YouVersion Logo
Search Icon

Matius 12

12
Akoni Yahudi mende ininggi 7 paga Hari Sabat Allah ake werlegat werek nggorlek, Yesus agoromi gandum enggen mbalogo nilik laguka wene
(Markus 2:23-28; Lukas 6:1-5)
1O etinem, it akoni Yahudi mende ininggi 7 paga Hari Sabat Allah ake werlegat werek nggorlek, at Yesus agoromi ane waganggo laguka mende yomenogo inom gandum yagomangge lago dogolik, kimbiri abu nen, gandum enggen mbalogo nilik nilik laguka. 2Mbalogo nilik lagonem, it ap Farisi mende nen inilenggen iyalok nen, Yesus men yogukuka,
“Lakan! Nininggi 7 paga Hari Sabat Allah ake werlegat dogolik,
Esigit diluk kagasusak dek, yiluk wene mbarlek werek mende, kat kagoromi gandum enggen mbalogo nilik wagaka yi!” yiluk yogokukama, 3at Yesus nen,
“At Daud agoromi omborlik laguka mende inom kimbiri nonaik ʼbiyasikemo, at nen kagakike mende Allah wene paga kolal mbalek etnogo kit nen endaga salkidek werek a? Endaga saligogi o. 4At Daud nen Allah ago palekma unggisikesik nen, kimbiri roti mende Allah ake ʼbisi laguka mende it ap Allah indewerek mende inarligat nausak. Mende, at Daud ebe inom, it ap at omborlik laguka mende inom, it nausak dek mende waganggukasik nasuka yiluk kolal mbalek etnogo kit endaga salkidek werek nogo? 5Nen, nininggi 7 paga Hari Sabat Allah ake werlegat dogolik yi mende ndi mende kagakidek werlegat dogusak mende, it ap Allah indewerek mendeat, Allah ago palekma unggiluk, it kagasusak mende kagakonem wene inoba ʼbiligogi dek, yiluk Allah wene kolal mbalek etnogo endaga salkidek nogo? 6Eti paga, an nen wene yi yokisak. Allah ago palek eti erlok degat. Mende, an yoma werek yiat, mondok nggogat o. 7Allah wene kolal mbalek etnogo paga, wene men yiluk werek,
An Allah nakla nen, akoni nen inanggo watnirigogi eti naĘĽit o. It akoni inaĘĽbuwarinako dogusak etiat warlok o. (Hos. 6:6)
yiluk yisike mende eti, kit didilepma, it yoma weyak kagakidekma wene inoba ʼbilep dek o. 8Nininggi 7 paga Hari Sabat Allah ake werlegat werek eti, indewerek an abat endak lasi wagagi nebe yiat o,” yiluk yogisasike.
Hari Sabat Allah ake werlegat werek nggorlek, Yesus nen ap omanggi inggi lambelek mende pano kagakike wene
(Markus 3:1-6; Lukas 6:6-11)
9-10At Yesus o etoma nen lagikesik, o it akoni Yahudi mende sembayan yiligogoma unggisikesik nen, ap omanggi inggi pelak lambelek werekma ilenggen kasikemo, it ap amberek nen wene Yesus oba ĘĽbuwogoluk endema waganggo dogolik, men yogokuka,
“Hari Sabat Allah ake werlegat dogolik u kagarinabu erlok a? Dek a,” yiluk yogokukama 11at Yesus nen,
“Ap kit mende omanggi anggo domba omanggiatma Hari Sabat Allah ake werlegat dogolik, ebe nggilinla wusamo, kambokogo liyaʼbi wisusak dek nogo? Liyaʼbi wisusagat o. 12Mende, domba eti mende erlok dek negen o. Akoni inebe eti onggo nggogat o. Eti paga, hari sabat Allah ake werlegat dogolik, pano kagarinabumo erlogat o,” yiluk yogisasike. 13Esigit diluk yogisasikesik ap etnogo men yogokike,
“Kinggi walokan,” yiluk yogokikemo, inggi etnogo walokasinem inggi pelak imbisak ndak-ndak, pano mondok agike. 14Esigit diluk kagakikemo, it ap Farisi mende yomenogo o silimo dukisukasik nen, Yesus wasuwogoluk abok mbalko laguka.
Allah nen, “Yesus an nen ayonggo ʼbiluk laʼbi wagagi,” yiluk yisike wene
15Abok esigit diluk mbalkonem, at Yesus nen inobabut enggagat didisikesik nen, o etoma nen lagonem akoni inebe dogalegat, at omborlik laguka. Lagukama, u warek mende taĘĽbokogonat pano kagarinakikesik nen,
16“An nen kagat kinaki yi, nabok akoni amberek mondok yogisagup o,” yiluk inasuk warogo yogisasike. 17Esigit diluk kagakike eti, at Yesaya Allah wene yogisasi lagike mende etnogo nen yisike ndak-ndagat kagat lasuwagaluk kagakike o. 18At Allah nen,
“ʼBikani! At eti, an nanduwanengge dogowagaluk nenggaerek nen mikogo mendigi. Nendainggen kunik noba kondoksek mende, at etiat o. An Nagurengge at oba ʼbumo, an nen akoni wene inoba ʼbigik, nggokik, mot-mot ʼbigin eti paga, at nen it akoni sikmangge mende wene ʼbukakogo yogisasi dogoginat o.
19At nen akoni inom wenemuk akik, ane korle weyak mberisigik, akoni kolagarlemngge lagonem ane koluwagaluk nggokogo yogisigik, kagako dogogin dek o.
20O ilugun kurli paga at nen wene akoni inoba ĘĽbigik, nggokik, mot-morat kagako dogolik, at obatne asigin eti awan werek nggorlek, pinde owak sagalek mende, at nen senggerligin dek o. Nen, isagal amulok dagagidek sodeat dagasi kalok, at nen nagul diyagin degat o.
21Nen, it akoni sikmangge mende nen at endaga paga, At nen panot ninabigin o,” (Yes. 42:1-4)
yiluk yisike mende werek eti ndak-ndagat kagat lasuwagaluk kagakike o.
“At Yesus eti, Beelzebul akla unggekesik kagarik liligogo,” yiluk yisuka wene
(Markus 3:20-30; Lukas 11:14-23)
22Esigit diluk kagakikesik oba nen, yabunggane ap omanggi kugi obabut weyak mende akla unggisikemo ilenggen mbuk agik, ane nggorlek agik, kagakike mende Yesus oba wolok wagukama, at nen panot disikemo ilenggen mbuk mende etnogo pano agik, ane dek mende kuwak yigik, kagakike. 23Esigit diluk kagakikemo, it akoni eragalilu nandorlek welaguka mende nen,
“Iya. Daud aʼbut wisigin yiluk yisi laguka etnogo ebe yi a?” yisuka. 24Esigit diluk yisinem, it ap Farisi mende yomenogo inasuk kolkukasik, men yisuka,
“A! Ap yi kugi obabut weyak mende inewe nggok endaga Beelzebul etnogo at oba duksek werekma nogo nen, kugi at agoromi inobabut weyak mende akoni inakla unggiluk werekma mukogo wula ʼbiyaligogo,” yiluk yisukama, 25at Yesus nen it inakla ambasuka mende enggagat didiyalok, men yogisasike,
“Ap inendaganggok inagoromi inapma pagisek dogoligogomangge dombok, it-it inom kurli mbalogo, inom weyak dogogun kalok, erlok dek asugun o. Nen, akoni inago unggul dombok omanggiat mende inom, ap inebe dombok inaʼburi inom, inom kurli mbalogo inom weyak dogogun kalok, weyak asugunat o. 26Eti kak, at Iblis enggaerek agoromi kugi inobabut weyak mende inom kurli mbalogo, pelakngge nen pelakngge mukogo wula ʼbiyelepma at agoromi pagisek dogoligogo mende ninggit diluk obatne dogolep? Erlok degat o. 27An nen Beelzebul eti obatne paga, at agoromi inobabut weyak mende akoni inakla unggiluk werekma mukogo wula ʼbiyasi kalok, kit kinagoromi nen kugi inobabut weyak mende it amberek inakla unggiluk werekma mukogo wula ʼbiyiligogi eti, ta obatne paga mukogo wula ʼbiyiligogi ambegep. Kinagoromi nen esigit diluk kagarigogi eti paga, it nen,
Wene at Yesus ake yegep eti, nggorlo yegep o, yiluk wene kinoba ĘĽbu kak kagarigogi o. 28Mende, an nen kugi inobabut weyak mende eti akoni inakla unggiluk werekma an nombae Agurengge obatne paga wula ĘĽbiyalik lago kalok, Allah nen at apma ĘĽbiyagin etnogo arat kit kinoba korok asi waga o. 29Ap omanggi obatneyak mende inggi kerle warogo ĘĽbiluk degat, aguma at amende ininggi abusak wagani unggusak, erlok ambegep? Erlok dek. Inggi kerle warogo ĘĽbiluk nen, amende eti ininggi abusak wagani unggusak o.
30Nen ta nen ebe an werekmangge wagidek kalok, at eti an nimbisak wim mbalek negenat o. Nen, ta nen an nimbisak akoni nandorinabigogo dek mende kalok, at eti nenat sirlik-mbirlikogo wula ʼbiyaligogo o,” yiluk yogisasike. 31Esigit diluk yogisasikesik wene omanggi men yogisasike,
“Wene esigit diluk yegep eti paga, an wene yi yokisak. Akoni nen yi weyak ndi weyak kagarigogi mende inom, inakla nen it amberek kai diyalok inane paga nen inendaga weyagat diligogi mende inom, at Allah nen erlok sagalogo deget diyausak mende, Allah Agurengge eti inakla nen kai diluk endaga weyagat disi kalok, erlok sagalogo deget diyausak mondok dek o. 32Ta nen an abat endak lasi wagagi etnogo akla kai daniluk nendaga weyagat disi kalok, weyak kagasigin mende eti Allah nen erlok sagalogo dek diyausak mende, Allah Agurengge eti akla kai diluk endaga weyagat disi kalok, weyak kagasigin mende eti, Allah nen yogondak inom, o ilugun kurli paga arat kagat latluk dogogun oba inom, sagalogo deget diyausak mondok dek o,” yiluk yogisasike.
“O enggen yirigogo mende erlo enggagat didiligogi,” yiluk yogisasike wene
(Lukas 6:43-45)
33Esigit diluk yogisasikesik omanggi men yogisasike,
“O enggen pano mende erlo pano mende nenat yirigogo. Nen, o enggen weyak mende eti, erlo weyak mende nenat yirigogo. Esigit diluk yirigogo eti paga, o enggen yi pano mende enggen yigik, yi weyak mende enggen yigik, enggagat didiligogi o. 34Kit kinebe warlo mbelal nen endago mende yoma! Akoni nen yi wene ndi wene inambema nen yiligogi eti, inakla nggerlek dogolik nggagalogo dagi wagonem yiligogi eti paga, kit, kinobabut weyagat dogolik, wene pano mende yisi dogusak a? Erlok dek o. 35Akoni inobabut pano mende, inakla pano mende nggerlekogo dogolik nggagalogo dagi wagonem, wene pano mendeat duki wirigogo o. Mende, akoni inobabut weyak mende, inakla weyak mende nggerlekogo dogolik, nggagalogo dagi wagonem, wene weyak mendeat duki wirigogo o. 36Eti paga, an wene yi yokisak. Yabunggane Allah nen inendema waganogo wene inoba ʼbigik, nggokik, kagasigin etinem, akoni inane we yugunat yiligogi mende eti ake wene inoba ʼbiyaginat o. 37Kit kinenggaerek kinane yiligogi mende mot-morat Allah nen wene kinoba ʼbigik, nggokik, kagasiginat o,” yiluk yogisasike.
“Nit nen didaguwok nen yiluk, kat nen elalin mende omanggi kagasin o,” yiluk Yesus yogokuka wene
(Markus 8:11-12; Lukas 11:29-32)
38Esigit diluk yisikemo nen, it ap Allah wene kolal mbalek indewerek mende amberek inom, it ap Farisi mende amberek inom, Yesus men yogokuka,
“Newe. Nit nen didaguwok nen, kat nen elalin mende omanggi kagakonem ninilenggen kau warlok yiluk yokogo,” yiluk yogokukama, 39at Yesus nen,
“Kit akoni o yogondak werek mende yoma, kinobabut weyagat kagarik noko dogolik, Allah kinom dombokogo dogoʼbuk yoma! Esigit diluk dogolik, kit nen,
Nit nen didaguwok nen, kat nen elalin mende omanggi kagasin, yiluk yoknirigogi mende, an nen elalin ninat mende omanggi kagasigin mondok dek o. At Yunus Allah wene yogisasi lagike mende nen akoni amberek diduwagaluk elalinat kagakike eti kagat, an nen yabunggane omanggi kagakonem kinilenggen niyagun o.
40At Yunus eti ikan nggok akla yukarlek werek nggorlek,
o ki digik, wi digik, kagako nggorlek inggi kenagan welagike o. (Yun. 1:17)
Eti kagat, an abat endak lasi wagagi etnogo, agat akla o ki digik, wi digik, kagako nggorlek, ninggi kenaganat dogogin o. 41At Yunus eti nen it akoni o Niniwe mende etoma Allah wene yogisasi lagikemo, inobabut kwalatluk, yi weyak ndi weyak kagako laguka mende togot diyasuka o. Mende, at Yunus eti endaga dek negen. At omanggi yoma werek yiat, nggogat etnogo nen, o ilugun kurli paga Allah nen akoni wene inoba ĘĽbigik, nggokik, kagasigin etinem, akoni o Niniwe mende etoma inebe melatluk, kit akoni o yogondak werek mende yi men yokisagun,
Kit weyak, kinenggarli, yiluk yokisagun o. 42Paganeat at kwe endaganggok ago o selatan walegat etoma nen at ap Salomo eti akla nggagalek mondok dogolik kagako lagike mende asuk koligiluk wagike. Mende, at Salomo eti erlok dek negen. Mende, omanggi yoma werek yiat, mondok nggogatma, yabunggane o ilugun kurli paga Allah nen akoni wene inoba ĘĽbigik, nggokik, kagasigin etinem at kwe nggok eti ebe melatluk nen, kit o yogondak werek mende yi men yokisagin,
Kit weyak, kinenggarli, yiluk yokisagin,” yiluk yogisasike.
At Yesus nen, “Kugi obabut weyak mende iyogoba suguluk wirigogo,” yiluk yogisasike wene
(Lukas 11:24-26)
43Esigit diluk yogisasikesik omanggi men yogisasike,
“Kugi obabut weyak mende eti akoni inakla nen dukiluk nen,
An nago nggomangge dogik nen, yiluk set walogo dogusak oba obalikmo kweyarik, i mondok dekma etoma lagarek mende, kweyarigogo mondok dek o. 44Mondok dek paga, at nen men yiligogo,
An naguma alebagik welagagimo etnogo suguluk lalok unggi ligin o, yiluk wirigogo. Witluk unggiligogo mende, o etnogo inebe dek, o wum mendeat, amumul wula ʼbiluk mondok nggarelek werekma ʼbika witluk nen, 45yabunggane suguluk dukiluk nen, kugi amberek inobabut at obabut kak dek. At te, inobabut mondok weyak mende inebe 7 paga, inayonggo ʼbiluk nen, wogisek o etnogo unggi witluk, ap eti akla unggi witluk nen dogoligogi o. Esigit diluk unggi witluk werekma, ap eti alebagik, obabut pano negen welagike mende, yabunggane obabut mondok weyagat kagat larigogo. Eti kak, kit akoni o yogondak ya kinobabut mondok weyak kagarigogi mende yi, esigit dilugat kagasugun o,” yiluk yogisasike.
Yesus agoya inom, agoromi inom, at ebe kweyarik waguka wene
(Markus 3:31-35; Lukas 8:19-21)
46At Yesus akoni dogalegat inom dogolik wene yogisasi werekma, at agoya inom, agoromi inom, wene yogosuwogoluk oba wagukasik nen, sikman welaguka. 47Werekma, ap omanggi nen,
“Yesus, lakan! Kat kagoya inom, kagoromi inom, wene yokisuwogoluk kweyakabik wagakasik silimo werek o,” yiluk yogokikemo, 48at Yesus nen,
“An nagoya nagoromi eti sani nogo?” yiluk yogokikesik, 49it ap agoromi ane waganggo laguka mende yomenogo inggi siksik inoba ʼbisikesik nen,
“An nagoya nagoromi, it yiat o. 50Ta nen an nombae mbogot oba mende akla ambaligogo mende mot-mot kagarigogo mende kalok, at eti an nagot, niru, nagoya werek o,” yiluk yogokike.

Currently Selected:

Matius 12: DNA

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in