YouVersion Logo
Search Icon

MATHI 21

21
Jerusalem lo Hutti Ilo
(Mk 11.1-11; Lk 19.28-40; Jn 12.12-19)
1Panonguno Jerusalem kupununi chekelo, Oliv toghilo Betpage phulo ighi. Tilehi Jisu no akhopemi kini puwughi pama vilo ishipi: 2“Nokujoye aghunguu aphu akeulo wulo, eno nokujono gadahaqu lakhi tshupe ati-sasu aghikeu ithulu nanike, tikuma kuqhono ilau saighilo. 3Tsala khualano nokujo vilo kiuala piaye, pa vilo ‘AMPEU no hikuma avehupu shi ani,’ ipilo, tishiaye pano tikuma mtazu puwuve nanike.” 4Hitoi shikeu huye tungkupuno ishi pipuakeu shikupuni kehuke,
5“Zion phughi vilo pilo:
Julo, okukau olau cheni,
Paye ivunheyikemi eno gadaha lakhi shouno cheni,
Paye gadaha ti lakhi shouno cheni.” #Zekha 9.9
6Akhopemi pamano wupuzu Jisu no pama mijetsukeu toi shi. 7Pamano gadahaqu ngo tipau-ti kuma saghi, eno panongu ku-uphi xape tikuma shou vebe eno Jisu no tipau shou iqae. 8Timi kutomono panoqo ku-uphi alaghilo qhatsu, eno aqo khamino asuloka miche suwo alaghilo qhatsu. 9Timi kumzapu Jisu zuu eno pa thiu chechekeqono ishi ighamuku, “David nu Sheqhelo! Ampeu je lono chekeu Alhou no pa kumghatsu pelo! Kungughalo Alhou sheqhelo!” #Leshe 118.25,26
10Kughou Jisu no Jerusalem lo iloghikeno, aphughi tipau kumtsulo, “Huye khu-u kya?” ipi timiqono kughathuve. 11Timi tile chekeqono ishi khochile, “Huye Galil bocholo Nazaret noghami tungkupu Jisu huke.”
Jisu no Achinekilo wue
(Mk 11.15-19; Lk 19.45-48; Jn 2.13-22)
12Jisu no achinekilo ilo puzu achinekilo kuqhukili shi aghikemiqo kumtsu hapheve eno kubtur jechekemiqo lakhu tukuluvetsu. 13Tipanoqo vilo pano ishipi, “Kuchoyesulo ishi yepuani, ‘Ikiye akighiniki ipi ku nani,’ ikemu nonguno hipau pesu heqhi-buqhi kemi kughutshu-a shivetsuae!” #Isa 56.7; Jere 7.11
14Anhethi kighichemi eno aphi a-u kinitavekemi achinekilo pa lau ighi, eno pano panoqo shipivitsu. 15Jisu no akumzapu kumla shikeu eno itimiqono achinekilo “David nu sheqhelo!” ipi igha akeu, achinetomi ngo Ayezah kukutsumino ithulu kelo panonguye shishe axuideve. 16Ikehu panonguno Jisu vilo ishipi, “Hipaqoye kiu pianikela noye chilu anima?” Jisu no panoqo vilo ishi khochile, “Mutsuqheyi thono, eno nonguye kuchoyesulo ishi pipuakeu phimla kesha? ‘Itimi ngo anga akichhi nichekeqo saputhu pesu akiqheushi sheqhelupeke.’ ” #Leshe 8.2 17Panoqo qhive puzu, Jisu no tipa phughi lono chesusu Bethani phulo wuve, eno tipaji tilau ngove.
Jisu no Khughubo Musuinive
(Mk 11.12-14,20-24)
18Inaqheno aphughilo idesu wuchekelo, Jisu ye muzuthive. 19Ikelo alaghi phivilo khughubo lakhi aghikeu ithulu puzu pano tipau lau wujue, ikemu tile anipa likhi thono kiumu kuha. Ikehu Jisu no tipa-subo vilo ishipi, “Noye khilemu athi pithi pemoniu!” Paikhavino khughubono thizumuyive. 20Akhopemiqono ti ithulu puzu apuchopungove eno ishipi, “Kishi puzu khughuboye paikhavino thizumuyive kya?” 21Jisu no ishi panoqo khochile, “Kuchouno ino nongu vilo pini, nonguno akupulu aghi puzu amlolo lipikeu kuha aye, khughubo shou kiu shivekeno nonguye tipau shilu nani, eno tilikhi kumo puzu nonguno naghuto hipau vilo, ‘Iqesusu azughilo ilulovelo’ ipi kelomu tishivetsu nani. #Mt 17.20; 1 Kori 13.2 22Eno nonguno akighini shikelo kiukiu khuepinamu, nonguno akupulu aghiaye, nonguno ti ithulu nani.”
Jisu Kuka Inijukeu
(Mk 11.27-33; Lk 20.1-8)
23Jisu no achinekilo ighi puzu timiqo kutsu akelauye achinetomi ngo Judami shou kichimiqono pa lau ighino ishi iniju, “Noye kiu kuka lono hipaqo shi anikya? Khuno hi shilukepu kuka otsu kya?” 24Jisu no ishi panoqo khochile. “Nighi nongu vilo kiukela avehu lakhi inijuni, eno nonguno ikhochile tsuaye, tileno nighi kiu kuka pesu hipaqo shicheni keno tipau nongu vilo pitsuni. 25Johan no baptiz shichekeu kukaye khilano ighi kya? Kungugha launo keo, timi launo kya?” Tile panongu dolono ishi kutsala thuve, “Ninguno ‘Kungugha launo’ ipini keno ningu vilo, ‘Tishiaye kushiye pa pulumo kya?’ ipini cheni. 26Le ninguno, ‘Timi launo’ ipini keno, ninguye timi hijejehi akeqo musae, kughengu hipaqo kumtsuno Johan ye Alhou wu tungkupu lakhi kepi picheni.” 27Ikehu panonguno ishi Jisu khochile, “Ninguye mthae.” Pa ghi panoqo vilo ishipi, “Ishemaye nighi kiu kuka lono hipaqo shicheni keno nongu vilo pimoe.”
Anu kini pesu Kimighipiye
28“Nonguye hiye kishiepi nani kya? Timi lakhino anu kini ache. Pano wupuzu akichiu vilo ishipi, ‘Anu, ishi atsayilulo mlakepushi hulo.’ 29Pano ‘Niye humoe’ ipi khochile, ikemu athiuye pa kukumsu kilive eno atsayilulo huve. 30Apuh no wupuzu ayitiu vilo ghi tipatho pi. Pano ‘Tishini thono, akijeu’ ipi khochile, ikemu pa ye humove. 31Hipama dolo khikhiuno apuh pulou shitsu kya?” “Akichiuno” ipi panonguno khochile. Tileno Jisu no panoqo vilo ishipi, “Kuchouno ino nongu vilo pini, asuqha kuqhami eno kutuqhalimino nongu zuuno Alhou yehkipe qholo ilolu anie.” 32Kughengu Johan Baptist no nongu lau ighi puzu ala achipiu piyeke ikemu nonguno pa pulumoe; ikemu asuqha kuqhami eno kutuqhalimino pa pulue. Nonguno ti ithulu kethiu ghi nongu mlo-kilino pa pulukeu shimoe. #Lk 3.12; 7.29-30
Atsayilu Mishi-chichekemi pesu Kimighipiye
(Mk 12.1-12; Lk 20.9-19)
33“Kimighipiyekeu kutau lakhi inijulo, Aki-alu pighimi lakhino atsayilu lakhi chipeqhi eno tipau vehomxa aghutu shi, aji tsughuphekeu tughuko lakhi chhupe qhi, eno tipau khekepu khache lakhi mlape qhi; ishi puzu mishi-chichekemi pichiveno aghakhu kutau izuwuve. #Isa 5.12 34Atsayithi xoluke tusho tovekelo pano mishi-chichekemi launo pa saje lupenike pa qemi puwu. 35Mishi-chichekemino pa qemi tsuquluve puzu lakhi kughapesu hepungoqhi, lakhiye pithivetsu eno lakhiye atu pesu veqhivetsu. 36Pano itaghi atughiulo nguno alau aqemi kutau puwue, ikemu mishi- chichekeqo no puzu-u paphi shi tipaqo kutotsue. 37Ashekhaloye panoqo lau pa nu puwu. Pano ishipi, ‘Mtsuqheyino panonguye inuye gihu tsu nani.’ 38Ikemu kughou mishi-chichekemino anu ithulu keno, panongu lakhino lakhi vilo ishipi, ‘Hino amheghi kiyighiuke. Ighilo, ningu pa pithiveno pa mheghi luveni nolo.’ 39Ikehu panonguno pa tsuquluve eno atsayilu lono khalau pa vephe eno pa pithive.
40“Tishiaye, kughou atsayilu mipeu no ighi keno, pa ye mishi- chichekemi shou kiu shi nani kya?” ipi Jisu no iniju. 41Ikelo panonguno ishi pa khochile, “Pano tipanoqo pesu akithi kiji-kusashi pithive nani, eno atsayilu pesu mishi-chichekemi kutami pichive nani, tipaqono axathi xoluke tusholo pa saje achipishi tsu nani.” 42Jisu no panoqo vilo ishipi, “Nonguye kuchoyesulo hipau khilemu phimla kesha?
‘Aki kishimino atu khipau kideqhive keno, tipauno atsu-pukeu tuqu shive aghie,
Hiye Ampeu no shivetsuke,
eno tiye nizulo akichiqhipue!’ ” #Leshe 118.22-23
43Tighenguno ino nongu vilo pini,” Alhou yehkipeye nongu launo pewuve nani, eno tipa xathi achipilo pithitsunikemi shiayeh qo tsuve nani.” 44Khunono atuqu hipau shou iluqi ikuni keno tipanoye vetha piniyive nani; eno atuquno khuala shou iluqi ikuaye tipanoye mukhumuno shivetsu nani.
45Achinetomi ngo Ayezah kukutsumino Jisu wu kimghipiyekeu-tsa chilu kelo paye panoqo ghenguno piani kepi panonguno jupililuve. 46Ikehu panonguye pa kughaluveniye pukaputsa, ikemu panonguye timi aqo kitikhi musave, kughengu tipaqono Jisu ye tungkupu lakhi kepi kumsu ache.

Currently Selected:

MATHI 21: SUMIBSI

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in