Markus 3
3
Yesusti sae tara malinge wali nembaogha
(Matius 12:9-14; Lukas 6:6-11)
1Olog wamekpa, Yesus nen nimiri Allah yubu lero winirop aeag wa'iog. Wa'iogpa nimi nhon sae tara malinge ae lomag wamog. 2Wamogpa sin ae lomag wamek nimi tanekori, “Yesusag tam pipsebe,” aro Yesusti ulamogne keme nenel elamek. Keme nelero seneraglamekti, “Tektek papto urop sum Sabat sum eneko Yesusti nimi ene wali nembalul to, kom to?” aro Yesus kemelamek.
3Kemelamekpa Yesusti sae tara malinge ponekoag yubu lelamogti, “Nangkae, nimi ni whingag ane sekelalulam,” seog.
4Seogti nimi ni wamekag ambarelamsiogti, “Welaro senelamlom? Musari samenag aruksirop yubu sunsunum uro Sabat sum eneko nimiri huanep? Nimiri walia uanep to, malia uanep to? Sabat sum wamap nena, nimi wali nembahinep to, nimi ya'ag opsinep to?” aro ambatsiog. Wene aro ambatsiog aghana, sin yubu koma wamek.
5Yubu koma wamekpa, Yesusti nimi tanekori wanaag yareag senehinne orog wamogha ipsiogti, wanaag yonge waelbaog. Wanaag yonge waelbaogpa, wana mali sembaogti, wamek nimi tanekoag kanero kembahiog. Kembahiogti sae tara malinge ponekoag yubu lelamogti, “Sae nginikae,” seog. Seogpa poneko sae nginikaogpa, sae wali taog. 6Wali taogpa, tiboghaekti Farisi nang taneko nimi poloro winirop aeag agha lambaek. Lambaekti, “Welaro Yesus obukap?” aro Galilea mog so'o saelba uropne Herodesag neleptop nimiap ma'ap taekti, “Yesus obukap,” aro yubu nikne lebek.
Yesusti nimi naiktop nimi maikno wali nembahiogha
7Yesusap eldi yubu ka'ero neleptop nangap wamekag laplobi agha mag Galilea longorop mag abolag piek. Piekpa Galilea nimi maikno nimi teng-tengne Yesusag nelepto piek. 8Yesus amik nelepto piek nimina, as Yerusalem nimi babe, Yerusalem kanero mog so'o Yudea nimi babe yaek. Mag kwasag sip mog so'o Idumea nimi babe, mag Yordan kauro yale sip nimi babe, heng purukul pirobag sip as Tirusap as Sidonap kanero wamek nimi babe, nimi maikno teng-tengne yaek. Nimi maikno tanekori Yesusti ulamogne sembe ka'ebaekti, elag yalamek. 9-10Nimi maikno Yesusag yalamekpa, Yesusti nimi maikno wali nenelamsiog. Wali nenelamsiogpa, naiktop nimi maikno tanekori, “Nu babe Yesus nongag po'obaberi, wali taukap,” aro sendebel alamek. Ane sembe Yesusti eldi yubu ka'ero neleptop nangag ambarelamsiogti, “Nimi taneri na lingnil omneikagti, na mag alip toman pinunne sembe kabong nhon weamlulom,” seog. 11Sendebel alamekpa, sin wamek nimi taneko anabiag agha phia yonge kulomag ua uhirop nimiri Yesus tiboghaekti, Yesus whingag u amupto malangkalamek. Malingkina yubu haum aro lelamekti, “Anna Allah Elme,” alamek. 12Phia yonge tanekori, “Yesus Allah Elme wamla,” aro lag phoro lelamekne sembe karongdi, Yesusti sin iriklamsiogti, “Na Yesus etne wamnange sembe leplulom kom!” aro arukahiog.
Yesusti yubu ka'ero neleptop nang anabiag agha pogsiog nang aobare wepsiogha
(Matius 10:1-4; Lukas 6:12-16)
13Yesus yim nhonag waelbaogti, eldi wanaag agha, “Nimi neneap neneap wali yopsinun,” sembaogne sunsunum uro yopsiogpa, nimi taneko el yaghag yaek. 14-15Yaekpa nimi aobare wepsiogti, “Nari wepto pogsirop nang wamukang,” aro sekitsiog. Wepsiogti ambarelamsiogti, “Nari a'un wepsin. A'un nanap ma'aro wapmundi, nikag wamukap. ‘A'undi phia yonge nimi kulomag agha yag lanalamsululom,’ aro a'undi saeag mikipne pimnun. Nari a'un sembe, ‘Phia yonge nimi kulomag agha yag lanalamsimundi, Allah yubu ambatto tongolamsululom,’ aro pogsinun,” seog. 16Wepto sekitsiog nimina, Simon, el si nhon Petrus aro Yesusti si engkaogne poneko webog. 17Zebedeus elmabo phende Yakobusap, ilipsae Yohanesap wepsiogti, sin sembe, “Boanerges,” aro si engkahiog. Yahudi nimiri yubuagna, “Limang elmabo,” aro engkahiog. 18Andreasap, Filipusap, Bartolomeusap, Matiusap, Tomasap, Alfeus elme Yakobusap, Tadeusap wepsiog. Simon el si nhon, mo sekukap aro yin saleropne ponekoap, 19Yudas Iskariotne eldi amik sum Yesus pan khebaogne ponekoap babe Yesusti wepsiog.
“Phia yonge sikini Beelzebul mikipne pere agha Yesusti phia yag lanalamsil,” aro nimiri lebeka
(Matius 12:22-32; Lukas 11:14-23; 12:10)
20Yim aneko laplobi agha Yesus aeag samoro piog. Aeag piogti wamoghag, nimi maikno nen ae anekoag longolaek. Undo longolaekpa, Yesusap eldi yubu ka'ero neleptop nangapti kwaneng ologha babe tenep kom wamog. 21Undo wamogha Yesus ilipsabo taptopneap ilinapti ka'ebaekti, “Yesus nenek saelbal,” sembaek. Ane sembe ka'ebaekti, enero tol pukap aro Yesus yaghag yalamek.
22Anam enel yan komag, Musari yubu amohirop nang Yerusalema Yesus wamoghag kulukulaekti lelamekti, “Phia sikini nubunge si Beelzebul nenekori el kulomag wa'iori, mikipne pibongeag agha phia yag lanalamsil,” seek.
23Seekpa Yesusti sin Musari yubu amohirop nang taneko yopsiogti, sunumna etpare toman agha ambarelamsiog. Ambarelamsiogti, “‘Phia sikini nubunge mikipne pere agha phia yag lanalamsil,’ alamlom. Undop agha, ‘Phia sikini nubunge Satanas nenekori nimi kulomag agha eldamne yag lanaptanep,’ alamlom te? 24Nimi nubungeri mog so'o nhon saelba ulamsinba, mog so'o anekoag urop nimiri a'ep tangto aisa nenel dalamseng tanena, nimi nhonog umag khapto wamnep kom. 25Ae lom nhon nimi babe sin mamun a'ep tangto aisa nenel dalamseng tanena, khapto wali uro wamnep kom. 26Ane saog uro phia sikini nubunge Satanas nenekori eldamne aisa nenep tangto elkabo yag lanalamsisoba, sin a'ep tangka pehengpa, el mikip uro wamnep komdi, mo timbanep. 27Aghana nari phia yag lanalamsinne sembe sunumna ambatsinun. Nimi mikipne ae nhonag wamsoba, nimi etneri babe ae anekoag wa'ina mikipne ponekori aba taluro tomnep kom saog wamla. Ot yog nimi mikip phelektopne wamnari, ae ngainge mikipne poneko salero haing sae kaupna taneogna, ae anekoag wa'ina ae ngainge ponekori aba taluro tomnep,” seog.
28-30Wene aro lebogpa, Musari yubu amohirop nangdi, “Phia yonge Yesusti kulomag wamla,” seekne sembe, Yesusti nen tipto ambarelamsiogti, “Nari yubu sikne agha ambatnuahinne ka'ebalulom. Nia mangkina nimiri mali-malia uropneap, nimiri san tilipto leropneap ni Allahri tam wailag nembanep. Aghana nimi etneri Allah Eldamne Yame Walinge san tilipto lerop tanena, Allahri tam nene wailag nembalul kom. Nimi etneri Allah Yame Walinge sembe mali aro san tilipto lerop tanena, Allahri tam wailag nemban koma malia uropne neneko ya'ag uropne wamlul,” seog.
Yesus ilinap ilipsaboap sembe lebogha
(Matius 12:46-50; Lukas 8:19-21)
31-32Wene seogpa, Yesus ilinap ilipsabo taptopneap yaek. Yaekpa nimi maikno taneko Yesus peramag kanero pulaekti, longolamek ane sembe, ilinap ilipsaboap asag nang-nangkamek. Nang-nangkamekti nimi nhonag, “Yesus yobol wa'ilulam!” aro poghekpa, Yesus kanero pukamek nimi tanekori tipto yubu lelamekti, “An aninap anipsaboapti elangkeangdi, asag wamang,” seek.
33Wene seekpa, Yesusti samoro ambarelamsiogti, “‘An aninap anipsaboap,’ selom aghana, et nimi naninap naipsaboap wamang?” seog. 34Seogti el peramag kanero pukamek nimi kemelamsiogti, yubu lelamogti, “Kembahilulom. Tane wamang nimina, nanin nanipsabo wamang. 35Wene aro lemnange enena, nimi etneri Allahri seneropne sunsunum uro ul palamle tanena, nimi eneko sembe nari wanaag, ‘Nanipsae, nanipsa'el, nanin,’ senelamsin,” seog.
Okuqokiwe okwamanje:
Markus 3: kklKOS
Qhakambisa
Dlulisela
Kopisha

Ufuna ukuthi okuvelele kwakho kugcinwe kuwo wonke amadivayisi akho? Bhalisa noma ngena ngemvume
© 2023 (Active), Wycliffe Bible Translators, Inc. All rights reserved.