SAN MATEO 7

7
No juzguen a otros
(Lucas 6.37-38, 41-42)
1’Aperãre, “Rooro áama, na ca-popiyeyepe ãa,” na ĩi batequeticõaña. To bairi mʉja quenare, “Rooro áama, na ca-popiyeyepe ãa,” mʉja ĩiquetigʉmi Dio to bairo aperãre rooro na cá-átajere mʉja ca-buio batequẽpata. 2Aperãre rooro na cá-átajere mʉja ca-buio baterore bairona caroorije mʉja cá-átajere ĩi buio bategarãma aperã tunu. Aperãre na mʉja cá-átore bairona mʉja quenare mʉja átigarãma tunu. 3-5Mʉja majuuna caroorije pairo átibana quena aperãre, “Rooro mʉja áa,” na ĩiquẽja. Mʉja majuuna caroorije áti janaña to bairo aperãre na ĩigarã jʉgoye. To bairi apeĩre, “Mʉ capepʉ jitaacã ca-jañarijeacãre yʉ ne rocapa,” ca-ĩirãre bairo mʉja ĩi, mʉja majuuna pairi pocaro mʉja cápeepʉ ca-jañabato quena. To bairo mʉja ca-ĩata jocarã majuu mʉja ĩiborã. Mʉja majuuna cápeepʉ ca-jañari pocarore ne rocaya mai. Cabero caroaro tʉjʉ majiri apeĩ cʉ̃ capeapʉ jitaacã ca-jañari pocaroacãre mʉja ne rocaboja tʉjʉ majigarã. To bairona apeĩre, “Ati wame caroorije áti janacõaña,” cʉ̃ ĩigarã jʉgoye mʉja majuuna cʉ̃ netoro caroorije mʉja cá-átiere áti janacõaña.
6’Dio yere caroa áti nʉcʉbʉgorica wamerire na jooquẽja Diore ca-teerãre. Na mʉja ca-joata yaiare na mʉja ca-joorore bairona mʉja átiborã. Yaia maca caroa macajere nare mʉja ca-joorije ca-anibato quena mʉjaare baqueborãma. To bairo quena caroa áti nʉcʉbʉgorica wamerire Diore ca-teerãre na mʉja ca-joata yejeare pairo majuu ca-wapa pacarijere bʉjariquere na mʉja ca-joorore bairona mʉja átiborã. Yejea maca tiere cʉta rooye tuu bateborãma.
Pedir, buscar, y tocar la puerta
(Lucas 11.9-13; 6.31)
7’Diore cʉ̃ jeniya mʉjaa. Cʉ̃re mʉja ca-jeniro mʉja joogʉmi. Cʉ̃ jeniri mʉja ca-jeniri wame macaña. Macarã mʉja bʉgagarã. Apeĩ ya wii mʉja ca-jeniñaro cʉ̃ ca-pãabojarore bairona mʉja yʉʉgʉmi Dio cʉ̃ mʉja ca-jeniro. 8Noo Diore ca-jenirãre na joogʉmi. Macarã, na ca-jenirijere bʉgagarãma. Diore na ca-jenicõa ãnore na yʉʉgʉmi jope tʉpʉ ca-jeniñarãre camajocʉ cʉ̃ ca-yʉʉborore bairona.
9’Mʉja punaa naorore na ca-jeniro ʉ̃taa macare na mʉja jooquẽna. 10To bairona waire na ca-jeniro aña macare na mʉja jooquetiborã. 11To bairona caroare mʉja punaare na mʉja joo maji, caroaro cá-áti majiquẽna anibana quena. To bairi caroare na mʉja ca-jooro netoro caroare mʉja joogʉmi mani Pacʉ ʉmʉrecóo macacʉ cʉ̃re ca-jenirãre.
12’Aperã caroaro mʉjaare na cá-átipe boorã mʉja quena caroaro na ája. To bairi wame ĩrique ãa Moisépʉre Dio cʉ̃ ca-roti cũurique. Dio ye quetire buiori maja ãnana na ca-ucarique quena to bairi wamena ĩrique anicõa.
La puerta angosta
(Lucas 13.24)
13-14’Dio tʉpʉ aátaje caéjaqueti jope jãariquere bairona ãa, camaja jicãarãacã tore na ca-jãarore bairona. To bairona caéjaqueti wãare bairona ãa Dio tʉpʉ aátaje, camaja jicãarãacã tore na cá-aáto. Pairi jope maca, ca-éjari wãare bairo maca ãa ca-yajiparã na cá-aátopʉ, camaja capaarã topʉ na cá-aáto. To bairi caéjaqueti jope maca ca-jãarãre bairo mʉja bai Diore api nʉcʉbʉgori. To bairi Dio tʉpʉ cá-aáparã mena anigarã Diore api nʉcʉbʉgoya, Dio tʉpʉ aágarã.
15’ “Dio ye quetire buiorã jã áa,” jocarã ca-ĩirãre na tʉjʉ majiri na apiʉjaqueticõaña. Diore ca-apiʉjarãre bairona baitori camajare seeto ca-tʉgooña mawijiorã ãma. To bairi yaia macanʉcʉ macana oveja nuuricarã caroarã na ajeri macare jañatori jĩa ʉgagarãre bairona baima camajare na ĩito rooye tuu tʉgooña mawijiogarã. 16Na cá-átie tʉjʉrã na ca-aniere mʉja ĩi tʉjʉ majigarã, yucʉ ca-ricare tʉjʉri ca-wame mʉja ca-ĩi tʉjʉ majirore bairona. Yucʉ ca-pota cʉtii ʉjere rica cʉtiquẽto. Caroorije pota miji wẽeri quena caroa macaje rica cʉtiquẽto. 17Yucʉ caroaʉ caroa ricacʉto. Yucʉ carooricʉ maca caroorije jeto ricacʉto. 18To bairona yucʉ caroaʉ apeye caroorije ricacʉti majiquẽe. Carooricʉ quena caroa macaje ricacʉti majiquẽto. 19Nipetirije yucʉ ca-rica cʉtiquẽtiere quetí joe reema camaja. 20To bairona camaja cariape ca-ĩirã, ca-ĩitorã quenare na mʉja tʉjʉ majigarã caroare o caroorije na cá-átore tʉjʉri.
No todos entrarán en el reino de los cielos
(Lucas 13.25-27)
21’Capaarã majuu ãma, “Jesú yʉ Ʉpaʉ ãmi,” yʉre ca-ĩirã. To bairo ca-ĩirã anibana quena ʉmʉrecóopʉ yʉ ca-rotiri paʉpʉ capaarã ca-jãaquetiparã ãma. Yʉ Pacʉ ʉmʉrecóo macacʉ cʉ̃ ca-boorije cá-ána jeto anigarãma yʉ ca-rotiri paʉpʉre. 22Camaja caroorãre, ca-ñuurã quenare Dio na cʉ̃ ca-bejeri rʉmʉ ca-anopʉ capaarã oco bairo yʉ ĩigarãma: “ ‘Jã Ʉpaʉ Jesú jã buio rotimi,’ ĩri Dio ye quetire jã ca-ĩi buiowʉ. ‘Jesú jã rotimi,’ ĩri wãtiare jã ca-buu joowʉ. ‘Jesú cʉ̃ ca-majirije mena jã áa,’ ĩri áti iñoorica wamerire capee jã cá-ápʉ́. To bairi mʉ tʉpʉ jã apʉ́,” yʉ ĩigarãma capaarã. 23To bairo yʉ na ca-ĩiro: “Mʉjaare yʉ majiquẽe. Aperopʉ aánaja,” na yʉ ĩigʉ. “Caroorije cá-ána mʉja ãa,” na yʉ ĩigʉ.
Las dos bases
(Marcos 1.22; Lucas 6.47-49)
24’To bairi yʉ ca-buiorijere ca-apirã cabero caroaro yʉ ca-buiorijere ca-apiʉjarã ʉ̃taʉ buipʉ cʉ̃ wiire ca-nʉcoʉre bairona ãma caroaro ca-tʉgooña majirã aniri. Caroaro ca-tʉgooña majirã to bairona wiire nʉcoborãma. 25To bairi ʉ̃taʉ buipʉ jicãʉ cʉ̃ ya wii cʉ̃ ca-nʉcoro pua ñaaquẽto wino ca-papuro quena. Seeto oco ca-ocaro ria ca-paicoato ʉ̃taʉ bui cʉ̃ ca-nʉcorica wii aniri pua ñaaquẽto. 26Aperã maca yʉ ca-buiorijere apibana quena yʉ ca-ĩrijere cá-átiquẽna paputiropʉ ca-wii nʉcoʉre bairona ãma naa, ca-tʉgooña majiquẽna aniri. 27To bairo paputiropʉ cʉ̃ ca-wii nʉcoro bero oco ca-ocaro, ria ca-paicoato, wino ca-papuro ti wii nemoo pua ñaacoaboro. To bairona ti wiire ca-nʉcoricʉre bairona ãma ca-tʉgooña majiquẽna yʉ ca-buiorijere apibana quena cá-átiquẽna, na ca-ĩiñupʉ Jesú.
28-29To bairo cʉ̃ ca-buio yaparoro na camaja capaarã cʉ̃re ca-apiricarã ca-wariñuu api acʉacoajuparã, caroaro ca-maji netoʉre bairo na cʉ̃ ca-buioro maca. Nare ca-buenucurãre bairo na ca-buioquẽjupʉ Jesú.

Pilihan Saat Ini:

SAN MATEO 7: TAVNT2

Sorotan

Berbagi

Salin

None

Ingin menyimpan sorotan di semua perangkat Anda? Daftar atau masuk