SAN MARCOS 12
12
El ejemplo de los trabajadores malvados
(Mateo 21.33-46; Lucas 20.9-19)
1Cabero Jesú buio majiorica wame mena nare buioʉ oco bairo na ca-ĩiñupʉ:
—Jicãʉ cʉ̃ ya wejepʉ ʉje miji wẽerire ca-oteyupʉ. Ote yaparo ti wejere ca-jani jãacõañupʉ. To bairo átiri jicã paʉ ʉ̃taa ca-pairicapʉre ca-rupa coro ʉje ocore cʉ̃ ca-ripe jãapa corore ca-quenooñupʉ. Áti yaparo ca-ʉmʉari wii cá-ájupʉ jee rutiri maja na cá-ató na ca-tʉjʉ cotepa wiire. To bairo áti yaparo aperopʉ aáteñaʉ aágʉ aperãre oco bairo na ca-ĩi cũuñupʉ: “Yʉ ʉje wejere yʉ cotebojaya. Yʉre mʉja ca-cotebojaro mʉjaare yʉ joogʉ ca-recomaca ca-ricare.” To bairo na ĩi cũu yaparo aperopʉ cá-aáteñaʉ aájupʉ.
2’Cabero ʉje ca-ricacʉti yʉtea ca-ano jicãʉ cʉ̃ paabojari majocʉre cʉ̃ ca-jooyupʉ cʉ̃ ya wejere cʉ̃ ca-cote rotiricarã tʉpʉre. “Yʉ ye ʉje ricare na ricawo joato, nare jeniija,” cʉ̃ ca-ĩi jooyupʉ. 3To bairo cʉ̃ ca-ĩiro apii ca-jenii aábajupʉ. Cʉ̃ ca-ejaro wejere cʉ̃ ca-cote rotiricarã maca cʉ̃ ñee, cʉ̃ ca-quẽñuparã, cʉ̃ joogaquẽna. To bairo na cá-áto bʉgaquẽcʉna ca-tunucoajupʉ. 4Cabero ti weje ʉpaʉ apeĩ cʉ̃ paabojari majocʉre ca-joobajupʉ tunu. To bairo cʉ̃ ca-jooro cʉ̃ quena cá-aábajupʉ. Cʉ̃ ca-ejaro ti wejere cʉ̃ ca-cote rotiricarã ʉ̃ta rupaa mena cʉ̃ reerã cʉ̃ rʉpoare camiroyeri, rooro cʉ̃ ca-ĩi epeyuparã. 5To bairo cʉ̃ quenare na ca-joogaquẽto tʉjʉʉ, ti weje ʉpaʉ apeĩre ca-joobajupʉ tunu. Ti wejere cʉ̃ ca-cote rotiricarã maca topʉ cʉ̃ ca-ejarona cʉ̃ ca-jĩa rocacõañuparã. Cabero capaarã ca-joonemobajupʉ tunu. Topʉ na ca-ejaro ti wejere cʉ̃ ca-cote rotiricarã maca jicãarãre na pawa, aperãre na ca-jĩa reecõañuparã.
6’To bairo na cá-áto bero jicãʉ ca-rʉjayupʉ mai, cʉ̃ macʉ, seeto cʉ̃ ca-mai majuʉ. To bairi na nipetirãre na ca-reero bero cʉ̃ macʉ quenare cʉ̃ ca-joobajupʉ. Ʉpaʉ macʉ ãmi ĩirã yʉ macʉre cʉ̃ nʉcʉbʉgogarãma ca-ĩi tʉgooñañupʉ. 7To bairi ti wejere cʉ̃ ca-cote rotiricarã maca cʉ̃ macʉrena cʉ̃ ca-jooricʉre cʉ̃ tʉjʉrã oco bairo ca-ame ĩiñuparã: “Anina ãmi caberopʉ ati wejere cʉ̃ pacʉ yere ca-cʉgo ʉjapaʉ. Cʉ̃re mani jĩa rocacõato. To bairo ána tiere mani majuuna mani cʉgogarã.” 8To bairo ĩirã cʉ̃ ñee, cʉ̃ ca-jĩa rocacõañuparã. Cʉ̃ jĩa yaparo, ti weje tʉjaropʉ cʉ̃ rupaʉ ãnatore ca-rocacõañuparã.
9—To bairo cʉ̃ ya wejere cʉ̃ ca-cote rotibatana to bairo rooro na cá-átajere tʉjʉʉ, ¿dope bairo nare átacʉmi mʉja ĩi tʉgooñatí? na ca-ĩiñupʉ Jesú. —Cʉ̃ majuuna atí, cʉ̃ ya wejere cʉ̃ ca-cote rotiricarãre na ca-jĩa ree roti peocõañupʉ. Na jĩa ree rotiri bero aperã macare na ca-jooyupʉ ti weje ʉje wejere.
10’¿Nope ĩirã Dio Wadariquepʉ tirʉmʉpʉ macana oco bairi wamere na ca-ĩi ucariquere mʉja tʉgooña majiquẽetí? Oco bairo ĩi ucarique ãa:
Ʉ̃ta wiire weegarã jicã ʉ̃taare ca-beje rocacõañuparã, tia ñuuquẽe ĩirã. Tia na ca-rocabatacarena ca-ne cũuñuparã aperã maca, atie ñuu majuucõa ĩirã. To bairi tierena wii pucua ca-aniparore ca-wee peo jʉgoyuparã, tia mena mani ca-cõoñaata cariape anigaro ĩirã.
11Mani Ʉpaʉ Dio cʉ̃ cá-átaje ãa. Tiare cʉ̃ ca-nee wee peoro caroaro jã tʉjʉ wariñuu, ĩi ucarique ãa,#Salmo 118.22-23 na ca-ĩi buioyupʉ Jesú sacerdote majare.
12Ti wame queti buio majiorica wamere Jesú cʉ̃ ca-buioro apirã, cʉ̃re ca-ñeegarã maca, “Jesúre mani ca-booquẽtierena ĩigʉ ĩimi,” ĩi punijinirã nemoona cʉ̃ ca-ñeegabajuparã. To bairo Jesúre ñegabana quena camaja macare uwibana to cõona janari cá-aácoajuparã.
El asunto de los impuestos
(Mateo 22.15-22; Lucas 20.20-26)
13Cabero fariseo maja na mena macana jicãarãre Herode ya poa macana menare na ca-jooyuparã Jesú tʉpʉre. Ca-majiriori wame cʉ̃re mani ca-ĩi jeniñarijere ricati cʉ̃ ca-ĩi yʉata, “Carooʉ ãmi, ca-bai buicʉcʉ ãmi Jesú,” ʉparãre cʉ̃ mani ĩi wadajãgarã ĩirã, Jesúre na ca-jeniña roti jooyuparã. 14To bairi na ca-jooricarã Jesú tʉpʉ ejarã oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñuparã:
—Dio yere cariapena ca-buioʉ mʉ ãa. Ĩitoquẽcʉna mʉ buionucu. “To bairona na yʉ ca-ĩi buioro yʉ tutiborãma,” mʉ ĩi tʉgooñaquẽe. Camaja jicãrore bairo na mʉ tʉjʉ. To bairi jã ĩi buioya: Roma macana ʉparã jãare ca-rotirã niyeru jãare na ca-jeninucurijere nare jã ca-jooro, ¿cʉ̃ rotibocʉtí Dio? ¿Nare ca-wapayepe to ãtí? ¿O nare ca-wapayequetipe to ãtí? Jesúre cʉ̃ ca-ĩi jeniñañuparã.
15Jesú maca na ca-ĩitorijere, rooro cʉ̃re na cá-átigarijere majiri oco bairo na ca-ĩiñupʉ:
—¿Nope ĩirã roorije Jesú cʉ̃ ĩi bui cʉ́paro ĩirã yʉre mʉja jeniñatí? Niyeru cuire neajá. Yʉ tʉjʉpa.
16To bairo cʉ̃ ca-ĩiro niyeru cuire neatíri cʉ̃ ca-iñooñuparã.
Jesú ti cuire tʉjʉri:
—¿Ñamʉ wame to tujatí? ¿Ñamʉ cʉ̃ ca-baurije majuu to tujatí? na ca-ĩi jeniñañupʉ Jesú.
To bairo cʉ̃ ca-ĩi jeniñaro:
—Ʉpaʉ majuu, Roma macacʉ cʉ̃ ca-baurije ãa. Cʉ̃ wame tuja, cʉ̃ ca-ĩiñuparã.
17To bairo na ca-ĩiro:
—Baiyupa ʉpaʉ Roma macacʉre cʉ̃ jooya cʉ̃ ye ca-anipere. Dio ye quenare mʉjaare cʉ̃ ca-jenirijere cʉ̃ jooya, na ca-ĩiñupʉ Jesú.
To bairo na cʉ̃ ca-ĩi yʉʉro apirã ca-api acʉacoajuparã.
La pregunta sobre la resurrección
(Mateo 22.23-33; Lucas 20.27-40)
18Cabero tunu saduceo maja na ca-ĩirã Jesúre ca-jeniñarã ejayuparã. “Ca-bai yajiricarã tunu catíquetigarãma,” ca-ĩi buionucurã ca-añuparã saduceo maja. To bairi Jesú tʉpʉ eja, oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñuparã:
19—Camajare cabuei, oco bairi wame ca-rotirijere ca-ucayupi Moisé: “Jicãʉ nʉmocʉti ca-punaa mácʉna cʉ̃ ca-bai yajiata ca-bai maca cʉ̃ nʉmo cʉ́paro cʉ̃ jʉgocʉ nʉmo ca-anibatacore. Cabero cõ mena ãcʉ̃ cʉ̃ ca-macʉ cʉti jʉgoʉ, ca-bai yajiricʉ macʉ maca anibojagʉmi,” ca-ĩi ucayupi Moisé, Jesúre ca-ĩiñuparã. 20—To bairi siete ca-ãnacʉ jicãʉ punaa ca-añuparã. Ca-ani jʉgoʉ ca-nʉmo cʉtibajupʉ. Punaa mácʉna ca-bai yajiyupʉ. 21Punaa mácʉna cʉ̃ ca-bai yajiro bero cʉ̃ bai, cʉ̃ bero macacʉ cõrena ca-wapearicore ca-nʉmo cʉtibajupʉ. Cʉ̃ quena to bairona punaa mácʉna ca-bai yajicoajupʉ. Cʉ̃ bero macacʉ quenare to bairona ca-baiyupe tunu. 22To bairo jetona jicãʉ punaa siete ca-anibatana cõ jicãorena nʉmo cʉtiba, punaa manana ca-bai yaji peticoajuparã. Na ca-bairo bero na nʉmo ca-anibataco quena ca-bai yajicoajupo, cõ quena. 23Na nipetirã jicãʉ punaa sietepʉna cõre ca-nʉmo cʉtibajuparã. To bairi ca-bai yajiricarã tunu catírãpʉ ¿nii nʉmo maca cõ ãcoatí? ca-ĩi jeniñañuparã.
24To bairo na ca-ĩrijere apii oco bairo na ca-ĩiñupʉ Jesú:
—Mʉja tʉgooña mawijia. Dio Wadariquere mʉja api majiquẽe. Dio cʉ̃ cá-áti majirije quenare mʉja majiquẽe. 25Ca-bai yajiricarã tunu catírãpʉ ca-nʉmoa cʉtiquẽna, ca-manapʉa cʉtiquẽna anigarãma. Dio tʉ macana ángel majare bairo ca-bairã anigarãma. 26Ape wame mʉjaare yʉ buionemogʉ ca-bai yajiricarã na ca-tunu catírijere. Moisé quena cʉ̃ ca-ucarique mʉja buericarã. Ca-ñee mani yepapʉ jicãʉ yucʉ turo ca-ʉ̃ro watoapʉ oco bairo ca-ĩi wadayupʉ Dio Moisére: “Diona yʉ ãa. Mʉ ñicʉ jãa Abraham, Isaá, Jacobo ca-aniñaricarã Ʉpaʉna yʉ ãa,” ca-ĩiñupʉ Dio Moisére. 27To bairo ĩi, Dio tʉpʉ catíma mai, ĩi, ca-ĩiñupʉ Jesú. —Dio ca-bai yajiricarã Ʉpaʉ aniquẽemi. Ca-catícõa aninucurã Ʉpaʉ maca ãmi Dio. Tiere mʉja tʉgooña mawijia, na ca-ĩiñupʉ Jesú saduceo majare.
El mandamiento más importante
(Mateo 22.34-40)
28Cabero apeĩ judío majare cabuerã mena macacʉ Jesú tʉpʉ ca-ejayupʉ. Jesú mena saduceo maja seeto na ca-ame wadaro ca-apiricʉ ca-añupʉ. To bairi Jesú caroaro nare cʉ̃ ca-yʉʉ majirijere apiri oco bairo Jesúre ca-ĩi jeniñañupʉ cʉ̃ quena:
—Moisé cʉ̃ ca-rotirique ¿di wame maca ca-ani majuuri wame to ãtí? ca-ĩiñupʉ.
29To bairo cʉ̃ ca-ĩiro oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú:
—Ape wame rotirique netoro ca-ani majuurije oco bairo ĩrique ãa: “Israel maja, apiya. Mani Ʉpaʉ Dio jicãʉna ãmi mani Ʉpaʉ. Apeĩ maami. 30To bairi mani Ʉpaʉ Diore nʉcʉbʉgoya. Seeto cʉ̃ maiña. Mʉja yeri mena, mʉja ca-tʉgooñarije mena, mʉja ca-tʉgooña ocabʉtirije mena, nipetirije mʉja ca-tʉgooña majiro cõo, mʉja Ʉpaʉ Diore cʉ̃ mai nʉcʉbʉgoya.” To cõona ãa ca-ani majuuri wame. 31Ti wame bero macá wame tiere bairobʉjana ãa tie quena. Oco bairo ãa: “Mʉja majuuna mʉja ca-mairore bairona aperã quenare na maiña.” Apeye tie netoro ca-anie maa, ca-ĩiñupʉ Jesú.
32To bairo cʉ̃ ca-ĩrijere apii judío majare cabuei oco bairo ca-ĩiñupʉ Jesúre:
—Cariapena mʉ ĩi. To bairona ãa. Dio jicãʉna ãmi. Apeĩ cʉ̃ netobʉjaro ca-rotii mácʉmi. 33Diore mani ca-mai nʉcʉbʉgorije, mani yeri mena, mani ca-tʉgooñarije mena, mani ca-tʉgooña ocabʉtirique mena mani ca-mairije ape wame netoro ca-ani majuurije ãa. To bairi mani majuuna mani ca-mairore bairona aperãre mani ca-mairije caroa ãa. Waibʉcʉrã joe buje mʉgorique netoro ca-ani majuurije ãa Diore mani ca-mairije, aperãre mani ca-mairije maca, Jesúre cʉ̃ ca-ĩiñupʉ.
34Jesú maca caroaro cʉ̃ ca-yʉʉro apii oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ:
—Petoacã mʉre rʉja Ʉpaʉ Diore cariapena mʉ ca-tʉgooña nʉcʉbʉgoparo.
To bairo cʉ̃ ca-ĩiro bero cʉ̃ jeniña uwirã jicãʉ mácana Jesúre ca-ĩi jeniña nemoquẽjuparã.
¿De quién es hijo el Cristo?
(Mateo 22.41-46; Lucas 20.41-44)
35Jesú Dio wiipʉ camajare na buioʉ oco bairo na ca-ĩiñupʉ:
—¿Nope ĩirã judío majare cabuerã, “Cristo, Dio cʉ̃ ca-joʉ David pãramipʉ anigʉmi,” na ĩinucutí? na ca-ĩiñupʉ. 36—David cʉ̃ majuuna Espíritu Santo cʉ̃ ca-majirije jʉgori oco bairo ca-ĩi ucayupi:
Dio ʉmʉrecóopʉ ca-ãcʉ̃ cʉ̃ Macʉre yʉ Ʉpaʉre cʉ̃ ca-ĩiñupʉ: “Ato yʉ mena ruiya yʉ tʉ maca, yʉ mena ca-rotii anigʉ. Yʉ mena ruiri mʉ ca-rotiro mʉre ca-tʉjʉ tutirãre na yʉ reegʉ,” ca-ĩiñupʉ Dio yʉ Ʉpaʉre,
ca-ĩi ucayupi David tirʉmʉpʉre.#Salmo 110.1 37To bairo ĩi, “Cristo yʉ Ʉpaʉ ãmi,” ĩi to bairo ca-ĩi ucayupi David, Dio cʉ̃ ca-joopaʉ Cristore. To bairo, “Ʉpaʉ,” David cʉ̃ ca-ĩata ¿Dope bairo cʉ̃ pãramipʉ ca-ãcʉ̃ maca Cristo cʉ̃ anibocʉtí? na ca-ĩiñupʉ Jesú. Ʉpaʉ David ãnacʉ netoro ca-ãcʉ̃ yʉ ãa ĩi, to bairo ca-ĩiñupʉ Jesú.
Capaarã camaja topʉ ca-ãna nipetirã seeto cʉ̃ ca-api wariñuuñuparã cʉ̃ ca-ĩi buiorijere.
Jesús acusa a los maestros de la ley
(Mateo 23.1-36; Lucas 11.37-54; 20.45-47)
38Jesú camajare buioʉ oco bairo na ca-ĩiñupʉ:
—Judío majare cabuerãre caroaro na tʉjʉ majiña. Jutii caroa ca-yoerije jaña teñaganucuma, aperã caroaro manire na tʉjʉ nʉcʉbʉgoato ĩirã. To bairi maca recomacapʉ na cá-aáteñari paʉri camaja nare na ca-ñuu roti nʉcʉbʉgopere booma. 39Neñapo buerica wiiripʉ aána ʉparã ye cumu pãiripʉ jeto ruigama. Boje rʉmʉ quenare ʉparãre bairo aperã jʉgoye ʉgaganucuma. 40Ca-wapearicarã romiri ca-bopacoorã romiri apeye uniere na joorã pairo majuu wapa jeninucuma. To bairo átiri na ca-cʉgorije nipetirore jee weonucuma. To bairo ca-bopacoorã ca-wapearicarã romiri yere ca-jee pairã anibana quena Dio wiipʉ jãari yoaro Diore jeni nʉcʉbʉgotonucuma, camaja jãare na tʉjʉ nʉcʉbʉgoato ĩirã. Nana ãma aperã netoro Dio cʉ̃ ca-popiyeyeparã, ca-ĩiñupʉ Jesú.
La ofrenda de la viuda pobre
(Lucas 21.1-4)
41Jesú Dio wiipʉ Jerusalén macá wiipʉ ãcʉ̃ camaja na ca-niyeru jãanucuri pata tʉ ca-ruiyupʉ. Dio wii na ca-quenoope wapare na ca-jãari pata ca-añupe. Camaja ti patapʉ na ca-niyeru jãaro ca-tʉjʉcõa ruiyupʉ. Aperã pairo ca-niyeru cʉgorã ti patapʉre pairo ca-jãañuparã. 42To bairo na cá-áti ani paʉna jicão ca-wapearico ca-bopacoo ca-ejayupo. Cõ quena pʉga cui niyeru cuiriacã ca-wapa mániacãre ti patapʉ ca-jãañupo. 43To bairo cõ cá-áto tʉjʉʉ cʉ̃ buerãre pijori oco bairo na ca-ĩiñupʉ Jesú:
—Cariape mʉjaare yʉ ĩi. Atio ca-wapearico ca-bopacoo maca Dio cʉ̃ ca-tʉjʉro aperã nipetirã na netoro joomo. 44Na maca pairo ca-cʉgorã aniri nare ca-rʉjarijere jooma. Cõ maca, “Ca-bopacoo yʉ ãa,” ĩi tʉgooñaquẽcona nipetiro cõ ca-cʉgobatajeacãre joomo. Cõ ca-ʉga catíboriqueacãre joo peocõamo, ca-ĩiñupʉ Jesú.
Nu markerat:
SAN MARCOS 12: TAVNT2
Märk
Dela
Kopiera

Vill du ha dina höjdpunkter sparade på alla dina enheter? Registrera dig eller logga in
© 2019, Wycliffe Bible Translators, Inc. All rights reserved.