YouVersion Logo
Search Icon

Matius 11

11
1It ap Yesus ane waganggo laguka mende inebe 12 yomenogo inasuk esigit diluk warogo ĘĽbiyalok nen, akoni inago unggul dombok wene pano wene etnogo yanggul isigik, inasuk wakik, kagarik noko dogigiluk o etoma nen lagike.
Yesus nen Yohanes ima wusa ĘĽbiyasi lagike mende ake yogisasike wene
(Lukas 7:18-35)
2At Yohanes ima wusa ĘĽbiyasi lagike mende etnogo inggi kerle warek werekma, akoni nen,
“Kristus esigit diluk kagarigogo,” yiluk yisinem asuk kolkikesik nen, at agoromi ane waganggo laguka mende Yesus oba kinok waganuwagaluk laʼbiya wagike. 3Laʼbiya wagikemo wagukasik nen,
“Ap omanggi wisigin yiluk yisi laguka etnogo, karat a? Ninat mende omanggi anggorlem dogogun a?” yiluk yogokukama, 4at Yesus nen men yogisasike,
“Kit, an yigit diluk ndigit diluk kagakonem kinilenggen niyigik, wene yisinem kinasuk kolkik, kagarigogi mende eti, at Yohanes dikogo yogosi lano o. 5Inilenggen mbuk mende ʼbenggelogo pano agik, iniyok ut warek mende kolak lagik, inoba u konanggo kak inayuk mende werekma kagarinakonem pano agik, inasuk dogu mende inasuk kuwakogo kolkik, akoni warek mende inilugurinakik, it amberek inamende dek mende pano wene yanggul isigik, kagakonem kinilenggen niyegep etnogo dikogo yogosi lano. 6Yogotluk ta nen endainggen mbere dek togot danggidek dogogin kalok, akla arlenggen kasi dogogin o, yiluk yogosi lano,” yiluk laʼbiyasike,
7Esigit diluk yisikemo, it Yohanes agoromi yomenogo lagukama, at Yesus nen akoni dogalegat yomenogo Yohanes abok men yogisasike,
“Kit, o limo akoni dekma etoma nena mende kinilenggen kuwogoluk lago lagap nogo? Isingga omanggi kwiyakne nen pupogo lagik-wagik kagako werekma ʼbika luwogoluk lago lagasip a? 8At te, nena mende ka luwogoluk lago lagasip. Ap omanggi iyom pano mondok mende yugu werekma ka luwogoluk lago lagasip a? Lakani! Iniyom pano mende yirigogi eti, inendaganggok mende inaguma dogolik kalogat yirigogi. 9Eti paga, nena mende ʼbika luwogoluk lago lagasip? At te, ap Allah wene yogisiligogo mende omanggi werekma kinilenggen ʼbika luwogoluk lago lagagip a? Eberogonat, etiat o. An nen yokisak. It ap Allah wene yogisasi laguka mende amberek welaguka mende, it eti erlok degat. Mende, at Yohanes etiat, endaganggok arat o. 10At Allah nen men yisike,
Kat yabunggane lanok nen yiluk ap omanggi kat kagolak
yaĘĽbagasi dogowagaluk, ayonggo ĘĽbiluk alebagik laĘĽbigima o, (Mal. 3:1)
yiluk yisikemo kolal mbalogo ĘĽbisuka eti ebe at Yohanes pasigat yisike. 11Eti paga, an nane eberogonat yokisak. Akoni taĘĽbokogonat inagoya lak nen endaginabik waguka mende, inendaga dek at o. Mende, at Yohanes ima wusa ĘĽbiyiligogo mende eti at, endaga werek o. Esigit diluk mende, nombae mbogot oba mende apma ĘĽbiyiligogoma etoma, at Yohanes etnogo endaga dek negen mende, it akoni amberek inendaga dek mende eti, inendaga weregat o. 12At Yohanes ima wusa ĘĽbiyasi laga eti kurli nen yogondak ya kurli, it inobabut weyak inakla agaga werek mende nen, nombae mbogot oba mende apma ĘĽbiyiligogo etnogo inaĘĽit nen kai duwogoluk inobatnerogo walkiligogi. 13At Yohanes ebe awan wagidek werek nggorlek, wene Allah nen inasuk wakike wene etnogo paga inom, Allah wene yogisasi laguka mende etnogo paga inom, yabunggane kagat lasigin eti mende ĘĽbukakogo yogisasi laguka etnogo 14kinendainggenma dikogo waganggep kalok, at Elia ebe wisigin, yiluk abok yisuka etnogo, ebe Yohanes waga etiat o. 15Kit kinasuk kolusak kalok, panorogo kolini o.
16Akoni o yogondak werek ya paga, nena mende oba lisogo yokisak. Yi mende oba lisogo yik. It eti elegerlak pasar onggo waganigogoma etoma korek dogolik, inagarlagi inom wene laĘĽbigik-waĘĽbigik yisi dogolik,
17Nit endai wat dinaguwogoluk iya wula ĘĽbogo mende, kit nen enggangga yigidegat. Nen, de asuwogoluk, de erlo wula ĘĽbogo mende, kit nen de akidegat yiluk yiligogi etnogo kagat, kagarigogi o. 18At Yohanes eti kimbiri inom, anggur enggen ambusu inom, ninggidek togot diyalok welaga eti paga, it akoni nen,
At eti kugi obabut weyak mende akla unggekesik werek o, yiluk yiligogi. 19Mende, an abat endak lasi wagagi etnogo, kimbiri inom, anggur enggen ambusu inom, nilik wagagisikmo, akoni nen nabok yisi dogolik,
Kimbiri inom, anggur enggen ambusu inom, aĘĽit togo niligogo yi! It ap pemerintah inake uang nggino yiluk waganigogi mende inom, weyak kagarik liligogi mende inom, inom kun dakalok werek yi ĘĽbikani! yiluk yiligogi eti, Allah akla mondok nggagalek dogolik kagarigogo mende eti paga, panorakonem inilenggen kalok,
Morat, yiluk didugunat o,” yiluk yogisasike.
It akoni inago unggul dombok wene eberogonat yiluk didigidek nen yogisasike wene
(Lukas 10:13-15)
20Esigit diluk yogisasikesik nen, akoni inago unggul dombok at nen kagasusak dek mende elalinat kagakonem inilenggen kasi laguka mendeat, inakla didigidek dogolik, yi weyak ndi weyak kagako laguka mende togot digidek welaguka mende mberisasi dogolik, men yogisasike,
21“Kit akoni o Korazim mende inom, o Betsaida mende inom, iya! Kinaʼbuwa o. Akoni nen kagasusak dek mende an nen elalinat kit ninom dogolik kagako lagi etnogo, o Tirus Sidon etoma kagako dogolepma, it akoni o etoma mende kweya ʼbiluk kagarigogi kak, iniyom mbelabe yikigik, ʼbisi yirigogi kak wul dabulkik, kagako dogolik, weyak kagako laguka mende eti togot diyalok inobabut pagaat kwalatlep mende, kit, esigit diluk kagasusak kinaʼit eti paga weyagat kinabigin o! 22Mende, an nane eberogonat yokisak. Yabunggane o ilugun kurli paga Allah nen wene kinoba ʼbigik, nggokik, kagasigin etinem, it akoni o Tirus Sidon etoma inom, wene inoba ʼbiluk wenegenat inasigin mendeat, kit kak, mondok anggintogo negen kinasigin o, yiluk yokisigi. 23Nen, kit akoni o Kapernaum mende yi kinakla nen,
Allah nen mbogot oba liyaʼbinaniluk nggogot dinanigin yiluk pogorakaligogi a? Mondok dek o. Akoni watlatluk liligogoma etoma mondok wusa ʼbinagagin o. Akoni nen kagasusak dek mende an nen elalinat kit ninom dogolik kagako lagi etnogo o Sodom etoma kagako dogolepma, it etoma inebe dek agidek yogondak ya mondok kunigat dogolep o. 24Yabunggane Allah nen wene inoba ʼbigik, nggokik kagasigin etinem, it akoni o Sodom welaguka mende wene inoba ʼbiyalok wenegenat inasigin mendeat, kirat, wene mondok anggintogonat kinasigin o, yiluk yokisigi,” yiluk yogisasike.
“Kit set walabagik nen an noba witni o,” yiluk yogisasike wene
(Lukas 10:21-22)
25-26Esigit diluk yogisasikesik, o etinem, at Yesus nen Allah ebe yogoko dogolik,
“Allah nombae. Mbogot agat indewerek karat o! Wene taʼbokogonat eti, it akoni inakla nggagalek mende inom, yi wene ndi wene inilu mende inom, inilu asunogo yiluk lima ʼbiluk nen, it inobabut elegerlak ngget endago mende kak negen, ʼbukakogo yogisegen eti kakla warlok ambegendik nenat yogisegen eti paga keyagi watkaki nombae,” yiluk yogokike. 27Esigit diluk yogokikesik, it akoni yomenogo men yogisasike,
“An nombae nen yi mende ndi mende taʼbokogonat indewerek dogowagaluk woknikike. Nen, an Allah aʼbut yi, akoni taʼbokogonat mondok inonggodek mende, nombae Allah arligat nen ilu dogoligogo mende. Eti kagat, an nombae Allah eti akoni taʼbokogonat mondok inonggodek mende, aʼbut an narligat nen nilu dogoligogo mende o. Nen, Allah aʼbut an nenat nakla ambalok nen nombae ebe akoni amberek inilu asuwagaluk ʼbukakogo yogisagin mende etiat inilu arigogo.
28Kit kinoba anggin-panggintogo set weyak kagako lagap mende eti, an nen kinoba set nggorogo ʼbinagumo set walabagik nen, noba witni o. 29-30An niyomnggan yukarlek su al warek pano yukarlogo wokisamo alteat kugun eti paga, kinomorlo paga waganiluk, an nobabut enago dogolik inapma negen dogoligogo mende etnogo dikogo yanggul ilik noko dogono o. Esigit diluk noko dogogun kalok, kinendainggen kambuk yigin o,” yiluk yogisasike.

Currently Selected:

Matius 11: DNA

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in