Ma‘aké 14
14
Ko e Alea ke Tāmate‘i ‘a Sīsū
(Māt 26.1-5; Luk 22.1-2; Sioné 11.45-53)
1PEA na‘e toe pē ‘a e ‘aho ‘e ua pea hoko ‘a e Pāsova, mo e tapu lēvani: pea ko e hou‘eiki taula‘eiki, mo e kau sikalaipe, na‘a nau fiu ‘a feinga pe ‘e fēfē ha‘anau puke fakaolo kiate ia ke tāmate‘i.#‘Eki 12.1-27 2He na‘a nau pehē, ‘oua ‘e fai lolotonga ‘a e kātoanga, na‘a ‘iloange ‘e ai ha maveuveu ‘i he kakai.
Ko e Afe ‘a Sīsū ki Pētani
(Māt 26.6-13; Sioné 12.1-8)
3Pea ‘i he‘ene ‘i Pētani ‘i he fale ‘o Saimone ko e kilia, lolotonga ‘ene tokoto ‘i he kai, mo e ha‘u ha fefine kuo ‘iate ia ha hina ‘alapasita na‘e fonu ‘i he lolo takai, ko e na‘ati mo‘oni, pea mahu‘inga ‘aupito; pea ne foa‘i ‘a e hina ‘alapasita, ‘o ne lilingi ‘a e lolo ki hono fofonga.#Luk 7.37-38 4Pea na‘e ai ha ni‘ihi na‘e felāunga‘aki, ‘o pehē, Ko e fai ha maumau lolo pehē koe‘uma‘ā? 5He ka ne fakatau ‘a e lolo ni, ne ma‘u ai ha tēnali#14.5 tēnali; Vakai ki he 6.37. ‘e tolungeau tupu ke foaki ki he masiva. Pea nau ngaohia ‘a e fefine.
6Ka ka pehē ‘e Sīsū, Tuku ai pē ‘a e fefine: ko e hā ‘oku mou fakamamahi ai kiate ia? he ko e ngāue lelei ia kuo ne fai kiate au. 7He ko e me‘a ki he masiva te mou feangai ai pē mo kinautolu, pea ka mou ka loto ke fai ha ‘ofa ki ai pea faingofua: ka ‘e ‘ikai te mou feangai ai pē mo au.#Teu 15.11 8Kuo ne fai si‘ono tūkuingata: kuo ne sinaki tākai hoku sino ki fa‘itoka. 9Pea ko au ē, ‘oku ou tala atu, ‘ilonga ha potu ‘i māmani kātoa ‘e malanga‘aki ki ai ‘a e Kōsipeli, ‘e lea‘aki ai foki ‘a e me‘a ne fai ‘e si‘i fefine ni, ko e fakamanatu kiate ia.
Ko e Alea ‘a Siutasi mo e Kau Taula‘eiki Pulé
(Māt 26.14-16; Luk 22.3-6)
10Pea ko Siutasi ‘Isikāliote, ‘a e toko taha ko ia ‘o e kau Hongofulumāua, na‘a ne ‘alu mei ai ki he hou‘eiki taula‘eiki, koe‘uhi ke ne lavaki‘i ia kiate kinautolu, 11pea ‘i he‘enau fanongo ki he‘ene lau, na‘a nau fiefia, pea nau tala‘ofa ke ‘ange ha‘ane pa‘anga, pea ne feinga pe ‘e tu‘umālie fēfē ha‘ane lavaki‘i ia.
Ko e Taumafa ‘a Sīsū mo ‘Ene Kau Akó
(Māt 26.17-25; Luk 22.7-14,21-23; Sioné 13.21-30)
12Pea ‘i he ‘uluaki ‘aho ‘o e ngaahi ‘aho tapu lēvani, ‘a ia ‘oku tāmate‘i ai ‘a e Pāsova, na‘e pehē ‘e he‘ene kau ako kiate ia, Ko e potu fē ‘oku ke loto ke mau ‘alu ‘o teuteu ke ke ‘ilo ai ‘a e Pāsova?
13Pea ne fekau ha toko ua ‘o ‘ene kau ako, ‘o ne pehē kiate kinaua, Mole pē ki he kolo, pea ‘e fakafetaulaki mai kiate kimoua ha tangata ‘oku fua ha hina vai: mo muimui ki ai. 14Pea ‘ilonga ha ‘api te ne hū ki ai, pea mo lea ai ki he matāpule, ‘Oku pehē ‘e he Tangata‘eiki, pe ko e fē haku loki ke u kai ai ‘a e Pāsova mo ‘eku kau ako? 15Pea te ne fakahā kiate kimoua ha fu‘u falekai ‘i ‘olunga kuo ‘osi faliki mo teuteu: ko e potu ko ia te mo teuteu ai ma‘atautolu.
16Pea ‘alu atu ‘ene ongo ako, ‘o na hū ki he kolo, ‘o na ‘ilo pē ‘o hangē ko ‘ene tala kiate kinaua; ‘o na teu ‘a e Pāsova.
17Pea ha‘u efiafi ia mo e kau Hongofulumāua. 18Pea lolotonga ‘enau tākoto ‘o kai, na‘e lea ‘a Sīsū, Ko au ē, ‘oku ou tala atu, ko e toko taha ‘iate kimoutolu te ne lavaki‘i au, ‘io, ko e toko taha ‘oku kai mo au.#Saame 41.9
19Pea nau kamata loto mamahi, pea nau hanga ‘o lelea taha kiate ia, ‘o pehē, ‘oku ‘ikai nai ko au, ē?
20Pea ne pehē kiate kinautolu, Ko e toko taha pē ‘o e kau Hongofulumāua, ‘a ia ‘oku ala fakataha mo au ‘i he tisi. 21He ‘oku mo‘oni ko e mole ‘a e Fanautama ‘a Tangata ‘oku hangē ko ia kuo tohi ma‘ana: ka ‘oiauē ‘a e tangata ko ia te ne lavaki‘i ‘a e Fanautama ‘a Tangata! ne ngutuhua ange ki he tangata ko ia ‘oka ne ‘ikai fanau‘i.
Ko e ‘Ohomohe ‘a e ‘Eikí
(Māt 26.26-30; Luk 22.14-23; 1 Kol 11.23-25)
22Pea lolotonga ‘enau kai na‘a ne to‘o ha fo‘i mā, ‘o ne tāpuaki ia, mo ne pakipaki, ‘o ne ‘ange kiate kinautolu, ‘o ne pehē, To‘o: ko hoku sino ‘eni.
23Na‘a ne to‘o foki ‘a e ipu, mo ne fakafeta‘i, ‘o ne ‘ange kiate kinautolu; pea nau inu kotoa pē mei ai. 24Pea ne pehē kiate kinautolu, Ko hoku toto ‘eni, ko e toto fuakava, ‘a ia ‘oku lilingi koe‘uhi ko e tokolahi,#‘Eki 24.8; Sel 31.31-34 25Ko au ē, ‘oku ou tala atu, ‘E ‘ikai ‘aupito te u toe inu mei he fua ‘o e vaine, ‘o a‘u ki he ‘aho ko ia te u toki inu ia kuo fo‘ou ‘i he Pule‘anga ‘o e ‘Otua.
26Pea hili ‘enau fai ha hiva, na‘a nau ‘alu ki he mo‘unga ko ‘Ōlive.
Ko e Tukupā ‘a Pita
(Māt 26.31-35; Luk 23.31-34; Sioné 13.36-38)
27Pea lea ‘a Sīsū kiate kinautolu, Te mou tūkia kotoa pē; he kuo tohi, Te u taa‘i ‘a e tauhi, pea ‘e movete ‘a e fanga sipi.#Sāk 13.7 28Ka neongo ia, ka ‘oka hili hoku fokotu‘u, te u mu‘omu‘a ‘iate kimoutolu ki Kāleli.#Māt 28.16
29Ka ka lea ‘a Pita ki ai, Neongo ‘e tūkia kotoa pē, ka ‘e ‘ikai te u tūkia au.
30Pea pehē ‘e Sīsū ki ai, Ko au ē, ‘oku ou tala atu, ko e ‘anai, ‘io, ‘i he pō ni, ‘i he te‘eki ke ‘u‘ua tu‘o ua ‘a e moa, te ke fakafisinga au ‘e koe, ‘o tu‘o tolu mālō.
31Ka ka nafui atu pē ‘e ia ‘ene lau, ‘e ‘ikai ‘aupito te u fakafisinga‘i koe; neongo ‘e iku pē ki ha‘aku mate mo koe.
Pea tatau tofu pē mo e lau ‘anautolu kotoa.
Ko e Lotu ‘a Sīsū ‘i Ketisemani
(Māt 26.36-46; Luk 22.39-46)
32Pea nau hoko ki ha potu ‘oku ui ko Ketisemani; pea ne pehē ki he‘ene kau ako, Mou nofo ‘i heni kau lotu. 33Pea ne ‘alu mo ia ‘a Pita mo Sēmisi mo Sione, pea kamata ‘oho hono loto ‘o hoha‘a lahi; 34pea ne pehē kiate kinautolu, ‘oku mamahi fu‘u hoku laumālie, ‘o hangē ka mate: mou tatali ‘i heni ‘o fakafe‘ao.
35Pea ne ‘unu‘unu si‘i atu, ‘o ne toutou mape‘e ki he kelekele, ‘o lotu ke tolona ‘a e houa meiate ia, ‘o kapau ‘e lava. 36Mo ne pehē, ‘Apā Tamai, ‘oku ke malava ‘e koe ‘a e me‘a kotoa pē; ke ke fakalaka ‘a e ipu ni meiate au: ka neongo ia, ka ‘oku ‘ikai pē ko e hā hoku loto, ka ko e hā ho‘ou.
37Pea ne ha‘u ‘o ‘ilo ‘a kinautolu ‘oku nau mohe, ‘o ne pehē kia Pita, ‘E Saimone, ‘oku ke mohe koā? ‘oku ‘ikai te ke lava ke ‘ā ‘o houa taha? 38Le‘o pē mo lotu, ke ‘oua na‘a mou hū ki hā ‘ahi‘ahi. ‘Oku loto pē ‘a laumālie ke fai, ka ‘oku vaivai ‘a kakano.
39Pea toe ‘alu ia ‘o lotu, ‘o ne fai‘aki ‘a e lea pē ko ia. 40Pea toe ha‘u ia, ‘o ne ‘ilo ‘a kinautolu ‘oku nau kei mohe pē (he na‘e mafatukituki honau mata pea na‘e ‘ikai te nau ‘ilo pe ko e hā ha‘anau tali ‘e fai kiate ia.
41Pea ne ha‘u hono tu‘o tolu, ‘o ne pehē kiate kinautolu, Mohe ai pē ā eni mo mālōlō; kuo mahili: kuo hokosia hono taimi; ‘ē, ‘oku lavaki‘i ‘a e Fanautama ‘a Tangata ki he kau angahala; 42Mou tu‘u, tau ō; vākai kuo ofi mai hoku lavaki.
Ko e Puke ‘o Sīsū
(Māt 26.47-56; Luk 22.47-53; Sioné 18.3-12)
43Pea fakafokifā, lolotonga ‘ene kei lea, mo e hoko mai ‘a Siutasi ‘Isikāliote, ko e toko taha ‘o e kau Hongofulumāua, pea ha‘u mo ia ha fu‘u kakai ‘oku nau fakaheletā mo faka‘akau, ko e omi mei he hou‘eiki taula‘eiki mo e kau sikalaipe mo e kau mātu‘a. 44Pea kuo tuku kiate kinautolu ‘e hono lavaki ha faka‘ilonga, he‘ene pehē, Ka u ka ‘uma ki ha taha, ko ia ia; mou puke ia, ‘o taki tokanga atu.
45Pea ‘i he‘ene ha‘u, na‘a ne ‘unu‘unu leva ki ai, ‘o ne pehē, Lāpai; ‘o ne ‘uma lolomi kiate ia. 46Pea ala mālohi kiate ia ‘e he kakai, ‘o nau puke ia. 47Pea ko e toko taha ‘o kinautolu na‘e tu‘u ofi ange na‘a ne unuhi ‘ene heletā, ‘o ne taa‘i ‘a e tamaio‘eiki ‘a e Taula‘eiki Lahi, ‘o ne tu‘usi hono lau‘i telinga. 48Pea tali ‘e Sīsū, ‘o ne pehē kiate kinautolu, Ko ho‘omou omi fakaheletā mo faka‘akau ke puke au, ‘o hangē ko ha kaiha‘akau au! 49Ko e ‘aho kotoa pē na‘a ku ‘iate kimoutolu ‘i he Temipale, ‘o faiako, ka na‘e ‘ikai te mou puke au: ka ko hono ‘uhinga, koe‘uhi ke fakamo‘oni ‘a e ngaahi folofola.#Luk 19.47; 21.37
50Pea nau li‘aki ia ‘o hola kotoa pē.
51Pea ko e toko taha tokua, ko ha talavou, na‘a ne muimui atu mo e kakai kuo ‘ikai ‘ai hono kofu, ka kuo ne takatakai ha fu‘u tupenu mahu‘inga: 52pea nau puke ki he toko taha ko ia, ‘o ne li‘aki ‘a e tupenu, ka ka hola telefua pē.
Ko Hono Faka‘eke‘eke ‘o Sīsū
(Māt 26.57-68; Luk 22.54-55,63-71; Sioné 18.13-14,19-24)
53Pea nau taki ange ‘a Sīsū ki he Taula‘eiki Lahi: pea fakataha kiate ia ‘a e hou‘eiki taula‘eiki kotoa pē, mo e kau mātu‘a, mo e kau sikalaipe. 54Pea na‘e muimui ki ai ‘a Pita mei he mama‘o, ‘o ne hū ki he loto‘ā ‘o e Taula‘eiki Lahi: pea na‘a ne ‘i ai ‘o nofo fakataha mo e kau ‘ōfisa, ‘o mūmū ‘i he afi. 55Pea ko e hou‘eiki taula‘eiki, mo e Sanetalimi kātoa, na‘a nau fiu‘akumi ha talatalaaki ‘o Sīsū ke lava ai hano tāmate‘i; kae ‘ikai ‘ilo. 56He neongo na‘e ai ha tokolahi na‘a nau tukuaki‘i ia, ka na‘e ‘ikai hoa ‘enau fakamatala.
57Pea tu‘u hake mo ha ni‘ihi, ‘o nau tukuaki‘i ia, ‘o pehē, 58Na‘a mau fanongo kiate ia ‘oku ne pehē, Te u vete ‘a e Fale Tapu ni, ‘a ia na‘e ngaohi nima pea u langa ‘i he ‘aho ‘e tolu ha Fale Tapu ‘e taha, ‘a ia ‘oku ‘ikai ko e ngaohi nima.#Sioné 2.19 59Ka na‘a mo ia na‘e ‘ikai pē ke hoa ‘enau fakamatala.
60Pea tu‘u mai ki loto ‘a e Taula‘eiki Lahi, ‘o ne fakafehu‘i kia Sīsū, ‘Oku ‘ikai ha‘o momo‘i tali ki he me‘a ‘oku talatalaaki‘i ai koe ‘e he tu‘unga me‘a ni?
61Ka ka fakalongo pē ia, ‘o ‘ikai te ne tali ha me‘a. Pea toe fehu‘i ‘e he Taula‘eiki Lahi, ‘o ne pehē ki ai, Ko e Mīsaia koe, ko e ‘Alo ‘o Fakamālō‘ia?
62Pea pehē ‘e Sīsū, Ko au: pea te mou mamata ki he Fanautama ‘a Tangata ‘oku ne nofo ki he nima to‘omata‘u ‘o Mālohi, pea ‘oku ne hoko mai mo e ngaahi ‘ao ‘o e langi.#Tān 7.13
63Pea hae hifo ‘e he Taula‘eiki Lahi hono ngaahi kofu loto ‘o‘ona, ‘o ne pehē, Koe‘uma‘ā ‘etau toe kumi fakamo‘oni? 64Kuo mou fanongo ki he lea fie-‘Otua: ko e hā ‘a e me‘a ‘oku hā kiate kimoutolu?
Pea nau tuku kotoa pē, Ko e tangata ia ke mate.#Lev 24.16
65Pea hanga ha ni‘ihi ‘o ‘anuhi ia, pea nau fakapūlou hono fofonga, ‘o nau tuki ia, mo nau pehē ki ai, Mate mai: pea pēkalae‘i ia ‘e he kau ‘ōfisa ‘i he‘enau puke ia.
Ko e Fakafisinga‘i ‘e Pita ‘a Sīsū
(Māt 26.69-75; Luk 22.56-62; Sioné 18.15-18,25-27)
66Pea lolotonga na‘e nofo ‘a Pita ‘i lalo ‘i he loto‘ā, mo e ha‘u ha toko taha ‘o e kau kaunanga ‘a e Taula‘eiki Lahi: 67pea ‘i he‘ene vakai kia Pita ‘oku mūmū, na‘a ne siofia ia ‘o ne pehē, Ko koe foki na‘a ke ‘i he motu‘a mei Nāsaleti, ‘a Sīsū.
68Ka ka faka‘ikai ia, ‘o ne pehē, ‘oku ‘ikai te u ‘ilo ia, pea ‘oku ‘ikai mahino kiate au pe ko ho‘o lau ki he hā. Pea ne ‘alu atu mei ai ki he fale hū‘anga; pea na‘e ‘u‘ua ‘a e moa.#14.68 pea… moa. ‘Oku ‘ikai ke ‘asi ‘a e kupu‘i leá ni ‘i he ngaahi hiki fuoloa ‘e ni‘ihi.
69Pea ‘i he vakai kiate ia ‘e he kaunanga, na‘a ne kamata lea kiate kinautolu na‘e tutu‘u ai, ‘o pehē, ‘Oku kau ‘a e siana ni ki he fa‘ahinga ko ia. 70Pea ne toe faka‘ikai.
Pea fuoloa si‘i atu, na‘e toe lea kia Pita ‘a kinautolu na‘e tutu‘u ai, ‘Ā, ‘oku mo‘oni pē ‘oku ke kau ki he fa‘ahinga ko ia; kae‘uma‘ā ko e Kāleli koe.
71Ka ka hanga ia ‘o tuki mo fuakava, ‘oku ‘ikai te u ‘ilo ‘a e tangata ko eni ‘oku mou lau ki ai.
72Pea ‘iloange na‘e ‘u‘ua ‘a e moa ko hono tu‘o ua. Pea manatu hake ‘e Pita ‘a e lea, ‘a e pehē mai ‘e Sīsū, ‘I he te‘eki ke ‘u‘ua tu‘o ua ‘a e moa, te ke fakafisinga au ‘o tu‘o tolu mālō. Pea ‘i he‘ene fifili ki ai ne ne tengihanga.
Currently Selected:
Ma‘aké 14: TMB
Highlight
Share
Copy

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
Tongan Moulton Bible © Bible Society of the South Pacific, 2011.