YouVersion Logo
Search Icon

Matius 10

10
Yesus nen ap inebe 12 paga inayonggo ĘĽbisike wene
(Markus 3:13-19; Lukas 6:12-16)
1Ininggi omanggi paga, at Yesus nen at agoromi ane waganggo laguka mende inebe 12 paga yomenogo nandorli wisuwagaluk waisasikemo wagukama, it nen akoni amberek kugi inobabut weyak mende inakla unggisukasik werekma mukogo wula ĘĽbiyigik, yi u ndi u inoba werek mende pano kagarinakik, inobatne dek mende inobatnerinakik, kagarinako dogowagaluk, obatne wogisasike. 2Ap inebe 12 paga eti, inendaga yi: ebe-alep, Simon endaga omanggi Petrus yisi laguka etnogo agot Andreas inom, Zebedeus aĘĽbut Yakobus agot Yohanes inom, 3Filipus Bartolomeus inom, Tomas inom, Matius pemerintah inake uang nggino yiluk waganggo lagike mende etnogo inom, Alfeus aĘĽbut Yakub Tadeus inom, 4Simon,
“O Kanaan yoma ninaiwerek mende dombok doguwok,” yiluk yisi lagike etnogo inom, Yudas Iskariot Yesus wasuwagaluk yabunggane yonggo lagike mende etnogo inom, inendaga eta.
At Yesus nen it ap inebe 12 paga eti kagako dogusak mende ake inasuk wakike wene
(Markus 6:7-13; Lukas 9:1-6)
5At Yesus nen it ap inebe 12 paga eti sumbusogo laĘĽbiyagaluk, inasuk wako dogolik men yogisasike,
“It akoni sikmangge mende inagumangge lagup o. Nen, it akoni o Samaria mende inaguma lalok unggugubat o. 6Kit nen, akoni Israel mende domba nalarigogi kak nalagakasik werek eti inobangge ʼbiriyalik lano o. 7ʼBiriya lago dogolik, men yogisilik lano o.
Ninombae Allah mbogot oba mende apma ʼbinanigin etnogo yogondak arat ʼbinanigin o, yiluk, yogisilik lano o. 8It akoni u warek kalok panorinakik, watlago kalok inilugurinakik, u konanggo kak inayuk mende inoba werek kalok panorinakik, kugi inobabut weyak mende inakla unggiluk werek mende mukogo wula ʼbiyigik, pano kagarinabik noko dogono. An nen onggo dek wokisigi eti kagat, kit nen esigit dilugat onggo dek wogisilik lani o. 9-10Akoni amberek wen waganggonem, inambiri wogisiligogi eti kak, kit nen kagarinabik lagonem, it nen wokisasi dogogun atma, uang emas inom, perak inom, tembaga inom, kinuwakma yukarlogo waganggidegat, nen, su kolak oba wokisagun mende yukarlogo wolok lausak mende inom, kiniyom yugu mende mberendek inom, kiniyok agut yisugun mende inom, segerluk inom, wolok lagidek kinebeat lani o. 11Nen, kit o unggul nggokma, ʼbugurlakma, unggi lalok kalok, ta nen keyagi warogo kinebe wokinako kalok, at aren mbal diluk, at etiat kinom dogoluk o ninmo luwogoluk kalok, duki witluk lano. 12Nen, it amberek inaguma unggugun kalok, it inaiwerek mende eti keyagi warinabino o. 13Nen, it akoni etoma inobabut pano nen wokinako kalok, keyagi kinane panorogo warinabugun eti paga, Allah nen panorinabiginat o. Esigit diluk mende, inobabut weyak kalok, keyagi warinabugun mende eti kinane unggut suguluk waganggo dogono. 14Nen, it etoma nen kinebe wokinakidek dogolik kinane waganggidek togot disi kalok, o etoma togot diyalok kiniyogoba duki lago dogolik, kiniyok kola negen korogo ʼbiluk duki witno. 15Yogondak an nane eberogonat yokisak. Yabunggane ninombae Allah mbogot oba mende nen wene inoba ʼbigik, nggokik, kagasigin etinem, it akoni o Sodom Gomora mende etoma, wene inoba ʼbiluk weyagarinabigin mende, we negenat o. Mende, it akoni o unggul kit wokinakidek togot dinagagun mende etiat, wene anggin mende inoba ʼbiluk mondok weyagarinabigin o,” yiluk yogisasike.
Akoni amberek nen yabunggane weyagarinako nggorlek, “An Yesus agot o,” yiluk yisi dogusak wene
(Markus 13:9-13; Lukas 21:12-17)
16Esigit diluk yogisasikesik omanggi men yogisasike,
“An nen, kit yi, kinobabut domba obabut kak mende, it akoni inobabut yengge kelo yengge obabut weyak mende kak mende inanggerleka kiyakogo laʼbinagaginmo eti, kit kinobabut warlo obabut kagarigogo eti kak kinobabut kinomarlokogo kagakik, sewe yogik kagarigogo mende kak, kinobabut enago welagik, kagako dogono. 17Akoni nen it ap wene erlo mbileligogoma inoba wokisek lagik, akoni Yahudi mende o sembayan yiligogoma etoma nen ndugi kinakik, kagasugun etnaga, kinobabut kwalogo dogono o. 18Esigit diluk kagat kinabugun eti, erlo an nebe pasigat, ap inendaganggok mende inom, ap nggokndek mende inom, inoba wokisek lagonem, kit nen it ap eti inil oba an kagakonem kinilenggen niyasi lagap mende etnogo ʼbukakogo it yogisigik, akoni sikmangge mende yogisigik, yogisawagaluk pano eti pagaat kinendema waganugun etnaga o. 19Esigit diluk kinendema waganuwogoluk wokisek lago kalok, kit nen onggo yogisagun mende etinem Allah Agurengge nenat kinakla nggagalko dogogin. Eti paga, onggo ninggit diluk yogisagun yiluk kinendainggen pikup o. 20Wene onggo yogisagun eti, kit nen kinakla nggagalogo yugun dek mende, kinombae Allah Agurengge kinakla dogolik,
Yigit diluk yini o, yiluk yokisasi nggorlek yugun o. 21Agarlak omanggi nen, at enggaerek agarlak omanggi wasuwagaluk wolok lagik, ombae nen, aĘĽbut wasuwagaluk wolok lagik, inaĘĽburi nen, inagoya inombae inaĘĽit atluk inasuwagaluk inabok mbalkik, kagasugunat o. 22Nen, akoni taĘĽbokogonat nen an nendaga yiluk,
Kit at agoromi, yiluk inaĘĽit mondok kiyagun o. Mende, ta nen endainggen sebekogo obakanini kambuk yiluk dogogin kalok, o ilugun kurli paga, Allah nen ndiligin o. 23O unggul omanggi nen weyagat kinabuwogoluk kagako kalok, lo o unggul omanggi lano. It akoni Israel mende inago unggul pelakngge awan wene yogisigidek werek nggorlegat, an abat endak lasi wagagi etnogo yabunggane wisigin o, yiluk, nane eberogonat yokisigi.
24It guru lak wene yanggul isiligogo mende sebeksek negen werek nggorlegat, it inaʼburi yanggul isiligogi mende eti siyaksek negen ombo ya dogoligogi mondok dek o. Eti kagat, it ap nggokndek negen werek nggorlek, inanduwanengge mende eti siyaksek negen dogoligogi mondok degat o. 25Mende, it elegerlak eti inombae guru eti inom ndak-ndak kagat lagik, nen, it inanduwanengge mende eti inombae lak inom ndak-ndak kagat lagik, kagat lasumo, erlogat o. It akoni inewe o indewerek mende eti weyak yiluk endaga Beelzebul yisi kalok, it at agoromi inom omanggimo mende eti, esigit dilugat inendaga weyak nggogat yisi dogogun o,” yiluk yogisasike.
“Allah at kinayukogo dogusak,” yiluk yogisasike wene
(Lukas 12:2-7)
26Esigit diluk yogisasikesik, omanggi men yogisasike,
“Yabunggane Allah nen, yi mende ndi mende sebelek mende eti winam agik, limago mende eti inilurogo selekmat digik, kagasigin eti paga, kit nen, it akoni mende eti kinayukogo dogogup o. 27Nen, an nen kit o amummo yokisiligogo mende, kit nen o liya paga yisi dogoni o. Nen, kinasukla nane laʼbo kogo yokisiligogo mende eti, kit nen o warlengge amun oba dagiluk kinane ʼbukakogo yogisasi dogoni o. 28Akoni nen kinagurengge kinasusak erlok dek. Kinowado sikmangge mende kinasugun eti paga, kinayukogo dogogup o. Mende, at Allah arligat, kinagurengge inom, kinowado sikmangge inom, erlok mondok warogo kali aikmo laʼbinagusak werek eti paga, at Allah at kinayukogo dogoni o. 29Uang omanggiat ʼbugurlagat mende paga sewe wurle mbere mende onggo mbaligogi etnogo kinonggodek nogo? Esigit diluk mende, kinombae Allah mbogot oba mende nen,
Sewe eti nduntogo wusanek o, yiluk, awan yigidek werek nggorlek omanggi agat oba nduntogo wusiligogo dek o. 30Kit, kinisi kinunggulowakma taʼbokogonat Allah nen inggi mondok wenago ʼbekemo werek o. 31Allah nen sewe wurle eti ebe dogalegat mende, nggok ambaligogo ʼbuk. Akoni kinebeat nggok mondok ambaligogo o. Eti paga kinayuk dekogo dogoni o,” yiluk yogisasike.
Akoni inil oba, “Yesus an newe,” yiluk inane ʼbukakogo yusak wene
(Lukas 12:8-9)
32Esigit diluk yogisasikesik, omanggi men yogisasike,
“Ta nen,
Yesus eti an newe o yiluk, akoni inil oba ane ĘĽbukakogo yisi kalok, an nen,
At eti an nagot o, yiluk nombae mbogot oba mende il oba, nane ĘĽbukakogo yiginat o. 33Esigit diluk mendeat, ta nen,
Yesus eti an nonggodek o, yiluk akoni inil oba laĘĽbelko kalok, an nen,
At eti nonggodek o, yiluk nombae mbogot oba mende il oba ʼbukakogonat yigin o,” yiluk yogisasike.
Yesus nen, “Akoni it-it inom weyak asuwagaluk wagagi,” yiluk yogisasike wene
(Lukas 12:51-53; 14:26-27)
34-35Esigit diluk yogisasikesik omanggi men yogisasike,
“Kit kinakla nen,
At wagike eti, agat oba yoma wim dambuligiluk wagike,
yiluk ambagup o. An wagagi eti,
ombae aĘĽbut imbisak weyak agik, agoya eyak imbisak
weyak agik, akowan agalko imbisak weyak agik, it-it
inom weyak atluk dogowagaluk wagagi o.
36Akoni inasili mende negen, inenggaerek inago
omanggimo mendeat kurli mbalugun o. (Mi. 7:6)
37Nen, an, kinaʼit negen ambasi dogolik, kinagoya kinombae lak inaʼbuwa werek kalok, an nagoromi asusak mondok dek o. Nen, an kinaʼit negen dogolik kinaʼburi elege inom, kinaʼburi komagarligi inom, inaʼbuwa werek kalok, an nagoromi asusak mondok degat o. 38O paga mendiyalok inarigogo mende etnogo, kinago dombok kinomorlo paga waganiluk an nomborlik wolok wagidek kalok, an nagoromi asusak degat o. 39Ta nen enggaerek ebe irli korlagin kalok, ebe watlatluk nuk akagin o. Mende, ta nen an nake watlasigin kalok, ebe irli korlagin o,” yiluk yogisasike.
“Akoni inobabut kagarigogi ndak-ndagat, Allah nen onggo wogisagin o,” yiluk yogisasike wene
(Markus 9:41)
40Esigit diluk yogisasikesik omanggi men yogisasike,
“At ta nen kinebe wokinabigin kalok, at an nebeat woknabigin o. Nen, an nebe woknabigin eti, an nombae laʼbani wagike mende etnogo ebeat waganigin o. 41Nen, ta nen,
Ap yi Allah wene yogisiligogo mende, yiluk ebe waganigin kalok, it ap Allah wene yogisiligogo mende onggo korlaligogi ndak-ndagat korlagin o. Nen,
Ap yi mot-morat kagarigogo mende, yiluk ebe waganigin kalok, it mot-mot kagarigogi mende onggo korlaligogi ndak-ndagat korlaginat o. 42Nen, ta nen,
Elege ʼbugurlagat mende yi Yesus ane waganigogo mende, yiluk i aikngge mbalek mende negen omanggi wogoko kalok, Allah nen onggo wogosusak mende korligidek nuk asigin degat, onggo korlaginat o, yiluk eberogonat yokisigi o,” yiluk yogisasike.

Currently Selected:

Matius 10: DNA

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in