Matiu 13

Na Vavakato Vavapadana na Tinoni Umuma

(Maka 4.1-9; Luke 8.4-8)

1Ego na rane tugu aza za taloi pa ruma aza i Jisu, ko za lao pa keketaina na ovuku ko za nyumu ketakoi. 2Na minete tinoni lavata za qari varikamuni aza, ko za lao tu zae ko za nyumu pa maka koaka aza. Goto na puku minete tinoni za qari turu gu pa paroparona. 3Ko kubo zakazava za vagigalaidi aza pa vavakato vavapada. Ko za vavakato vei ari aza.

<<Kolenana za maka tinoni umuma za keni iparadi na kiko pa nana inuma. 4Totonai za kole iparadi aza ria na kiko, za kaki za qari lotu lao pa lodaka zona pa rereregena tana tinoni, ko qari tatava kamu na manugu ko qari tobiki gani betoria na gedi. 5Goto kaki mule za qari lotu lao pa buturuna ketakoi zake kubo pezona. Ko qarike oriavo tugu pidokodia za na kiko ria, ura zake kubo na pezo. 6Ba tonai za zagere gu na tapo nari za alanga vamaleiria, ura za kepore na bageredi. 7Goto kaki kiko mule za qari lotu lao pa gazoro varivarioka, ko za pilu vaukeria na gazoro varivarioka. 8Goto kaki kiko za qari lotu lao pa pezo masuruna ko qari vua valeana. Ko kaki za qari vua gogoto, kaki za qari vua vonomongavulu, goto kaki za qari vua uengavulu.

9Aza za kolenana talingana za mi vainongoro valeana!>> za gua i Jisu.

Na Ginuana za Varivagigalai pa Vavakato Vavapada i Jisu

(Maka 4.10-12; Luke 8.9-10)

10Ego aza tugu za beto za qari rijo lao tata ko qari nanazia ria na nana sepele i Jisu, <<Ae za vei ko qu varoitiria tu na vavakato vavapada ao tonai qu parangaria ria na tinoni?>> qari guni.

11Nari za oeria i Jisu ria, ari za gudi vei, <<Ura gamu gamu tori taiani tu za na gigalai golomona na binangara pa noka ko gamu gilagilaimiu, ba tadiria na tinoni za korapa pae. 12Aza na tinoni za tori porenana tu za mina taia mutugu ko mina pugele nyonyoa na nana. Aza na tinoni za keporenana za aza tugu iapeki za izongia ba mina tateku pale tugu. 13Na ginuana qa varivagigalaidi na vavakato vavapada za ura qari dogodogoro tugu ria ba qarike batabata, qari vainongoro tugu ba qarike nongonongoro beto qarike vakaberiadia maka za. 14Ko za gore votu tugu tadiria za na korokorotai ti Aisea, aza ari za gua vei,

<Muna nongoro ko muna nongoro za gamu,

ba munake vakaberia.

Muna dogoro ko muna dogoro za gamu,

ba munake batia.

15Ura na bulodi na tinoni ari za dupa

na talingadi za kiqili patu

beto na matadi qarike batabata.

Keta mari batabatani na matadi,

mari nongonongoro na talingadi,

beto mi tavagigala na bulodi

ko mari gabala mule lame

ko ara ma salanaria,>#Aisea 6.9-10.

za gua na Tamaza.

16Ba gamu gamu tamana za gamu, ura gamu boka dogodogoro vatavagigala beto na nonongoro vakoititi. 17Ura ma poja zozotodigamu ara za gamu: na zoku ria na tinoni korokorotai beto ria na tinoni tuvizidi pa moa za qari nyoroguani ko bari batiria ba bari nongoria ria qe gua na zakazava gamu batiria beto gamu nongororia gamu ari, ba qarike boka,>> za gua i Jisu.

Na Vakaberena na Vavakato Vavapadana na Tinoni Umuma

(Maka 4.13-20; Luke 8.11-15)

18<<Ego mu vainongoroni za na ginuana na vavakato vavapadana na tinoni umuma. 19Na tinoni za nongoria na nongorona na binangara tana Tamaza ba zake vakaberia za lame na kutana nikerena ko za teku pale za na nongoro za tavavuvuzu pa bulona. Na tinoni aza za vei na kiko za tavavuvuzu pa lodaka zona. 20Goto na kiko za tavavuvuzu pa pezo buturuna, za vei tugu na tinoni tonai za nongoria na nongoro nari zake oriavo tugu teku qeraqerani. 21Ba zake bagere valeana pa nana toa makana ko zake kole zovai pa nana toa. Ko tonai za raja za na tapata beto qari komitia na tinoni pa ginuana vei za vazozotoa na nongoro aza, nari zake oriavo tugu lotunana. 22Goto na kiko za tavavuvuzu pa gazoro varivarioka, za vei na tinoni za nongoria na nongoro ba na tapatiana qari kole pa toa beto na roqu totodi na izizongo pa pezo za pilua za na nongoro aza ko zake vua valeana. 23Goto na kiko za tavavuvuzu pa pezo masuruna za vei na tinoni za nongoria na nongoro beto za vakaberia. Aza za vua valeana ko za vua gogoto, na vonomongavulu beto na uengavulu,>> za gua i Jisu.

Na Vavakato Vavapadana na Buruburu ikeredi

24Ego za vavakatoni mule i Jisu tadiria za maka vavakato vavapada, ari za gudi vei, <<Na binangara pa noka za maka moqaza podeke vei tonai za keni vavuvuzia na kiko leana pa nana inuma za maka tinoni. 25Ba maka bongi totonai qari korapa puta beto ria doru tinoni za kamu za maka nana kana, ko za vavuvuzu vavarisomanai laodi na kiko ikikeredi za ketakoi za tori tavavuvuzu tu za na kiko leadi, beto ko za turu ko za keninana. 26Tonai qari pidoko za na umuma ko qari podalai vua, nari za qari tabata pikata ria na buruburu ikikeredi qari toa varisomanai.

27Nari qari lao tana tinoni porenana inuma ria na pinauzu, ko ari qari gua vei, <Bangara, beko na kiko leadi gu za qu vavuvuzuria ao pa mua inuma, uve? Ko pae na koko lame veidi ria na buruburu ikikeredi qari toa pa inuma?> qari gua ria.

28Nari za oe lao aza, <Na kana za roiti vei ani,> za gua aza.

Nari qari paranga ria na pinauzu, <Ko ae vei qu nyoroguadigami ko mami keni sobusobulu paledi ria na buruburu ikikeredi?> qari gua.

29Ba za paranga za na tinoni porenana inuma, <Dai, ura vei muna sobulu paledi gamu koviria, za pala muna sobulu kale tavitidi kaki umuma leadi. 30Goto loiria ko mari makarai toa varikamudia tinganai mina kamua na totozo ababu. Totonai tu mina kamua na totozo ababu, za pala mana garunuria ara ria na tinoni ababu, ko mari sobulu momoe paledi ria na buruburu ikikeredi, beto mari piu varivarikamudi ko mari vato paledi pa iku. Beto za mari tubo varikamudi ria na vua matua leadi ko mari vakoleria pa qua ruma vavakole ganiganina,> za gua,>> za gua i Jisu.

Na Vavakato Vavapadana na Kiko Masitadi

(Maka 4.30-32; Luke 13.18-19)

31Beto za vavakatoni mule i Jisu tadiria za maka vavakato vavapada, ari za gua vei, <<Na binangara pa noka za maka moqaza podeke vei maka kiko masitadi za tekua maka tinoni ko za vavuvuzia pa nana inuma. 32Za peki joladi doru kiko aza, ba totonai za toa za lavata joladi doru umuma pa inuma. Ko za juki suvege lavata ketakoi aza, ko qari tatava kamu na manugu ko qari okoto roitidia vorivori na alale pa doru kaena,>> za gua i Jisu.

Na Vavakato Vavapadana na Vavakovuruni Palava

(Luke 13.20-21)

33Beto za vavakatoni mule i Jisu tadiria za maka vavakato vavapada, ari za gua vei, <<Na binangara pa noka za vei na vavakovuruni palava za tekua maka reko ko za qaliri varisomanaini pa kue bakete palava, ko za kovuru iolo beto tu za na palava doruna,>> za gua i Jisu.

Na Ginuana za Varoitiria na Vavakato Vavapada i Jisu

(Maka 4.33-34)

34Za kole varivagigalai laonana gu pa vavakato vavapada i Jisu totonai za kole varivagigalai tadiria na minete tinoni. Ko kepore za maka nana vavakato lao tadiria bike vavapodeke pa vavakato vavapada. 35Za roiti vei ari aza ko za vagore votua za aza vei za pojai na tinoni korokorotai, ari za gua vei,

<<Mana paranga pa vavakato vavapada ara.

Mana uledi ria na zakazava qari pae

podalai tu na kasia guguzu,>>#Kera Vatarazae 78.2. za gua.

I Jisu za Vakaberia na Vavakatona na Buruburu ikeredi

36Ego beto za taloi tadiria na minete tinoni i Jisu ko za luge pa leo ruma, nari za qari lao nanazia ria na nana sepele aza, ari qari guni vei, <<Mu ule vadigami na za ginuana za na vavakatona na buruburu ikikeredi pa inuma,>> qari gua ria.

37Nari za oe laoria i Jisu ria, ari za gua vei, <<Aza za vavuvuzia na kiko leana za na Tuna na Tinoni. 38Na inuma za na kasia guguzu, ria na kiko leadi ria na tinoni pa binangara tana Tamaza, goto ria na buruburu ikikeredi za ria na tinoni tana kutana nikerena. 39Na kana aza za umadi ria na buruburu ikikeredi za na bangaradi na tomete. Na totozo ababu za na vinabetona na totozo, goto ria na tinoni ababu ria na mateana. 40Maka moqaza podeke vei qari tatubo varikamu ria na buruburu ikeredi ari ko qari tavato pale pa iku, za mina vei putaputa tugu aza za mina taroiti pa vinabetona na totozo. 41Na Tuna na Tinoni mina garunuria ria na nana mateana ko mari mijata paledi pa nana binangara ria doru zakazava varivatatupe beto ria qari roiti vasela. 42Ko mari tagona valao pa leo iku memea ria ko ketakoi mari suvere lukana uui beto mina ngingizi tu na livodi. 43Goto ria na tinoni tuvizidi za mari tolanga vei na kaberena na tapo pa binangara tana Tamadi.

Aza za kolenana talingana za mi vainongoro valeana!>> za gua i Jisu.

Na Vavakato Vavapadana na Izizongo Kole Golomona

44<<Na binangara pa noka za vei maka izizongo poreveveina kole golomona pa maka kobu pezo. Totonai za batia maka tinoni za na izizongo ani nari za amu vakole golomo sogai, beto ko za taloi qeraqera ko za keni vavai betodi ria doru zakazava za izongoria ko za vai tekua na nana za na kobu pezo aza,>> za gua i Jisu.

Na Vavakato Vavapadana na Patu Poreveveina Jola

45<<Na binangara pa noka za vei mutugu maka tinoni za nyaqo ukukeria na patu leleadi na poreveveidi. 46Ko tonai za batia maka aza za batabata lea jola, nari za lao ko za vavai betodi ria doru nana zakazava ko za vaitekua na nana za na patu batabata lea jola ani,>> za gua i Jisu.

Na Vavakato Vavapadana na Vaqara

47<<Na binangara pa noka za vei mutugu na vaqara za taipa lao pa kolo ko kubo okokoto iganadi za qari kura pa leona. 48Totonai za pugelia na igana za na vaqara, za qari bako vaparoa pa parona ria na tinoni abu ko qari kole mijataria ria na igana. Ria na leadi za qari kuradi pa kurakurana, goto ria nake leadi za qari gona paledi. 49Ko pala zara tugu mina vei za pa vinabetona na totozo. Ria na mateana za mari votu lao ko mari mijata paledi ria na tinoni ikikeredi qari varisomanai tadiria na tinoni tuvizidi. 50Ko mari tagona valao pa leo iku memea ria ko ketakoi mari lukana uui beto mina ngingizi tu na livodi,>> za gua i Jisu.

Na Zakazava Leludi beto na Koregadi

51Ego beto za nanazaria i Jisu ria na nana sepele, ari za gua vei, <<Ae vei, gamu gilagilaimiu tugu gamu ria na varivagigalai ari?>> za gua.

Nari za, <<E,>> qari gua ria.

52Nari ari za gudi vei, <<Ego ko za vei za, ria doru tinoni varivagigalai pa Vavanau ti Mosese qari tavagigalaini na veveina na binangara pa noka za qari vei na tinoni za vavoturia pa nana lose kopukopuni zakazavana ria na varivagigalai koregadi beto na leludi,>> za gua i Jisu.

I Jisu za Takilu Pale pa Nazareti

(Maka 6.1-6; Luke 4.16-30)

53Ego ko pa liguna za beto varivagigalaidi i Jisu ria doru vavakato vavapada ari, za taloi pa ia aza aza, 54ko za lao pa nana guguzu ketakoi za lavata zae ko za varivagigalai aza pa ruma varivarikamuna ketakoi. Ko qari gabara beto ria doru totonai qari nongoria na nana varivagigalai. Ko qari paranga ria, <<Pae za tekuni na bangara ani ria na gigigalai beto na roiti varivagabaradi veveidi zara? 55Taqe gilagilainada gu gita za na tinoni ani! Na tuna gu na kamada ani! Na izongona na tinana i Mere gu ke! Ko ria na taina marene ari Jekopi i Josepa i Saimone beto i Jiudasi gu ke! 56Ko ria na luluna reko ba qari korapa gu suvere tavitigita ari! Ko na tinoni ani pae za butidi aza ria na varivagigalai beto na roiti veveidi zara?>> qari gua. 57Ko qari kilu pale ria aza.

Ba ari za gudi vei Jisu ria, <<Na tinoni korokorotai pa nana guguzu ketakoi za lavata zae gu beto pa nana tatamana gu za zake tatavaragua, goto pa goto guguzu tu za tatavaragua,>> za gua aza.

58Ko zake roitidi zoku roiti varivagabaradi pa ia aza i Jisu, ura koko vei ria na tinoni qarike vazozotoa aza.

Atualmente Selecionado:

Matiu 13: GHN

Destaque

Copiar