YouVersion लोगो
सर्च आयकॉन

MATIUS 25

25
Komadigi inebe sepuluh paga inoba lirogo yirige wene
1 # Luk. 12:35 “Ar ap Akuni Inakbur eti, Ar Tuhan ndak-ndak waga kalok erurak mende, wene oba lirogo yirige wene yio: Komadigi inebe sepuluh pagama, ap kwe kodau mende enogo waganem, indu pelita inadik ndak dombok kodalok eloktekma lagugwa. 2Ir inebe lima paga eti inakla nggagalek, nen ir inebe lima paga eti inakla nggagalekdek nok welagugwa. 3Ma, ir komadigi inebe lima inakla nggagalekdek enogo pelita kodalok lagugwarik ogwe, minyak dek aga kau ake kodalokdek lagugwa o. 4Nen ir komadigi inakla nggagalek ernogo, pelita inom nen minyak dek aganem ake batarugwa mende inom, kodalok lagugwa. 5Nen ar ap kwe kodau werek ernogo, jam yirugwa ndak-ndak watukdek, ma ir komadigi yemenogo torek welagwi ar kigik, noge arar inilimo agagemo, noge arar yirugwa.
6O kukbaga odo ki togon akuni inane naik yugu dogolir, ‘Ei ya, ap kwe kodau werek enogo yi waga a, yiluk naik-naik yugu dogolir, ibar eloktekma watnia yiluk yirugwa o.’ 7Ir inebe sepuluh enogo iniluk atuk, ir inagandu pelita arar yibaktarugwa. 8Nen ir komadigi nok negen enogo nen, ir komadigi inakla nggagalek enogo yoragu dogolir, ‘Minyak bugudak kalok ambi toknirani re, nir mende minyak obok dek agama o,’ yiluk yorarugwa. 9Yorarugwa mende, ir komadigi inakla nggagalek enogo nen onggo yugu dogolir, ‘Ndak buk o! Nenaluk nir obogar ninake ndak dek arigin ma, kir onggo mbala lani o,’ yiluk yorarugwa. 10Yirugwama, ir komadigi inakla nggagalekdek enogo, minyak onggo mbaluwok nen yiluk, arar kwaktar lagugwa. Ir lagu nggodek, ap kwe kodau werek enogo arar wagage o. Wagagemo, ir komadigi inakla nggagalek ernogo, ap kwe kodau werek wagage enogo inom, dago nggok dakbiluk ndai wakunem yemenogo arar unggi lagugwama, tu dombok togon arar lakugwa o!
11 # Luk. 13:25 Unggugu nggodek, ir komadigi nok mende yemenogo arar wagugwa. Ir nen yugu dogolir, ‘Ap yi wae, ap yi wae, tu kurninabin o, yiluk nggino yirugwa.’ 12Ogwe ar ap kwe kodau werek wagage enogo nen yega dogolir, ‘An kir nunggukdek o!’ ” yiluk yoragage.
13Yoralok, ar Yesus wene oba lirogo yirige enogo irep paga yegerogon yoragage, “O hari inom, jam inom, yi paga warigin kinunggukdek eti paga ma, tuam pik pak waku dogoni o,” yiluk yoragage.
Yedoman inebe tiga inoba lirogo yirige wene
(Luk. 19:11-27)
14 # Luk. 19:11-27 “Ar Akuni Inakbur enogo, Ar Tuhan ndak-ndak waga dogolir erigin mende wene, oba lirogo yirige yi o. Ap ambi, ar o walek ar lak nen yiluk eka dogolir, ayedoman yemenogo obogar wai yoralok, amindik amendek obogar ir pago dogowak nen yiluk tumburogo wogoragage. 15Ir ayedoman yemenogo, inobabur yabu eru mende lakdagik tumburogo wogoraga dogolir, ar ambi lima ribu uang emas #25:15: Rupiah emas paga erek, uang koin talek. wogorige. Nen ar ap ambi dua ribu uang emas wogorige. Nen ar ambi seribu uang emas wogorige. Ar ap enogo nen wogoralok arar lagage. 16Ekigemo nen, ar yedoman ambi lima ribu uang emas wogorige ernogo, ye mende nde mende onggo kundigik, onggo mbaldigik erir lagagerek, onggo lima ribu uang emas paga ar likige. 17Eti ekige ndak-ndak, ar dua ribu uang emas wogorige ernogo, etegerogon ar ekigemo, ar likige mende eti dua ribu uang emas ar. 18Ogwe ar yedoman ambi seribu uang emas wogorige enogo, ombae auang wolok lagagerek, agar kululogo agarla arar talogo bi lagage.
19Ar ap inombae enogo, welagagerek negen ar, nen wagage. Waga lagagerek, ir yedoman amende inoba birige yemenogo, likugwa mende wenarik yiluk yirige. 20Yirigemo, ar yedoman lima ribu uang emas waganggige enogo waga lagagerek, uang sepuluh ribu paga arar wogoga dogolir, ‘Nombae, kar lima ribu uang emas woknirigen ernogo, an inoba liki mende lima ribu paga ar o. Ma dambulik sepuluh ribu ya o,’ yiluk wogorige. 21Ar ombae enogo nen yoga dogolir, ‘Nakbur wa, kar pano mondok eken o. Kar eti yabu ninggi nanggi eka mondok dogitagan ma, kar pano o. Ma, kar yabu bugudak wokigi mende pano ekindik mo, an yabu pakalok mondok wokirigin o. Yogondak nakla nadeknggen paga ninadeknggen eruwok nen unggi eme o!’ yiluk yorige.
22Nen ar yedoman dua ribu uang emas wogorige mende enogo waga lagagerek yega dogolir, ‘Nombae, kar dua ribu uang emas woknirigen ernogo, an inoba liki mende eti dua ribu ar etaga o, ma inebe ya,’ yiluk wogorige. 23Ar ombae enogo nen yoga dogolir, Nakbur wa, kar pano mondok eken o. Kar eti yabu ninggi nanggi eka mondok dogitagan mende ma, kar pano o. Kar yabu bugudak ar wokigi mende eru ndak ar keyagi o. Ma, yabongga an pakalok mende arar koba bigin o. Yogondak nadeknggen paga ninadeknggen eruwok nen unggi eme o, yiluk yorige. 24Tuguluk ar yedoman ambi seribu uang emas wogorige enogo waga lagagerek yega dogolir, ‘Nombae, An nilu eti kar kalep obatne ambik o. Kar nen onggen kar yatukdek ma mende ar enggen mbalka, nen ai ndulkikdek ma mende ar, enggen alep pulka, erir taga mende eti an nilu o. 25Eti paga ma, an nobade nen, Nombae kauang enogo agar mbalogo biluk welagwi o, ma ebe yi,’ yiluk wogorige. 26Yigi nanggige ar ap enogo nen, ‘Kar yedoman yi kinggi kodau ka'ir, maduk mende kar ar o!’ Kar an onggen yatukdek ma mende ar enggen mbalka, nen ai ndulkikdek ma mende ar, enggen alep pulka, erir taga mende eti kar kilu ar ogwe? 27Eti kalok kar etep eti, an nauang eti wolok bank akla bi lalep o. Nen an waga dogoluk nauang ebe inom, oba dulogo bugun mende inom kodalep o. 28Eti paga ma, uang inggimo eti waganini, nen ap sepuluh ribu uang emas inggimo werek enogo wogokni o. 29#Mat. 13:12; Mrk. 4:25; Luk. 8:18Nenaluk akuni inamendek obok werek ernogo, tuguluk pakalok mondok ar wogoraga, nen ar amende mondok yumbu-yumbu wuka kigik batalok dogogin o. Ogwe, ir akuni inamendek dek ernogo, bugudagar ininggimo werek enogo, inggimo nen ndilogo waganigin o. 30#Mat. 8:12, 22:13; Luk. 13:28Nen ar yedoman maduk mende inggi kodakbuk eti, o amum mo etoma mbo wuldigin o. Etoma ar de yega dogolir, kener watega dogogin o!”
O irep paga akuni inandekma waganigin wene
31 # Mat. 16:27, 19:28 “Ar Akuni Inakbur enogo ap Raja ndak-ndak, Ar mende malaikat nen kunike yinik mbo kunik mbo wolok watuk, Ar akdikmu aitok mende mondok ndalek paga, korek-tari warigin o. 32Ye ap nde ap agar taga yoma agarik mende, Ar ilka paga kuwak erogo bagin o. Ar gembala nen, domba inom, kambing inom, inakla nen deninabi taga ndak-ndak deninaka dogolir, ir inebe mberendak denogo, nen kuak erogo bagin o. 33Ir akuni Ar Allah iliti wadok andar taga ndak-ndak eku dogogun mende ernogo, inggi ebengga nggwe baga, nen ir ambetak, Ar inggi mbaikmo nggwe baga erigin o. 34Ar Raja enogo nen, ir akuni Ar inggi ebema nggwe yemenogo yoraga dogolir, ‘Kir An Nombae nen wonege mende yi, warni o. O mbogor agar yoma kenam erogo bigikdek kigik, kinake kenam ekdirigemo yoma unggi lani o. 35Nenaluk, kir nen An noba nonaik kalok dado panakwi, nen An nagi abu mo, kinagi todogo maknugwi. Kunik dek ma nega nalok, kir kinuma bani unggiluk woknakwi. 36Tu yugu dek nega neyalok, kiniyom yikbanunggwi. U kunik neyalok, u panakwi. Kede warogo banunggwi kalok, kir nen An pigalogo baniluk kakba ekwi eti paga erigin o.’
37Yega kalok ir nen yugu dogolir, ‘Tuhan, kar nir nonaik ngga keyalok dado palkakwi, nen i abu ngga keyalok, i todogo makugwi ekugu nogo? 38Nen Tuhan Kar akuni kunik dek ma, ngga keyalok nir ninuma bagi unggiluk wokakugu? Nen Tuhan Kar tu yugu dek ngga keyalok, nir tu yikbagarugu? 39Tuhan Kar menda u kunik, nen kede warek keyalok nir yamak keyarugu nogo. 40Ar Raja nogo nen onggo yoraga dogolir, Dik bini o: akuni An nogari yiduk maduk mende eginakugup etnaga, eti An arar ernakugup o.’
41Yoralok, Ar Raja enogo nen, akuni Ar Inggi mbaik mo nggwe mende yemenogo, yoraga dogolir, ‘Kir pudulik maduk ekwa mende yi, mondok lani o. Indu aik mondok-mondok naguk yi tagodek mende, ar Iblis mende malaikat denek inom, inake ekigemo etoma unggi lani! 42Nenaluk, An nonaik neyalok, kir an dado panabu dambe banunggwi; nen An i abu neyalok, kir i todogo makniru dambe banunggwi ekugup o. 43Tuguluk An akuni kunik dekma neyalok, kir kinuma bani unggiluk woknabu dambe banunggugup o. An tu yugudek neyalok, kir kiniyom yikbanu dambe banunggugup o. Nen An u kunik neyagik, nen kede warek nagik, An nakba eru dambe banunggugup etnogogi.’ 44Yega kalok, ir nen onggo yogu dogolir, ‘Tuhan wae, nir Kar o ngga nonaik kigik, kagi abu kigik, kunik dekma keyagik, kiyom yugu dek keyagik, u kunik keyagik, kede warek keyagik, nir nen yamak keyau dambe bagarugu nogo?’ 45Ar Raja nogo nen onggo yega dogolir, ‘Dikbini o: akuni yiduk maduk mende inakbarek dagik, yamak dau dambek daktagwi etnaga, An arar yamat neyau dambe banunggwi o.’ 46#Dan. 12:2Eti paga ma, ir akuni enogo, wene hukuman anggin dek arigin dek mende arar inoba baga dogolir, nen ir akuni Allah iliti wadok andega ndak-ndak eku dogogun mende ernogo, ir iniluk mondok nabedal kabedal arar dogogun o.”

सध्या निवडलेले:

MATIUS 25: WLW

ठळक

सामायिक करा

कॉपी करा

None

तुमचे हायलाइट तुमच्या सर्व डिव्हाइसेसवर सेव्ह करायचे आहेत? साइन अप किंवा साइन इन