YouVersion Logo
Search Icon

Matius 13

13
Yesus nen, “Ap omanggi ai pilik lagike,” yiluk oba lisogo yogisasike wene
(Markus 4:1-9; Lukas 8:4-8)
1O etinem, at Yesus aguma nen duki wagikesik, i Galilea yenggelek etnogo aik oba korek werekma, 2akoni mondok dogalegat at oba wagukama, it inebe i aik oba mendek eranogo ĘĽbiyalok, at ebe nggu paga korek lasi unggisike. 3Korek lasi unggisikesik, yi mende ndi mende paga likigik wene dogalegat yogisasi lagike. Omanggi men yogisasike,
“Ap omanggi ai pilogo laʼbiligogo mende ai pilogo laʼbigiluk dukisike. 4Dukisikesik ai pilogo laʼbilik lagonem, ai amberek kolagarlem wusa ʼbisike. Wusa ʼbisikemo sewe wagukasik taʼbokogonat kaum nasike. 5Nen, ai amberek nggit mberladanla wusa ʼbisike mende, agat ambum dekma nogo nen, anggu ibat dukisike. 6Mende, o mo wagikemo, omanggen yakidekma, taʼbet agikesik mbuk agike. 7Nen ai amberek, ongga arlok werekma wusa ʼbisike mende, ongga arlok eti mende nggok ago dogolik, ai pano mende yago etnogo anggorladap agikesik nen, nggenggen agike. 8Nen, ai amberek, agat mirlimo wusa ʼbisike mende, panoat anggu dukisikesik nen, erlo nggok agikesik enggen dogalegat yikike. Erlo omanggi enggen 100 paga yikike. Erlo omanggi enggen 60 paga yikike. Nen, erlo omanggi enggen 30 paga yikike. 9Kit kinasuk werek kalok, panorogo kolini o,” yiluk yogisasike.
Yesus nen, “Wene oba lisogo yokisiligogo eti, ebe yi ake,” yiluk yogisasike wene
(Markus 4:10-12; Lukas 8:9-10)
10At Yesus nen esigit diluk yogisasikemo at agoromi ane waganggo laguka mende yomenogo oba wagukasik nen, men yogokuka,
“Kat nen akoni yoma wene yi paga likik, ndi paga likik, yogisegen eti nenaluk,” yiluk yogokukama, 11at Yesus nen,
“Nombae mbogot oba mende apma ʼbiyiligogo wene eti, at akla limago welagike mende, kit nen kinilu asubagik nen yiluk, akla ʼbukakogo yokisausak ambasike mende, it akoni amberek etiat ʼbukakogo yogisausak dek akla nen ambasike. 12Ta nen inggimo pago werek mende eti, Allah nen yabunggane oba lambelogo wogosumo, at inggimo dogalegat pago dogogin o. Nen, ta nen inggimo pago dek kalok, mbererlagat negen dogogin mende eti, Allah nen suguluk ndilogo korlamo, mondok dek asigin o. 13Esigit diluk kagasigin eti paga, an wene oba lisogo it eti yogisigi o. It akoni eti, inilenggen kiligogi mende, dikogo kigidek o. Nen, inasuk koligogi mende, dikogo didiligogi degat. 14It akoni inobabut esigirlik mende eti pasik, at Yesaya nen men yisike,
Inasuk kolek dogogun mende, dikogo didisi
dogogun degat o. Nen, inilenggen ĘĽbirogo dogogun mende,
dikogo kasi dogogun degat o.
15It akoni yi inilenggen kigik, inasuk kolkik, inakla ebekik,
kagatluk nen, inobabut kwalasumo yabunggane an nen
panorinabunogo yiluk, it nen inakla mbuk agik, inasuk
dogu-dogu kagakik, inilenggen mbuk yuwagaluk,
ineramenat mbuk-mbuk kagakik, kagakuka o, (Yes. 6:9-10)
yiluk Allah nen yisikemo Yesaya nen kolal mbalogo ĘĽbisike eti ndak-ndagat asuwagaluk yogisiligogo o. 16Mende, kit nen, kinilenggen kigik, kinasuk kolkik, kagarigogi eti paga, kinakla arlenggen kasi dogoni o. 17Kit kinilenggen kiligogi mende eti, it ap Allah wene yogisasi laguka mende inom, inobabut mot mende inom, inebe dogalegat nen,
Iya! Ninilenggen kalep a, yisi laguka mende, inilenggen kigidegat welaguka. Nen, kinasuk koligogi mende eti, it nen,
Ninasuk kolilep a, yisi laguka mende, inasuk kolkidegat welaguka, yiluk eberogonat yokisigi o,” yiluk yogisasike.
At Yesus nen, “Ap omanggi ai pilik lagike, yiluk yokisigi etnogo ebe yigit diluk,” yiluk yogisasike wene
(Markus 4:13-20; Lukas 8:11-15)
18Esigit diluk yogisasikesik, omanggi men yogisasike,
“Wene ap omanggi ai pilik lagike, yiluk oba lisogo yokisigi etnogo, ebe erlo yokisagin yi didini o. 19Ai pilik amberek kolagarlem wusa ʼbisike eti ebe it akoni amberek Allah apma ʼbiyiligogo wene eti inasuk koligogiat mende, ebe dikogo didigidek kalok, at obabut weyak mende etnogo witluk nen, wene inendainggenma ai yago mende eti kenogo korlalok liligogo o. 20Nen, ai pilik omanggi nggit oba wusa ʼbisike eti ebe, it akoni amberek Allah wene eti inasuk kol diluk nen, inakla arlenggen kasi dogolik ibat waganiluk nenat, 21Wene eti inendainggenma omanggen yakidekma, ininggi mbererlagat dogoluk nen, akoni amberek nen Allah wene eti ake yi aik ndi aik inoba ʼbigik, weyagarinakik, kagakonem, inakla ibat mbuk atluk nen, wene eti togot diyalok dukiligogi o. 22Nen, ai pilik omanggi onggama arlok weyakma wusa ʼbisike mende eti ebe, it akoni amberek Allah wene eti inasuk kol diluk nenat, inakla nen,
Yogondak ya ake ninggit diluk kagasigin, yiluk wene munini ebekik,
Namende dogalegat negen dogolep a, yiluk inakla ebeko dogolik, inenggaerek nen nuket dakigik, kagarigogi eti paga, wene eti erlo nggenggen atluk nen, enggen yirigogo dek etiat o. 23Nen, ai agat panoma pilogo laʼbisike mende eti ebe, it akoni amberek Allah wene eti inasuk panorogo kol diluk nen, ebe dikogo didakasinem, wene eti enggen yirigogoat o. Erlo omanggi nen enggen 100 yikik, erlo omanggi nen enggen 60 yikik, erlo omanggi nen enggen 30 yikik, yirigogo etiat o,” yiluk yogisasike.
At Yesus nen, “Ongga weyak mende inom, pano mende inom, omanggimo dukiligogo,” yiluk oba lisogo yogisasike wene
24At Yesus nen wene esigit diluk yogisasikesik wene omanggi oba lisogo men yogisasike,
“Nombae nggok mbogot oba mende nen apma ʼbiyiligogoma eti ebe ap omanggi eyabula ai pano mende yakike eti kagat o. 25Ai yakke mendeat, it akoni noge yisi nggorlek, at ap omanggi ap ai yakike mende eti imbisak weyak mende wagikesik nen, gandum ai pano mende yakike etnogo akla ai weyak mende yaʼbiluk lagike. 26Yaʼbiluk lagikemo, gandum ai yago etnogo anggu dukisikesik nen, enggen yiko nggorlek, weyak mende ai yago etnogo anggu dukiluk engga winam agike. 27Winam agikemo, at anduwanengge mende yomenogo nen, at eyabu indewerek mende etnogo oba wagukasik nen, men yogokuka,
Nombae. Kat keyabula etoma ai pano mende yaken ambigi. Mende, ongga weyak mende etoma nggoma nen wagasik anggu dukeke? yiluk yogokukama, 28at nen,
Dek o. Eti, at ap nimbisak weyak mende etnogo nen yakemo kigi o, yiluk yogisasikemo, it anduwanengge mende yomenogo nen,
Kenogo omanggimo ĘĽbiluk wula ĘĽbiya lausak ambegen a? yiluk yogokukama 29at nen,
Dek o. Ongga weyak mende eti kenggonem, gandum pano mende ai etoma inomat kenu nogo keni lagup o. 30Gandum enggen awan mbalkidekma inom esigit diluk sabokogo dagasi dogowak o. Nen, enggen korle ago kalok, an nen it ap enggen mbaligogo mende yogisasi dogolik,
Engga weyak mende eti kali kun diyawok nen, eti mende ndak kenogo kerle wakik, nen, gandum enggen pano mende eti nandorlogo ʼbiligogoma etoma ʼbigik, ʼbini o, yiluk yogisagin, yiluk anduwanengge mende yomenogo yogisasike,” yiluk Yesus nen yogisasike.
Yesus nen o win ai oba lisogo yogisasike wene
(Markus 4:30-32; Lukas 13:18-19)
31-32At Yesus nen esigit diluk yogisasikesik yabunggane wene omanggi oba lisogo men yogisasike,
“At nggok mbogot oba mende apma ʼbiyiligogo eti ebe, o win ai kak o. Ap omanggi nen o win yabula pilogo laʼbisike. Yi mende ndi mende ai eti ʼbugurlagat mende, o win ai enggen eti mondok ʼbugurlagat o. Mende, o win inom, werlek mende inom, anggu dukisinem, werlek mende owak ʼbugurlagat negen dagiligogo. Mende, o win anggu etiat mondok nggogat dagiligogo. O nggok kagat lagonem, sewe putluk liligogo mende witluk nen, o win eti inggiloʼbak obangge ai pali wirigogi eti kagat o,” yiluk yogisasike.
Yesus nen enggen roti pirigogo mende oba lisogo yogisasike wene
(Lukas 13:20-21)
33Esigit diluk yogisasikesik nen, wene omanggi oba lisogo men yogisasike,
“Nombae nggok mbogot oba mende nen apma ʼbiyiligogo ebe, enggen roti akla wusa ʼbisinem pirigogo eti kagat o. Kwe omanggi nen gandum enggen sagalek tepung wul kak etnogo mende 40 kilo walkalok waganggikesik, enggen roti pisuwagaluk akla wusabigogo mende eti akla wusa ʼbiluk abel dagalogo kagakikemo ebe taʼbokogonat mondok pikike eti kagat o,” yiluk yogisasike.
“Yesus nen nenaluk wene oba lisogo yogisasi lagike,” yiluk yogisasike wene
(Markus 4:33-34)
34At Yesus nen akoni dogalegat yomenogo yogisasi dogolik, wene omangi ĘĽbukakogo yogisasi lagike dek. Oba lisogoat yogisasi lagike. 35Esigit diluk kagako lagike eti ap omanggi Allah wene yigisasi lagike mende nen yisi dogolik,
“An wene yogisasi dogolik, oba lisogoat yogisasi
dogogin o. Allah nen agat yi walkasike kurli paga nen wene limago mondok welagike mende ʼbukakogo yogisagin o,” (Mzm. 78:2)
yiluk yisike ndak-ndak asuwagaluk, Yesus nen esigit dilluk yogisasi lagike.
Ongga weyak mende oba lisogo yogisasike etnogo, ebe mbilelogo yogisasike wene
36Esigit diluk yogisasikesik nen, akoni dogalegat yomenogo etoma werek nggorlek, at Yesus ebe uma unggisikemo, at agoromi ane waganggo laguka mende yomenogo oba unggisukasik nen, men yogokuka,
“Wene, ongga weyak mende wen oba nen dukisike mende oba lisogo yanggul nisegen etnogo ebe mbilelogo yoknisan o,” yiluk yogokuka. 37Esigit diluk yogokukama, at Yesus nen,
“Ap omanggi nen ai pano mende yakike yigi etnogo ebe, an abat endak lasi wagagi etnogo nebe yiat o. 38Nen, wen eti ebe, o agat oba yoma i agum o agum taʼbokogonat o. Nen, ai pano mende ebe, akoni Allah apma dogoligogi inebe etiat o. Nen, ai weyak mende eti ebe, at obabut mondok weyak mende aʼburi etiat o. 39At ap nen indewerek imbisak mondok weyak dogolik, ai weyak mende yakike eti ebe, at Iblis etiat o. Enggen mbalusak ndak-ndak eti ebe, o ilugun oba etiat o. Nen, it ap enggen mbaligogi mende ebe, it malaikat Allah mbogot oba nen yonggo wusa ʼbiya wirigogo mende etiat o. 40Nen, it akoni nen ongga weyak mende nandorlogo ʼbiluk kindu kunigogi kak, o ilugun oba esigit dilugat kagasigin o. 41An abat endak lasi wagagi etnogo nen nagoromi malaikat yonggo laʼbiya wagonem, it nen Allah apma ʼbiyiligogoma etoma nen, yi mende ndi mende akoni nen weyak kagasuwagaluk inakla nggagaligogi mende inom, yi akoni ndi akoni weyak kagarigogi mende inom, nandorlogo ʼbiyalok 42taʼbokogonat kindumo laʼbiyamo inaik nggirlim mak-mak kagako dogolik di ako de ako mondok dogogun o. 43Nen, it Allah akla ambaligogo mende mot-mot kagarigogo mende etiat, inebe o mo liyarogo yarigogo kak, inombae Allah apma dogogun o, yiluk kinasuk kolusak kalok, panorogo kolini o,” yiluk yogisasike.
Yesus nen, “Ap omanggi nen onggo nggogat mende limago werekma kweyakike,” yiluk oba lisogo yogisasike wene
44Esigit diluk yogisasikesik, omanggi men yogisasike,
“Nombae nggok mbogot oba mende apma ʼbiyiligogoma eti ebe, men kak. Pano mende onggo nggogat mende wen oba agatla salek limago werekma, ap omanggi nen kweyakasikesik akla arlenggen kalok suguluk agat salogo lima ʼbiluk aguma lagikesik, amende yi mende ndi mende taʼbokogonat it amberek inoba onggo waganiluk nen, pano mende eti korlagaluk suguluk wagikesik wen eti onggo ʼbisike eti kagat o,” yiluk yogisasike.
Yesus nen, “Ap omanggi nen yeragenggen kak mutiara pano mende kweyakike,” yiluk oba lisogo yogisasike wene
45Esigit diluk yogisasikesik, omanggi men yogisasike,
“Nombae nggok mbogot oba mende nen apma ʼbiyiligogo eti ebe, men kak. Ap omanggi yi mende ndi mende onggo mbaligogo mende nen yeragenggen kak mutiara pano mende kweyarik noko dogolik 46ebe onggo nggogat mende omanggi kweya ʼbiluk nen, aguma lagikesik amende yi mende ndi mende onggo it amberek inoba wagankikesik, yabunggane mutiara pano mende eti waganggike eti kagat o,” yiluk yogisasike.
Yesus nen su yoge su paga ikan waganigogo mende oba lisogo yogisasike wene
47Esigit diluk yogisasikesik, omanggi men yogisasike,
“Nombae nggok mbogot oba mende nen apma ʼbiyiligogo eti ebe men kak. ikan waganuwogoluk su yoge su paga i nggok laut etnogo yenggelekma akla wusa ʼbisinem yi ikan ndi ikan unggulowak endaga dombok akla yukat lago kalok, 48su yoge su etnogo akla ambem kerok yisinem, i aik oba ʼbi dukiluk korek dogolik, ikan pano mende kalok pulogo sula yukarlasi dogolik, weyak mende kalok mbo laʼbiligogi eti kak, 49o ilugun kurli paga esigit dilugat kagat lasigin o. It malaikat Allah mbogot oba nen yonggo wusa ʼbiya wirigogo mende yomenogo witluk nen, akoni inobabut weyak mende yomenogo it akoni Allah akla ambaligogo mende mot-morat kagarigogi mende inom omanggimo werekma, inakla nen nggigilogo wula ʼbiyalok, 50kali aikmo laʼbiyamo inaik nggirlim mak-mak kagako dogolik di ako de ako mondok dogogun o,” yiluk yogisasike.
Yesus nen, “Ap nggok mende amende ngget mende, alep mende, wula ʼbi wirigogo,” yiluk yogisasike wene
51Esigit diluk yogisasikesik, omanggi men yogisasike,
“Wene eti arat didegep a? Dek a,” yiluk yogisasikemo, it nen,
“E o. Didogoat o,” yiluk yogokuka. 52Esigit diluk yogokukama, at Yesus nen,
“Eti paga, it ap Allah wene kolal mbalek indewerek mende yomenogo nen, nombae nggok mbogot oba mende nen apma ʼbiyiligogo etnogo wene yanggulko kalok, eti men kak yusak. Ap nggok mende amende endainggen kunik mende ʼbakiligogoma nen, ngget mende inom, paganeat mende inom, alep-yabungga waganiluk wula ʼbi wirigogo kagat o,” yiluk yogisasike.
It akoni Nazaret mende nen, “Yesus ninaʼit o,” yiluk togot diyasuka wene
(Markus 6:1-6; Lukas 4:16-30)
53At Yesus nen wene oba lisogo arat yogisalok nen, o etoma nenat togot diluk duki wagikesik 54at enggaerek aguma erloma lagikesik, o akoni Yahudi mende sembayan yiligogoma unggisikesik wene yanggul isasinem, it akoni inasuk kolkuka mende nen, men yisuka,
“Iya! Ninayuk a. Ap yi akla mondok nggagalek eti, wene ngga nen yanggul kesik waga. Nen, yi mende ndi mende elalinat kagarik liligogo eti, nggoma nen yanggul kesik kagarik liligogo. 55Ap yi, ap o paligogo mende etnogo aʼbut dek? Nen, agoya endaga Maria etnogo dek? Nen, agoromi omborlik mende, Yakobus inom, Yusuf inom, Simon inom, Yudas inom, yomenogo dek? 56Nen, at irugi, nit ninom taʼbokogonat werek yoma dek? Wene eti ngga nen wolok wagasik yiligogo,” yiluk inakla kai disuka. 57Kai diluk nggolelogo togot disukama, at Yesus nen, men yogisasike,
“It ap Allah wene yogisiligogi mende eti, o i agum o agum lagonem, akoni amberek nen mondok inalon palinabigogi mende, inenggaerek inaguma erloma lagonem ineugi inagoromi inom omanggimo dogoligogo mende nenat inalon palinabigogi dek yoma!” yiluk yogisasike. 58Esigit diluk yogisasike eti, it akoni Nazaret mende etoma nen, inendainggen Yesus oba panggot digidek, inakla kai diluk welaguka eti paga, at o etoma dogolik kagasusak dek mende elalinat nggokogo kagakidek ʼbugurlagat kagakike o.

Currently Selected:

Matius 13: DNA

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in