YouVersion logotips
Meklēt ikonu

La'isasikhe 13

13
Barnabas Saulus ipisak inebe wenago 'bisalok la'isasukha wene
1Allah a'buri o Antiokhia natogokhe lagoukha meke emenogo, it aperek nen Allah ane yogeisigik, it aperek nen yakulisigik, hagakhe lagoukha meke inebe ap ageikhe Barnabas iti, ageikhe Simeon etaga Ebe Mirli ekhe lagoukha meke iti, ageikhe Lukius o Kirene meke iti, ageikhe Menahem, Herodes kok gubernur agarlak ipisak kogorinakhukha meke iti, ageikhe Saulus iti, welagoukha. 2Dogolik he, iniki ageikhe baga Allah a'buri inom ninoe Etagapogot apma ukiluk, sembayan uogoluk hipiri nikidek, at hogorakho werekma, Allah Agoreke nen yogeisekhe dogolik,
“Hit nen, Barnabas Saulus ipisak nen an nobasik hagakhe dogoagaluk, inayoko 'bigima iti nen he, it inebe wenago an nobasik 'banino o,” iluk yogeisasikhe. 3Yogeisasikhemo nen, hipiri nikidek sembayan ekhe lagoukhasik nen, iniki it Barnabas Saulus ipisak inukuloak thebelogo la'isa agoukha.
Saulus Barnabas ipisak nen, it akhuni o Siprus meke hano wene yogeisa agoukha wene
4It Barnabas Saulus ipisak Allah Agoreke nen la'isasikhemo, o Seleukia usa'agoukha. Usa'agoukhasik nen, o Seleukia etoma nen, o Siprus i eken palekma imake ku baga wagoukha. 5Wagoukhasik, o Salamis witluk nen, akhuni Yahudi meke o sembayan ekhe lagoukhama ukiluk, Allah ane yogeisilik nekhe lagoukha. Yogeisilik nekhe korlek, at ap etaga Yohanes Markus etnogo nen yomageisekhe lageikhe. 6O Siprus eken palekma etoma, o ukul tomok nekhe lagoukhasik nen, yabokane o etaga Papos wagoukha. Wagoukhasik nen, ap Yahudi meke ageikhe etaga Baryesus iti, ebe hathale dogolik, Allah ane thalek ekaerek ane mekeat yogeisekhe lageikhe meke werekma wagoukha. 7O Siprus eken palekma etoma, ap kok gubernur etaiken kagalek meke etaga Sergius Paulus welageikheat. At gubernur iti, at hathale iti agarlak. Dogolik, Sergius nen he,
“An Allah ane nasuk holusak warlok,” iluk, Barnabas Saulus ipisagat inayoko 'bisikhe. 8Itithogon inayoko 'bisikhe mekeat he, ap hathale Baryesus iti, it akhuni Yunani meke inane baga etaga Elimas ekhe lagoukha meke iti nen, ap kok gubernur iti wene waganiluk etaiken Yesus oba hakotdinogo iluk, Barnabas Saulus ipisak inane thagaligiluk hagakhikhe. 9Itithogon thagaligiluk hagakhunem, at Saulus, etaga ageikhe Paulus etnogo nen, Allah Agoreke akla kerlekhogon dogolik ileken Baryesus oba tek-tek hekhe dogolik, 10men yogokhikhe,
“Hat hebe Iblis a'but yi re! Akhuni dalinakhik, nukhetdisigik, hagakho motok dogolik, yi meke ti meke mot hagasuogoluk hagakhunem, hat nen degetdigiluk hagakho motok welagan yi re! Ninoe Etagapogot nen, akhuni tilninabigiluk holak mothogon ya'inanhikhe meke, hat nen huk ageidegat korlotdigiluk hagakho motok welagan iti nenaluk. 11Lakhan! Itithogon hagakhe lagan iti nen, ninoe Etagapogot nen ukum hoba 'bekhemo welagan o. Iti re, hat hebe yogotak elanma hasik ya hileken puk atluk nen, mo iti hileken lakhigidek dogogin o,” iluk yogokhe korlek eranogoat, ileken oisa hakene thebekhogon puk ageikhe. Puk ageikhesik nen,
“Tha nen niki hak-hak woknarik ligin he,” iluk akhuni iki hak herageinabik lageikhe. 12Itithogon hagatlageikhemo, ap kok etnogo ileken hasikhesik nen,
“Wene ninoe Etagapogot ane iti nayuk e,” iluk hogoratluk wene iti eberogonat iluk waganhikhe.
It Paulus lak o Pisidia kota Antiokhia etoma wagoukha wene
13At Paulus lak o Pafos etoma nen ku baga o propinsi Pamfilia kota etaga Perga etoma wagoukha. Wagoukhasik ap etaga Yohanes Markus etnogo, it etoma thogotdisalok yabokane apuke o Yerusalem lageikhe. 14Lageikhemo, it emenogo o Perga etoma nen, o Pisidia eloke kota Antiokhia etoma dagei agoukha. Dagei agoukhasik nen, iniki Allah hasik werlegat dogolik, o akhuni Yahudi meke sembayan ekhe lagoukhama ukisukhasik hurek lagoukha. 15Hurek lagoukhasik werekma, it akhuni etoma meke nen, wene Allah nen ninasuk wakhikhe wene etnogo etaga thalhik, wene it ap Allah ane yogeisekhe lagoukha meke nen holal waganhukha meke etaga thalhik, isukhasik nen, inougi koktek nen Paulus lak yogeisekhe dogolik,
“Nagarlak lak. Akhuni yoma inetaiken horle asuak nen, hit nen wene ageikhe werek halok he, yoknisobageik iluk hinayoko 'bogo o,” iluk isukhama, 16at Paulus ebe melatluk nen, wene yogeisagaluk iki pilin yogeisasikhe. Iki pilin yogeisekhe dogolik,
“Hit akhuni Israel meke men, hit itikmanke meke Allah ane hologo hagakhe lagap meke men, nagarlak lak nerugi. Wene igin iti hinasuk holini o. 17Nit akhuni Israel meke yoma ninopase Allah nen, ninopa lak inebe wenageinakhikhesik nen, inayoko 'bisikhe. Inayoko 'bisikhemo, it o Mesir etoma inebe ap huso negenat werekma, at nen inebe doalegat hagarinakhikhe. Itithogon hagarinakhikhesik nen, at iki obatne baga wogosik dukhi ageikhe iti. 18Wogosik dukhi ageikhemo, it o limo akhuni inebe dekma etoma mo dageigik usigik hagakhe korlek, 40 tahun dogolik, at oba tiok-tha'bokhogonat hagakhe lagoukha mekeat he, at ane degat obakhanini hapugutdiluk hagasik welageikhe. 19Hagasik welageikhesik nen, o Kanaan wogosik uki ageikhesik, akhuni inukuloak etaga 7 baga nen, inebe motogat inakhukhasik nen, it inaagat meke nit ninopa lak iteerek asuagaluk wogeisasikhe. 20Itithogon hagarinabik waga korlek, mo dageigik usigik hagakhe korlek 450 tahun hakene welagoukhasik nen wogeisasikhe iti. Wogeisasikhesik nen, yabokane at Allah nen ap aperek nen initema waganhik, wene yogeisigik, hagakhe dogoagaluk, meldisilik waga lageikhesik hurli, ap Samuel Allah ane yogeisekhe lageikhe meke etnogo hurliat meldisikhemo welageikhe.
21Hurli iti hurli nen, it akhuni emenogo nen,
Ninoe kok etagapogot ageikhe meldusak warlok, iluk Allah kino yogokhukhama, at nen, ap Kis a'but Saul ukuloak etaga Benyamin meke meldiluk wogeisasikhe. Wogeisasikhemo, at ebe mo dageigik, usigik, hagakhe korlek 40 tahun ebe ap etagapogot welageikhe. 22#1 Samuel 13:14; Mazmur 89:20, 21 Werekma Allah nen at Saul usa'iluk nen, obulukmo at Daud etagapogot dogoagaluk, meldiluk wogeisasikhe. Wogeisasikhesik nen, wene at hasik abok ekhe dogolik,
Isai a'but Daud yi re, an netaiken hunik meke,
an nakla warlok apegerek meke hagasuagaluk yogokhunem,
tha'bokhogonat hagakhe dogosak higi iti nen wokhisigi o,
iluk yogeisasikhe. 23Nen ageikhe, alebat at Allah nen,
Hit akhuni Israel meke tilhinabuagaluk, at Daud nen itago meke ageikhe wokhisagein, iluk abok yogeisasikhe iti hagat, ebe Yesus meldiluk wogeisasikhe iti. 24At Yesus ebe yabokane witluk, yabu aban hagakhidek werek korlek, elokhoma Yohanes tak wageikhesik, akhuni Israel meke men yogeisekhe lageikhe,
Hit weak hagakhe lagap nieke 'bualogo here'isalok hinobabut hebelatni o. Hebelasumo, an nen ima usa'inagagin o, iluk inebe tha'bokhogonat yogeisekhe lageikhe. 25Yogeisekhe lageikhesik, at nen hagasusak meke arat hagakhe lageikhesik, ilugun oba hagasigiluk, men yogeisasikhe,
Hit nen an tha apekhe lagap. Hit nen therogo welagap iti, ebe an dek o. Meke re, hinakla eberek dogono. At ebe an noporlik wisigin o. Wagunem, an nebe yekerek. Kok he, arat o. At isok agot yilik meke iti, an nen hisalusak erlok dek o, iluk yogeisasikhe.
26Halok he, hit akhuni Abraham nen itago meke men, itikmanke meke Allah ane hologo hagakhe lagap meke yoma hinom welagap meke men, nagarlak lak nerugi. Wene tilninabusak wene iti Allah nen nit ninoba la'i agama yi. 27Wene la'i aga meke iti, it akhuni o Yerusalem meke inougi koktek inom nenat, Yesus ebe hutdigidek. Hutdigidek dogolik, haganeat it ap Allah ane yogeisekhe lagoukha meke emenogo nen wene holal waganogo 'bisukha meke waganek werekma, sembayan hibiku-yogoku hagakhe dogolik etaga thalhunem inasuk holharek mekeat he, wene ebe hutdigidek. Itithogon hutdigidek dogolik, ukum Yesus oba 'biluk ebe wakhukha iti baga, wene haganeat isukha meke iti ebeat ageikhe iti. 28It nen,
Ukum nikithogon oba 'biluk wasuok, iluk herakhukha meke, wene oba dek ageikhe mekeat, at Pilatus nen wasuagaluk wogokhukha iti. 29At Yesus hasigat,
Itithogon hagasugun, iluk holal waganogo 'bisukha meke iti tak-tagat tha'bokhogonat hagakhukhasik, ebe warek o baga nen usa'i agoukhasik nen, oila kola'isukha iti. 30Warek itithogon kola'isukha mekeat, yabokane Allah nen ilugutdisikhe. 31Ilugutdisikhemo, it Yesus inom o Galilea eloke nen o Yerusalem usasukha meke emenogo inileken hoagaluk inelokhoma iki doalegat melaga lageikhe. Itithogon inelokhoma melaga lageikhemo, inileken hasukhasik, it nen,
Ebe eberogonat ninileken hogo, iluk yogotak akhuni Israel meke yogeisiliogei iti. 32-33#Mazmur 2:7 Yogotak nit nen wene hano wene iti, hit yokhisa ago yi. Allah nen,
Itithogon wokhisagein, iluk ninopa lak abok yogeisasikhe iti ebe re, o yogotak nit it nen itago meke welago ya baga Yesus at woknisasikhemo wakhukhama watlageikhemo, Allah nen ilugutdisikhe iti. Itithogon hagasigiluk, etai Mazmur etai nomor 2 baga, Allah nen men isikhe,
An na'but he, harat o.
Yogotak itakhakhi o,
iluk isikhemo nen, holal waganogo 'bisukha tak-tagat hagatlaga o. 34#Yesaya 55:3 Yesus ebe watlageikhesik werekma, Allah nen ilugutdisikhemo, yabokane watlatluk hirli asigin dek o, iluk wene ageikhe men isikhe,
Itithogon hagathabigin, iluk, wene an nekaerek nen iluk nen,
yabokane munenigin dek meke eberogonat Daud abok yogokhigi meke iti harat wokhesigin o,
iluk yogokhikhe iti. 35#Mazmur 16:10 Nen, ageikhe at Daud nen Allah men yogokhikhe,
Hat hekaerek ha'but hane hologo hagakherek meke iti,
hirli atluk dek asuagaluk here'igin dek o,
iluk yogokhikhe. 36At Daud iti, agarlak lak inom tak-tak itaklagoukha meke inom dogolik, Allah nen,
Itithogon hagasuak, iluk akla apasikhe meke mothogon hagakhe lageikhesik nen, ebee watlageikhe iti. Watlageikhemo nen, opa lak warek thalinakhukhama inalilu thaldisukhama nen, hirli atluk, dek ageikhe iti. 37Itithogon meke re, at Yesus ebe watlageikhesikmo nen, Allah nen apuke ilugutdisikhe meke iti anek, hirli atluk, dek ageidek o.
38Nagarlak lak nerugi. Wene yi hinilurogo dogono o. At Yesus Allah nen itithogon ilugutdisikhe iti baga, hit weak hagakhe lagap meke iti, at nen thagalogo degetdisoagaluk yokhisekhe lago iti. 39Yi weak ti weak hagakhunem he, wene Allah nen Musa ayoko 'biluk inasuk wakhikhe wene etnogo baga, korogo wokhausak erlok dek meke re, ninebe tomok ninetaiken Yesus oba hakotdumo anek, erlok korogo wokhausak werek o. 40-41#Habakuk 1:5 Meke re, it ap Allah ane yogeisekhe lagoukha meke emenogo nen, men isukha,
Hit o yogotak welagap ya baga, an nen yi meke ti meke hagakhunem,
at ageikhe nen mothogon yakulhisugunem,
hit nen eberogonat iluk hutdigidek dogolik hinakla meanetdekhe lagap meke yi lakhani!
An nen itithogon hagakhunem hinileken halok hogorakhe dogolik, hinebe watlakhagun iti!
iluk Allah nen isikhemo holal waganogo 'bisukha iti hak, hit hinoba asinogo iluk, wene hinasuk hanorogo holhe dogono o,” iluk yogeisasikhe.
42Wene itithogon yogeisalok dukhisinem, it akhuni emenogo nen,
“Sembayan yabokane ugun iti baga, wene iti ageikhe inom dagakhogon yoknisausak o,” iluk Paulus Barnabas ipisak yogeisasukha. 43Yogeisasukhama, it sembayan ekhe lagoukhama nen dukhisukhasik lagunem, it akhuni Yahudi meke men, itikmanke meke Allah ane wagahukhasik Yahudi meke negen welagoukha meke men, inebe doalegat inoporlik lagoukha. Lagoukhama, it Paulus Barnabas ipisak nen men yogeisasukha,
“Allah obabut hano nen hagatninakherek meke iti, hinetaiken hunik dogolik hagakhe dogono o,” iluk inasuk wakhukha.
44Itithogon hagakhukhama, akhuni inasuk holiluk nen, iniki 7 baga Allah hasik werlegat dogolik sembayan yabokane isinem, akhuni o ukul etoma welagoukha meke inebe opakitek anek huk aga korlek, inebe tha'bokhogonat ninoe Etagapogot ane inasuk holuogoluk natogokhukha. 45Natogokhukhama, it ap Yahudi meke emenogo akhuni doalegat inileken hisasukhasik ua palogo nen,
“Wene Paulus nen iliogo iti hinasuk holusak dek o,” iluk wene palhik, Paulus lak inane pukhogon wenageisigik, hagakhukha. 46-47#Yesaya 42:6, 49:6 Itithogon hagakhukha mekeat he, it Paulus Barnabas ipisagat inayuk dekhogonat dogolik, men isukha,
“Allah ane iti hit tak yokhisausak obaat yokhisa ago mekeat, hit hina'it nen here'isegesip, hinekaerek nen,
Nit naburlal-haburlal hagatninabusak erlok dek o, iluk u hagat, ekhe lagap iti nen, nit ninoe Etagapogot nen ninayoko 'bekhe dogolik yoknisasikhe hagat, hagasugun. At nen,
An nen akhuni itikmanke meke liarinakhik,
o ilugun oba werek meke tilinakhik, hagasigiluk,
isagal yibarlek hakene, hit hinebe 'binagagi o,
iluk yoknisasikhe tak-tagat, it akhuni itikmanke meke yogeisa lugun o,” iluk yogeisasukha. 48Itithogon yogeisugunem, it akhuni itikmanke meke inasuk holhukhasik nen,
“Ninoe Etagapogot nen wene iti hano motok isikhemo higi,” iluk hogorakhukhasik inakla arleken akhasukha. Inakla arleken akhalok nen, Allah nen it naburlal-haburlal hagarinabigiluk wenageinakhikhe meke nen,
“Wene iti eberogonat,” illuk hutdisukhasik waganhukha. 49Itithogon waganhukhama nen, o etoma ninoe Etagapogot ane iti wialarik dukhisikhe.
50Itithogon wialarik dukhisinem, it akhuni Yahudi meke nen, humi ap itikmanke meke inagugi koktek Allah ane waganhukha meke men, it ap o ukul kokma etoma inetaga werek koktek welagoukha meke men, inom nen Paulus Barnabas ipisak mugisoagaluk inakla kagalhukha. Itithogon inakla kagalhukhama, it nen,
“Hit nit ninaila yoma dogosak dek o,” iluk mukhogo ula'isasukha. 51Ula'isasinem, it Paulus Barnabas ipisak nen, inakla eberek dogoagaluk,
“Hinoba dopok,” iluk inisok hola horogo la'isalok nen, o Ikonium uki lagoukha. 52Uki lagoukhama, akhuni o Antiokhia etoma meke Yesus ane waganhukha meke Allah Agoreke inakla kerlekhogon ukisikhemo inakla arleken kogat akhasukha.

Pašlaik izvēlēts:

La'isasikhe 13: LAIDNT

Izceltais

Dalīties

Kopēt

None

Vai vēlies, lai tevis izceltie teksti tiktu saglabāti visās tavās ierīcēs? Reģistrējieties vai pierakstieties