanogo nen, i anggur ngger mende todek eti, kir ninom nugun o,” yiluk yoragage.
26Etegerogo eku lagugwarik, ir nen ndai paga Ar Allah woguk dirugwa. Ndai paga Ar Allah obok wogu dugu lagugwarik ir kur Zaitun paga arar lagugwa.
Petrus nen Yesus eti an nunggukdek o, yiluk yirige wene
(Mat. 26:30-35; Luk. 22:31-34; Yoh. 13:36-38)
27 # Za. 13:7 Etegerogo ekbiluk, Ar Yesus nen ir yoraga dogolir, “Kir obogar An togok baniluk kode mbugulugun o. Kir etegerogo erugun etoma, Alkitab akla diru warek eti yegerogo werek o, ‘Ar Allah nen gembala enogo waka kalok, ir domba kuak erek yomanogo inadikindik inadikendak kode mbugulugun o,' 28#Mat. 26:32, 28:16Ogwe An kambir tagama nen niluk menatuk nen, kir auwan kinagik, An ndak nalebagik o Galilea etoma lagin o,” yiluk yorarige.
29Ar Petrus nen yega dogolir, “Dek o, ir amberak kwak eti Nombae Kar togokdagiluk kode mbugulugun kigik ogwe, an kwak eti dek mondok o,” yiluk yorige.
30Yorigi nanggige, Ar Yesus nen yega dogolir, “Kakla eberek dogono o, o yogondak kukbaga yi ar, tewe ayam ane inggi mbere paga auwan yigikdek kigik, Yesus eti an nonggokdek o yiluk, kar kenggal mende kinggi mbere ambi paga yigin o.”
31Ar Petrus nen ane obarne paga yega dogolir, “An eti Nombae Kar nimbirak kamburak kalok eti, kamburak arar o, etegerogoma an nen Nombae Kar eti an nunggukdek o yiluk, an nen mondok yigin dek o.” Etegerogo ar Petrus nen yigi nanggige, ir Ar Yesus aworomi mutek lagwi mende ambetak yomanogo nen, etegerogonar yirugwa.
Yesus o Getsemani paga tamban ekige wene mbililik
(Mat. 26:36-46; Luk. 22:39-46)
32Ir o ambimo endaga Getsemani etoma lagu-lagugwarik, Ar Yesus nen aworomi mutek lagwi mende yomanogo yoraga dogolir, “An tamban eka kigik, kir korek ya dogoni o,” yiluk yoragige.
33Etegerogo yoralok, Ar Yesus nen, ir Petrus o, Yakobus o nen Yohanes o, ir woginarek Ar inom lagugwa. Ar Yesus iliti buru yiluk watega dogolir, Ar oba dida dada ekige. 34Ar Yesus nen yoraga dogolir, “An niliti buru yiluk, nobabur kamburak negen ernabir taga o. Etegerogoma kir ya dogolir, tuam Waku dogoni o!”
35Ar Yesus ebe adikne, we loknengga negen laga lagagerek, ebe agar taga wandu yiluk tamban ekige. Ar tamban eka dogolir, Ar oba kener warigin mende eti dek erogo bu arumo, dek eru ogwe yiluk tamban eka dogolir, 36“Ae Nombae, Nombae o, Kar nen erurak ndak dek mende ambi dek arar o. Ma An noba anggin panggin waganigin yi, Kar nen waganin o. Ogwe An nakla andagi paga kwak dek ogwe, Nombae kakla andagen mutok mban erin o,” yiluk etegerogo ekige.
37Tamban eka lagagerek iyok taga wagage mende, Ar aworomi yomanogo nogo yugunem wagage. Ar nen Petrus yoga dogolir, “Simon, kar nogo yir tagan a? Jam omanggi paga ya ar, kar nen tuam warurak ndak dek a?” 38Yoga lagagerek ir obogar Yesus nen yoraga dogolir, “Kiniliti kinagurengge nen pano mende erurak andega ogwe, kinebe akuni paga eti, kinobarne dek o. Kir kinauk mbalu enogo yiluk, tuam wakwi, tamban ekwi, etegerogo eku dogoni o.”
39Ar Yesus nggi omanggi paga inom ar, Ar nen tamban Ane alep ekige etnogo ndak-ndak ar ekige o. 40Tamban obok eka lagagerek, Ar iyok paga aworomi mutek lagwi mende inoba lagage mende, ir yomanogo nogo dombok inilmo ertatuk nogo yugunem ar, da lagage.
41Ar Yesus tuguluk inggi kenagan paga wagagerek yoraga dogolir, “Kir auwan tar walagwi dogolir, nogo dombok yirtagwi a? Obok o! Yogo ir Akuni Inakbur enogo ap maduk mende inggimo wogoraurak enogo, obok ari waga o. 42Ibar melarni luok nen. Kinil lak kani! Ap An naruwak nen yiluk yonggo laga mende enogo, korok waga yi o,” yiluk yoragage.
Yesus pagago kede wakugwa wene
(Mat. 26:47-56; Luk. 22:47-53; Yoh. 18:1-11)
43Ar Yesus auwan wene yeganem, ir Akuni inebe dua belas Ar Yesus awurumi enogo inogar endaga Yudas eti arar wagage. Ar inom eti ap pakalogar mbirok inom, dugwi ap inakwa inom wolok, ir imam-imam inakepala inom, ir ap guru-guru agama inom, nen ir ap Yahudi mende inewai inom, ir nen lakba wagugwama arar wagugwa o. 44Ar ebe onggo nggeralkige werek enogo nen, ir eru mende alebagik yoraga dogolir, “An nen Ar ebe elokte nande taduk eka kalok, Ar paktaurak mende ebe eti arar o. Ma kir nen Ar ebe arar paktano o. Nen arar paktalok kalok, Ar ebe pagago wolok lagu dogolir, Ar aruwam pik pak warir arar wolok lano o.”
45Ma, ar Yudas enogo waga lagagerek, lok-lok Ar Yesus ane paktaga dogolir, yegerogo yorige, “Nombae Guru wa!” yiluk ane paktarige. Tuguluk Ar ane paktega dogolir, Ar Yesus eloktenggen ande taduk ekige o. 46Etegerogo ane paktaga kigik, ir ap ar Yudas inom wagugwa yomanogo nen, Ar Yesus ebe arar pagago, nen kede warkugwa o. 47Etegerogo eku nanggugwa, ap ambi inanggedokla welagage enogo nen, mbirok ambi nggigilka lagagerek, ap imam inewe nggok adoman enogo aruk takbolabek karige. 48Etegerogo eki nanggige, Ar Yesus nen ir yoraga dogolir, “Wadigi yi, kir An akuni ugunar inarir taga mende nanini werek agama, kir nen mbirok waganggwi, ndugi waganggwi etuk, An paknabuok nen yiluk wagop a? 49Ninggi nanggi kir kinilka paga o Tuhan Ai Palek ma etoma, An wene emeriraga lagi enogo, kir An etoma paknakugup dek. Ogwe ebe etaru mende ya yegerogon arar o, ma Alkitab akla diru mbalek wene yirige enogo, arma arar dik yuak nen yiluk wagop o.”
50Ar aworomi mende yomanogo obogar, Ar Yesus togokdiluk kode mbugulkugwa o.
51Ap lerago omanggi adigar, tu kain ebe paga piri pere etalok, Ar Yesus mutek lagage o. 52Etegerogon ogwe, ar tu kain enogo danggologo mbo lakbiluk, al mbalegar kode mbugulkige o.
Ar Yesus pagago wolok Mahkamah Agama inoba wolok lagugwa wene
(Mat. 26:57-68; Luk. 22:54-55,63-71; Yoh. 18:13-14,19-24)
53Ar Yesus enogo, ar ap imam agung werekma uma wolok lagugwa. Nen ir imam inakepala inom, nen ir ap Yahudi mende inewai inom, nen ir guru agama inom, uma etoma obok kuak erek werekma, inuwagam wolok bi lagugwa o. 54Ar Yesus pagago ap imam agung uma tilimo wolok unggugwi dagik, ar Petrus enogo Yesus mutek yenebok amborna nggwe, we loknengga negen ar lagage o. Nen o tilimo etomala, ir ap Yesus kede warek wolok lagunem aruwam welagugwa mende yomanogo, indu kundiluk inarogi werartugunem, ar Petrus ir inanggedokla inom welagage.
55Nen ir ap Imam-imam inakepala inom, ir ap Mahkamah Agama mende inom, ir inebe obogar kuwak eku lagugwarik, Ar Yesus wene maduk enggen werek negen eke yi paga o, yiluk yiduk kalok ebe hukuman mondok min waru ake kwaku lagugwa. Etegerogo yiluk wene kwakugwarik ar ogwe, ambi mondok kwatukdek ar o. 56Akuni pakalok wai yoragu lagugwarik, Ar Yesus yegerogo maduk ekalaga o, yiluk wene inenggalar mende oba denggelogo buak nen yiluk ekugwa. Ogwe wene edo Ar oba burak wonggalkugwa mende il kunarukdek, wene aik warek dombok ertagage o. 57Ir ap inebe mbere negen menagu lagugwarik, Ar Yesus maduk yegerogo ekalaga o, yiluk inenggal mende yirugwa yi o 58#Mat. 26:61, 27:40; Mrk. 15:29; Yoh. 2:19“Ap yi yegerogo yega laga nir ninaruk kolalko o, ‘Allah Ai Palek akuni nen palka mende yi, An nen miyaligin o. Nen ninggi kenagan paga akla, Allah Ai adik mende arar paligin o. Allah ai eti, ir akuni ininggi paga ekugwa mende dek o,’” yiluk yirugwa. 59Ogwe, wene ir nen yirugwa mende eti, wene amberak yirugwa mende inom il kunarukdek o.
60Etegerogo yugu nanggugwa, ar ap imam Agung enogo nen ir akuni kuwak erek yomanogo inilka paga menaga lagagerek, Ar Yesus yoga dogolir, “Ap yoma nen Kar maduk eken o yiluk, wene koba denggelogo birtagwi yoma, Kar wene onggo yoraurak ndakdek a?” 61Etegerogo yorige mende, Ar Yesus wene onggo yigikdek, Ane dek mondok kambuk yirige. Etegerogo eki nanggige ar ap imam Agung enogo nen, wene ambi inomar Ar Yesus kinok yoga dogolir, “Kar Ap Nggok Raja Akuni Ndilinaburak mende, Ar Allah oba maduk dengge yirtagodek mende eti Akbur Kar arar a?”
62 # Dan. 7:13 Yiluk yorigemo, Ar Yesus nen, “Nebe An arar o. Ma kir obogar, Ar Akuni Inakbur endartage enogo Ar Allah Obarne Nggok Mondok mende eti, Inggi ebema nggwe korek kinil kugun o. Nen Ar ebe agagona akla mbogor paga nen waga kinil nagun o!” yiluk yoragige. 63Etegerogo yigi nanggige, ar imam agung enogo nen, iyom pakean yugu welagage mende enogo likbik lakbak eka dogolir, wene yegerogo yirige, “Yogo Ar maduk eke inil kega mende eti, kwarinabir laurak eti dek o! 64#Im. 24:16Kir kinaruk paga, Ar adik andema nenar, Ar Allah endaga maduk erogo bege o. Ma yogo wene irepma amburu nggaruk togo kir nena yugun?”
Ir ap yomanogo obogar nen yugu dogolir, Ar Yesus maduk arar eke o, ma Ar ebe hukuman wogorurak eti mondok min arar warurak o.
65Etegerogo yugwi kigik, ir akuni ambetak nen Ar Yesus oba inawori oba lagakugwa, nen ir inil nggudu dogolir, Ar ndugi Wakugwa. Waku dogolir yegerogo yorugwa, “Ta nen karir taga, yogo konggo kodanda?” Ir ap Yesus aruwam welagugwa yomanogo nen ogwe, Ar Yesus ininggi paga ndugi wakugwa ar.
Ar Petrus nen Yesus eti an nunggukdek o yiluk yirige wene
(Mat. 26:69-75; Luk. 22:56-62; Yoh. 18:15-18,25-27)
66Ar Petrus o tilimo yomanogo auwan pukmo, ap imam agung enogo adoman kwe ambi inoba wagage. 67Kwe enogo nen, ar Petrus indu kunikmo yomanogo togi weraka il kalok, nin il pikpak ar Petrus enogo eloktenggen yambenggige, elokte yambengga lagagerek nen yoga dogolir, “Kar ogwe Ar Yesus o Nazaret mende eti kimbirak mende ar etnogogi?” 68Etegerogo yorigi nanggige, ar Petrus enggalar yegerogo yirige, “kar yitagan endi an nunggukdek o, nen an ogwe nakla andakbuk o,” yiluk ap imam agung adoman kwe enogo yorige. Etegerogo yega lagagerek, ar Petrus enogo ap imam agung uma nggodanggoma nggwe yomanogo lagage. [Eta laga amor-amor, tewe ayam ane yirige.] 69Kwe imam agung adoman enogo nen inggi ambi paga inomar ar Petrus il karige, il kega lagagerek, akuni eta welagugwa yomanogo yoraga dogolir, “Ar ap yi ar Yesus inom mende o!” 70Etegerogo yigi nanggige, ar Petrus nen, ar Yesus eti an nonggokdek o yiluk inggi ambi paga inom ar yirige. Dogolukdek etanogo arar, ir akuni eta welagugwa yomanogo obogar nen Petrus yogu dogolir, “Kar eti Ar Yesus kinom mende, kao Galilea mende ebebar ernogo!” yiluk yorugwa. 71Etegerogo yorugu nanggugwa, ar Petrus nen enggal yega dogolir, “Kir nen ap endaga yitagwi endi, an mondok nunggukdek o!” 72Etanogo yega amor-amor arar, tewe ayam ane na mbere paga yirige. Ar Yesus nen Petrus yoga dogolir, “Te ayam ane mbere Paga auwan yigikdek kigik, kar nen kinggi mbere ambi paga, Ar Yesus eti an nonggokdek o yiluk, wene kenggal mende yigin o,” yiluk yorige enogo, ar akla ebertari wagage. Etegerogo akla ebeka lagagerek, ar Petrus de iliti kiduk nggok mondok yirige o.

Currently Selected:

MARKUS 14: WLW

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in