Lukas 2

2
Yesus endak lagike wene
(Matius 1:18-25)
1Eta mot-mot, ap nggok Kaisar Agustus eti nen akoni o yi ai ndi ai taʼbokogonat inendaga kolal mbaluwagaluk wene wula ʼbisike. 2Inendaga alebagik kolal mbalkuka eti ap endaga Kirenius eti o propinsi Siria etoma gubernur werek nggorlek mbalkuka. 3Esigit diluk inendaga kolal mbaluwagaluk, akoni taʼbokogonat inenggaerek inaguma dombogat unggilik laguka.
4-5Nen, at Yusuf, Daud omba nogo nen, o Galilea agum unggul endaga Nazaret eti paga, o Yudea ap Daud endak lagikemo, o unggul endaga Betlehem wusagaluk, at Maria imbisak wene warek welaguka etnogo eyak aburla werekma, imbisagat inendaga kolal mbaluwagaluk wusasuka. 6Wusasukasik etoma werekma eyak etnogo endasusak korogat agikemo, 7eyak mangguya abat endakike. Endakikesik, o akoni kuso mende noge yiligogoma mondok nggerlek agikemo, su kain mende paga yilogo o sapi inambiri niligogoma ebe ʼbisike.
It ap domba pagisek werekma, malaikat inoba wusa waguka wene
8Eta mot-mot, o Betlehem eragalilungge etoma, it ap domba pagisek dogoligogo mende amberek kibanggone inadomba pagisek welaguka. 9Esigit diluk inanggorlem werekma eranogo, ninombae Endaganggok agot malaikat mobogot oba nen yonggo laʼbiya wirigogo mende omanggi ngga nen salek wagikesik ineragalilungge melagonem, ninombae Endaganggok pogorarigogi mende aʼbigil inoba yago ʼbiyasikemo, it inayuk mondok weyak aguka. 10Inayuk agukama, at malaikat etnogo nen, men yogisasike,
“Kinayuk agup o. Lakani, pano wene akoni taʼbokogonat inakla arlenggen kugun mende, yokisa wagi o. 11Yogondak ndil kinabigin mende Endaganggok Kristus etnogo o ap Daud ago welagikemo etnogo endak lagasik werek o. 12Ebe enggagat kinilenggen kalok, didubagik nen, elege ngget endago mende su kain mende paga yilogo o sapi inambiri niligogoma ʼbegasik werek etnaga ʼbika lani o,” yogisasike. 13Esigit diluk yogisasi nggorlek eranogoat, malaikat mbogot oba mende inebe mondok dogalegat ngga nen salek winam agukasik, at malaikat omanggi etnogo inomat Allah pogorako dogolik men yisuka,
14“It mbogot oba ombongge dogoligogi mende nen, ninombae Allah etiat pogorako dogowak o. Nen, it akoni agat oba yoma inebe Allah akla ambasi ndak-ndak kagarigogi mende inendainggen kambukogo dogowak o,”
yiluk yisuka. 15Esigit diluk yogisalok nen, it yomenogo togot diyalok suguluk mbogot oba dagasi nggorlek it ap domba pagisek welaguka mende yomenogo it-it yisi dogolik,
“Esigit diluk kagat lagama o, yiluk ninombae Endaganggok nen yokniseke eti o Betlehem ʼbika luwok o,” yiluk yisukasik, 16ibat laguka mende, Maria Yusuf imbisak elege ngget endago etnogo o sapi inambiri niligogoma windiluk werekma ʼbika laguka. 17ʼBika lagukasik inilenggen kasi dogolik, wene elege etnogo pasik malaikat nen yogisasike mende yomenogo mbilelogo yogisasuka. 18Esigit diluk yogisasukama, it akoni etoma inasuk kolkuka mende taʼbokogonat nen, men yisuka,
“Iya! Ninayuk o,” yiluk pogorakuka. 19Mende, at kwe Maria etnogoat, wene yisuka mende etnogo endainggenma waganggikesik ebeko mondok welagike. 20Nen, it ap domba pagisek welaguka mende yomenogo inilenggen kalok yabunggane iniyogoba wago dogolik,
“Wene malaikat nen yoknisega etnogo ndak-ndagat kagat lagama ninilenggen kigik, ninasuk kolkik, kagako o,” yiluk, Allah pogorakik, keyagi wakik, kagarik waguka.
Yesus endaga salkuka wene
21Esigit diluk wagukama welagukasik nen, ininggi 7 paga noge yiluk kubulukngge, elege etnogo owado onggarlimo mende mbalusak obaat mbalkukasik nen, ebe awan agoya aburla agidek werek nggorlek malaikat nen yisuka ndak-ndagat, endaga Yesus salkuka.
Yesus ngget endago paga ebe Allah wogokuka wene
22Endaga arat salkukasik, Allah nen paganeat Musa yogokikemo, at nen yisi dogolik,
“Kumi ineyagi endaginabiluk nen, noge ininggi esigit diluk yiluk nen kolak dukusak,” yiluk yisike etnogo ndak-ndagat, noge esigit diluk yisukasik, elege ngget endago etnogo ninombae Endaganggok wogosuwogoluk wolok o Yerusalem waguka. 23Esigit diluk wolok waguka eti ninombae Endaganggok nen alebat ninasuk wakike wene etnogo paga yisi dogolik, men yisike,
“Elege mangguya mende ap kalok, an kinombae Allah nake ʼbanusak o” (Kel. 13:2, 12)
yiluk yisike. 24Nen,
“Sewe merpati negen eti mende nggulok omanggi a? Korli omanggi a. Sewe yogik negen eti mbere kalok a, an kinombae Nendaganggok nake woknisusak o,” (Im. 12:8)
yiluk yisike etnogo ndak-ndagat wogosuwogoluk wolok waguka.
25Etanem ap o Yerusalem mende omanggi endaga Simeon welagike. At obabut pano, Allah ayukogo dogolik, motogo mondok kagako lagike. Esigit diluk kagako dogolik, akoni Israel mende inakla panorinabi wisigin mende eti anggorlem werekma, Allah Agurengge oba duk yisikemo welagike. 26Esigit diluk oba duk yi wagikesik, men yogokike,
“Kat kebe watlagidek werek nggorlek, ap nggok omanggi ninombae Endaganggok nen mendiluk laʼbi wisigin yisike etnogo wagonem kilenggen kalok nen watlasigin o,” yiluk, abok yogokikesik nen, 27at Simeon etnogo Allah Agurengge oba mondok dogolik, Allah ago palekma unggiluk werekma, Yesus agoya ombae imbisak Allah nen yisike mende kolal mbalek welagike mende etnogo ndak-ndagat kagasuwogoluk, Yesus endago etnogo wolok unggisuka. 28Unggisukama, Yesus endago etnogo Simeon agamo waganggikesik nen, Allah endaga pogorako dogolik men yisike,
29-32“Nombae o. Akoni yi ai ndi ai inebe taʼbokogonat inilenggen kowagaluk, ndilninabigin mende arat laʼbi waganma kigi. At nen, it sikmangge mende koba wisuwagaluk liyarinakik, kat kaʼburi Israel mende pogorinabuwagaluk liyarogo welagik, kagasigin mende nilenggen arat kigi. Eti paga, kat nen yokneken ndak-ndagat, yogondak an kanduwanengge nendainggen dirlukogo kigirikmo, yoma togot diyalok koba wisik nen woknabumo pano o,”
yiluk, Allah pogorakike. 33Elege eti abok esigit diluk yisikemo, agoya inom, ombae inom, inasuk kolkukasik nen,
“Iya!” yiluk pogorakuka. 34Nen, at Simeon etnogo nen,
“Allah nen panot kinabuwak o,” yiluk, ane panorogo yogisalok, elege etnogo agoya Maria men yogokike,
“Allah nen, elege yi paga, it ap Israel mende inebe dogalegat, amberek wusa ʼbiyigik, amberek mendiyigik, kagasuwagaluk mendisike o. At yi akoni taʼbokogonat diduwagaluk mendisike mende, it akoni taʼbokogonat nen,
Ninaʼit o, yiluk yiligogi etnogo, 35inakla ambiligogi mende eti enggagat asigin o. Nen, kat nen, mbirok enggat magogo nen kendainggenma ndaukogo kasu kagat, kakla mondok weyak asigin o,” yiluk yogokike.
36Nen, o etoma kwe omanggi Allah wene yogisasi lagike mende endaga Kana ap Fanuel aʼbut, unggulowak endaga Asyer mende welagike. Kwe eti agun waganggikesik oba nen, 7 tahun imbisak welagukasik, 37yabunggane soge agikesik nen, at ebe umur 84 tahun mondok arlongga agikesik welagike. Dogolik inggi omanggi kimbiri ninggidek kwan negen ʼbakalok Allah ago palekma etoma dinggagane kibanggone aʼit agidek sembayan yisi mondok welagike. 38Esigit diluk yisi werekma, at Yesus agoya ombae inom unggiluk welaguka etanem inoba wagikesik, men yisike,
“Allah nombae o!” yiluk keyagi wakikesik, it akoni o Yerusalem mende inakla nen, Allah nen yabunggane ndil ninabigin yiluk anggorlem welaguka mende taʼbokogonat yogisasi dogolik,
“Ebe waga yi,” yiluk elege etnogo abok yogisasi lagike.
Yesus wolok o Nazaret waguka wene
39Ninombae Endaganggok nen ninasuk wakike mende kolal mbalkuka etnogo ndak-ndagat Yesus agoya ombae esigit dilugat arat kagakukasik nen, inaguma i Galilea ima o unggul endaga Nazaret etnogo dagi waguka. 40Dagi wagukasik werekma, elege etnogo arluwe ago dogolik, ebe obatne agik, endainggen mondok nggaʼberek kagat lagik, ago lagikemo, Allah obabut pano nen, pogorako lagike.
Yesus elege paga Allah ago palekma unggisikesik kagakike wene
41 Tahun kagako dombok mo dagigik, wusigik, kagako nggorlek, Yesus agoya ombae imbisak, domba warogo pesta Paskah iyago nuwogoluk o Yerusalem wusa laguka. 42Esigit diluk wusaligogoma nogo nen, it etoma elege endak latlukmo 12 tahun arat kagat diluk Pesta nggok iyago nuwogoluk nandorli unggiligogoma nogo nen, at Yesus etnogo 12 tahun arat asi wagikemo, iyago nuwogoluk wolok wusasuka. 43Wusasukasik pesta etnogo arat kagakukasik Yesus agoya ombae imbisagat Yesus o Yerusalem etoma puk agikemo it inonggodegat iniyogoba inaguma dagi waguka. 44It agoya ombae inakla nen,
Yesus etnogo akoni amberek ninom wago mende yomenogo inom wirigogi, ambalok wago lagukasik nen, noge yuwogoluk nen inilenggen ʼbikasuka mende, ebe dek agikemo,
“Ewe agot inom werek a? Agarlagi inom werek a,” yiluk inoba kinok wagangguka. 45Kinok wagangguka mende ebe dek agikemo, yabunggane o Yerusalem iniyogoba kweyarik wusasuka. 46Wusasukasik kweyarik noko lagukasik, noge ininggi mbere yiluk nen, yabunggane ininggi omanggi paga kweyakuka mende, at ebe Allah ago palekma unggisikesik, it ap Allah wene yanggul isasi laguka mende yomenogo inom inakla korek dogolik, it yomenogo inane yisinem asuk kolkik, it nen yisinem at nen kinok waganggik, kagakonem kweyakuka. 47Esigit diluk kagako dogolik, it nen kinok waganggonem, at wene mondok ilu dogolik onggo yogisasike eti paga, it ap nandorlek welaguka mende yomenogo taʼbokogonat ane inasuk kolkukasik,
“Nayuk a!” yiluk pogorakuka. 48Esigit diluk pogorakonem it at agoya ombae imbisak nen ebe arat kweyakukasik nen,
“Nayuk o!” yiluk pogorakukasik, at agoya nen,
“Neyak, kat yigit diluk kagat ninaken nenaluk. Kombae nimbisak ninobake mbalatluk kweyakabik noko lago yi kilenggen niyan o,” yiluk esigit diluk yogokikemo 49at Yesus nen,
“Kit an kweyaknabik noko lagap nenaluk. An nombae ago palekma dogusak yiluk kinonggodek a?” yiluk yogisasike mende, 50it imbisak didigidek welaguka. 51Esigit diluk yiluk, at Yesus agoya ombae inom o Nazaret dagi wagukasik dogolik, at agoya ombae inane panorogo kologo kagako lagike. Nen, agoya nen, wene yomenogo taʼbokogo endainggenma waganggikesik eberek mondok welagike. 52Nen, at Yesus esigit diluk dogolik, ebe arluwe agik, endainggen nggaʼberek mondok kagat lagik, kagako nggorlek, ombae Allah inom, akoni inom, at pasik inakla arlenggen oba ʼbisi laguka.

Поточний вибір:

Lukas 2: DNA

Позначайте

Поділитись

Копіювати

None

Хочете, щоб ваші позначення зберігалися на всіх ваших пристроях? Зареєструйтеся або увійдіть