Matiu 26

26
Mo Mwane Paine Kire Oalaꞌi Huni Horo Maesie A Jisas
Mak 14:1-2, Luk 22:1-2, Jon 11:45-53
1Oto i purine a Jisas e saro ere-ere mango aana walu ola ienini, e si unue hunie mo pwaarongoisuli ingeie uuri, 2“Omu saie oto uri e ruata hai dinge mola honosie Houlaa Ni Liumwaanie, taꞌe omu ke saie loꞌu uri aana hai dinge ngeena pwelolaku a Kale Ni Iinoni kei lae huni horo maesileku i lengine poꞌu-poꞌu.”
3Na oto aana maholona mo naꞌohai pris na mo rato ni mwane kire mani ruru i nume a Kaiapas, Naꞌohana Mo Naꞌohai Pris. 4Kire ruru ngeena huni oalaꞌinie nga tala mumuni uri taa huni pweloa a Jisas na huni horo maesie. 5Taꞌe kire unue uuri, “Kolu saꞌa teꞌurine ike aana mo dinge nge mwala ko loko hunie houlaa ngeena, mwaanie kire maaola-ola i tehulaꞌana.”
Ngaeta Keni E Lingisie Rumu I Pweune A Jisas
Mak 14:3-9, Jon 12:1-8
6Oto a Jisas e iiꞌo wau aana huilume i Betani, i nume a Saemon, iini nge maelaa ni osa e hite aana kaꞌu wai naꞌo. 7Oto maholo a Jisas ko ngeu i leune, ngaeta keni e lae mai saana. A keine e hele aana ho ateꞌai rumu, ola holitana e tohungei peine na e tohungei wesu mangoni, oto ko lingisie ho rumu ngeena i pweune a Jisas. 8Mo pwaarongoisuli a Jisas kire leesie a keine ko teꞌurine, oto kire ko saewasu na kire ko dolosi uuri, “?E ue a keni ngeena ko waetaꞌinie mola ho rumu diana urine? 9Uri ke haꞌaholingeꞌinie mola, haꞌalaa e tarie mei toꞌoha paine aana, na niilana mei toꞌoha ngeena e karaꞌi lae mola hunie mo iinoni meitale eena.”
10Taꞌe a Jisas e saie mone mola nga taa kire ko unuena, oto ko si teꞌuri hunire, “?Omu ko kotahie keitaꞌaa huni taa? Tohungei mei ola diana ni ko esuie hunieu ie. 11Aana mo iinoni meitale kire kei iiꞌo peꞌiꞌomu mola tarau, taꞌe ineu nge nou saꞌa iiꞌo ike peꞌiꞌomu taraureꞌi. 12Oto e lingisie ho rumu ienini i lengine sapeku, aana ko deu aakau eeku loosie kire kei heitolingeꞌinieu ni ngeena. 13No ko unue oto huniꞌomu uri taꞌe-taꞌena nga leu i laona walumalau nge tarohaꞌinilana aana Tataroha Diana kei lae-lae aana, unulana mei ola a keni ie ko esuie ngeena kei lae-lae huni aamasitoꞌonga aana.”
A Jiudas E Neꞌi Maelonga A Jisas
Mak 14:10-11, Luk 22:3-6
14Oto ngaeta iini aana aawalai pwaarongoisuli mwana rue, iini nge kire ko sasaie satana aana a Jiudas Iskariot, e lae mai saana mo naꞌohai pris. 15Oto ko dolosi aada uuri, “?Mala uri ne kei pweloa a Jisas huniꞌomu, nga taa nge omu kei niie nakue?” Oto kire iidumie e oolu aawalai mei toꞌoha aani siliva, kire ko si niiꞌi hunie.#26:15 Oolu aawalai mei toꞌoha aani siliva ngeena e urihana waaitana nga mwane auꞌesu hunie e oono waro-waro. 16Uure aana maholona, a Jiudas ko si lio hunie uri nga maholo huni pweloa a Jisas hunire.
A Jisas E Ngau Aana Ngaunge Aana Liumwaanie
Mak 14:12-21, Luk 22:7-14,21-23, Jon 13:21-30
17Oto aana eetana nga dinge aana Houlaa Ni Bred Iis Haꞌike Aana, mo pwaarongoisuli e lae mai saana a Jisas, oto kire ko dolosi aana uuri, “?O saetoꞌo aana melu ke dau aakau aana ngaunge aana Liumwaanie huniꞌo i tei?”
18Oto a Jisas ko teꞌuri hunire, “Omu ke lae wai huilume paine i Jerusalem i saana iini nge nou lio hilisie oto, na omu ke unue hunie uri a Haꞌa-uusuli e unue uuri, ‘Maholoi sato ineu ko karaꞌini oto. Ne kei hele aana ngaunge aana Liumwaanie peꞌie mo pwaarongoisuli ineu i nume iꞌoe.’ ” 19Oto mo pwaarongoisuli kire dau i sulie nga taa a Jisas e unue hunire, na kire dau aakau oto aana ngaunge aana Liumwaanie.
20Oto i seulehi, a Jisas na aawalai pwaarongoisuli mwana rue kire si iiꞌo huni ngeu. 21Maholo kire ko ngeu ngeena, a Jisas ko si teꞌuri hunire, “No ko unue oto toꞌohuu huniꞌomu uri nga iini hikemiu oto kei pweloau.”
22Oto kire ko tohungei hii aaela, na kire ko meni aehota dolosi oto aana uuri, “?Mwaanie ohe ineu, aalaha ineu?”
23Oto a Jisas ko aalamire uuri, “Ngaeta iini eemiu nge ko toongaꞌinie mei bred tararuru peꞌieu i laona nime siꞌiri, nge oto kei pweloau. 24Ineu a Kale Ni Iinoni ne kei mae taane oto mala mo Uusu-uusu Maaꞌi e unue. Taꞌe aama-aamasilana a mwane ngeena nge kei pweloau a Kale Ni Iinoni, aana kei lae otoi diana hunie iinoni ngeena mala uri ke suꞌuri hute.”
25Oto a Jiudas, iini nge ko pweloa a Jisas ko teꞌuri noꞌone, “?Mwaanie ohe ineu, haꞌa-uusuli ineu?”
A Jisas ko aalamie uuri, “!Iau! Iꞌoe oto a mwaena.”
A Jisas E Aehotaa Ngau-maaꞌinge
Mak 14:22-26, Luk 22:14-20, 1 Korinit 11:23-25
26Oto maholo kire ko ngeu ngeena, a Jisas e hele aana ho bred, oto ko ere ni paalahenga, ko si nisie, na ko haꞌa-adoa mo pwaarongoisuli aana. Oto ko teꞌuri, “Hele aana. Ngaue. Hasiꞌoku nge ienini.”
27Oto e hele aana loꞌu kao-kaoi waen, ko ere ni paalahenga, ko niie hunire, na ko teꞌuri, “Omu ke mani inuhie, 28aana apuku ni ienini nge ko haꞌa-oaie haiholotaꞌinge haalu a God ko esuie peꞌie mo iinoni ingeie. Apuku haꞌa-aahesilana ko lae i tehulaꞌana mo iini hunge huni saeꞌaasie mo oorahaꞌaa ikire. 29No ko unue huniꞌomu uri nou saꞌa inuhie loꞌu nga mei waen lai hule aana hai dinge nge ne kei inu aana waen haalu peꞌiꞌomu i laona Aalahanga Aamaku.”
30Oto kire kanalie kana maaꞌi, nge kire si lae mwaanie hanuena huni hanetaa hunie Uuwo Ni Ei Olif.
A Jisas E Unue Uri A Pita Kei Taateingeꞌinie
Mak 14:27-31, Luk 22:31-34, Jon 13:36-38
31Oto a Jisas e heꞌi teꞌuri loꞌu hunire, “Hai rodo siꞌiri oto, ahutemiu, omu kei meni tehi mwaanieu. Aana i laona mo Uusu-uusu Maaꞌi a God e unue uuri, Ne kei horoꞌie a kakali sipu, oto mo sipu kei tatanga hailiu oto. Sekaraea 13:7 32Taꞌe i purine ne kei taꞌelaꞌi loꞌu mwaanie maenga, ne kei lae i naꞌomiu huni maaꞌoohiꞌomu oto hao aana poꞌo ni henue i Kalili.”
33Oto a Pita ko aalamie a Jisas, ko teꞌuri, “Ineu nou saꞌa roroꞌa ni toliꞌaasiꞌo ike, maꞌalana ahutana mo mwane ngeena kire ko tehi mwaaniꞌo.”
34Oto a Jisas ko teꞌuri hunie a Pita, “No ko unue oto huniꞌo uri i naꞌona kue kei ngara i rodo siꞌirini, o kei taateingeꞌinieu haꞌa-oolu uri o kaꞌa manataꞌinieu ike.”
35Taꞌe a Pita ko tohungei ere aꞌailaꞌa oto uuri, “Ineu nou saꞌa roroꞌa ni ere ike urine, maꞌalana no ko mae peꞌiꞌo.” Na ahutana mo pwaarongoisuli kire ko meni ere oto noꞌone urine.
A Jisas E Aarengaꞌi I Ketsemani
Mak 14:32-42, Luk 22:39-46
36A Jisas na mo pwaarongoisuli ingeie kire lai hule aana leu satana i Ketsemani. Oto a Jisas ko teꞌuri hunire, “Omu ke iiꞌo kaꞌu i leu, maholo no ko lai aarengaꞌi paro i leu.” 37Oto e toolea a Pita na e ro kalena Sebedi peꞌie, na ko si aehota tolahiꞌe hiitoꞌo peꞌie saehuunge oto paine. 38Oto ko teꞌuri huniraelu, “Saeku ko lae otoi hiꞌe na e malisine oto maenga. Omu ke iiꞌo kaꞌu i leu, na omu ke lio-lio peꞌieu.”
39Oto a Jisas e kele lae taꞌau mwaaniraelu, ko si pouruuru i aano haahie maana na ko aarea God, ko unue uuri, “Mamaꞌa, iiola o niie mai hunie ne ke hotelaꞌinie ko aasaieu oto.#26:39 Erenga ni Krik e unue uuri, “?Uri more sai inu aana kao-kao ne kei inu aana?” huni aalahuu i sulie sapesalunge. A Jisas ko dolosi aadarue uri kirerue sai esu susuleꞌi taane huni mae i tehulaꞌana. Mala ko mwadaꞌu, saeku o ke oolisie aana nga iini mwa-mwate. Taꞌe neꞌewau oto, o ke dau mola i sulie nga taa o saetoꞌo aana, na o ke suꞌuri deu i sulie nga taa nou saetoꞌo aana.”
40Oto a Jisas e aalihoꞌi loꞌu mei saana e oolu pwaarongoisuli na ko leesie mola kire ko maꞌahu. Oto ko teꞌuri hunie a Pita, “?Ohe omu kaꞌa sai lio-lio ike peꞌieu nga kele maholoi sato? 41Omu ke lio na omu ke aarengaꞌi, mwaanie malaahonga e hane haahiꞌomu. Nou saie uri manatamiu e aꞌailaꞌa taane huni esuie mo ola diana, taꞌe sapemiu ni mola ko tataku.”
42Oto a Jisas ko heꞌi ruana lae loꞌu, na ko aarengaꞌi uuri, “Mamaꞌa, mala e kaꞌa mwadaꞌu oto huni taꞌaasie mei sapesalunge ie mwaanieu, nge no ko eitanaiꞌo ke oa oto urine huniꞌo.”
43Oto ko heꞌi eelihoꞌi loꞌu mei saana mo pwaarongoisuli, na ko lio oodoie uri kire ko heꞌi maꞌahu loꞌu, aana maadaelu e tohungei hiꞌe oto hiitoꞌo.
44Oto a Jisas ko heꞌi lae loꞌu mwaanire, ko lae loꞌu i aarengaꞌi. Oolune nga maholo ko aarengaꞌi loꞌu ie, ko unue loꞌu mola taꞌa-taꞌa mei olana.
45Oto e ooli i saana mo pwaarongoisuli na ko unue, “?Uri omu ko maꞌa-maꞌahu, na omu ko mamamalo ue? E hule oto aana maholo kire kei pweloau a Kale Ni Iinoni i nimana mo iinoni oorahaꞌaala. 46!Taꞌelaꞌi! !Kolu ke lae! Leesie kaꞌu, mwane nge ko pweloau ko lae oto mai ngeena.”
Kire Tapolie A Jisas
Mak 14:43-50, Luk 22:47-53, Jon 18:3-12
47Oto maholo a Jisas ko ere-ere ue, na a Jiudas Iskariot ko hule oto peꞌie pulitaa paine, mo iini nge mo naꞌohai pris na mo rato ni mwane kire uusungeꞌinire mai peꞌie. Mwala ngeena kire mani hele naihi peꞌi diꞌe, 48na a Jiudas e unu aakau oto aana nga tolimaa hunire uuri, “Iini nge ne kei nono peꞌie, a Jisas otona. Ingeie oto omu ke tapolie.”
49Oto a Jiudas ko oodohie oto a Jisas, na ko unue hunie uuri, “Saulehi diana, Haꞌa-uusuli.” Na ko nono oto peꞌie.
50Oto a Jisas ko aalamie uuri, “Malahuku, o ke dau leu-leu mola aana mei ola o lae mai huniena.”
Oto kire tapolie a Jisas na kire ko hele maꞌutaꞌa oto aana. 51Taꞌe ngaeta iini aana mo pwaarongoisuli e darasie naihi ingeie, oto ko lama mousie oto aalingana ngaeta koni-konihe a Naꞌohana Mo Naꞌohai Pris.
52Oto a Jisas ko teꞌuri hunie pwaarongoisuli ingeie ngeena, “O ke neꞌi eelihoꞌi aana naihi iꞌoe i talana. Aana ahutana mo iini ko heiseuni eeni naihi, horoꞌilada kei lae aani naihi. 53Iꞌoe, o saie kaꞌu oto uri mala ne kei sukaa nga mei peꞌinge mwaanie Aamaku, nge e sai uusungeꞌinie mola mai lau-leu mo sinolai ensel huni peꞌieu. 54Taꞌe nga taa ko reu ienini ko reu oto huni haꞌa-oaie mei ola nge mo Uusu-uusu Maaꞌi e unue uri kei reu oto urine.”
55Oto aana maholona, a Jisas e ere hunie mo ramo uuri, “?Uri omu unue ineu nga horopeli nge omu ko lae mai honosieu peꞌi naihi na peꞌi diꞌe urine? Ahutana dinge kaꞌu no ko talei oꞌoꞌo mola peꞌi haꞌa-uusulinge taꞌau i laona Nume Maaꞌi Peine. ?Aana e ue kaꞌu omu kaꞌa tapolieu oto aana maholona? 56Taꞌe ahutana mo ola ienini ko reu oto huni haꞌa-oaie nga taa mo propet e uusue i laona mo Uusu-uusu Maaꞌi.”
Oto ahutana mo pwaarongoisuli kire si toliꞌaasie a Jisas, na kire ko meni tehi oto mwaanie.
Kire Toolea A Jisas I Naꞌona Pulitaa Ni Lei-Lei Mo Jiu
Mak 14:53-65, Luk 22:54-55,63-71, Jon 18:13-14,19-24
57Mo iini nge kire tapolie a Jisas, kire ko toolea oto hunie nume a Naꞌohana Mo Naꞌohai Pris, a Kaiapas. Maholona na mo haꞌa-uusuli aana mo Haꞌatolanga a Mosis na mo rato ni mwane aana mo Jiu, kire mani loko aakau oto taꞌau i laona nume ngeena. 58A Pita e holo maholoi tala taane mola i sulire. E lae mola wai hule aana lolata aana nume a Naꞌohana Mo Naꞌohai Pris. Oto e iiꞌo i aano peꞌie mwala kakakali i leune huni leesie nga taa kei reu aana a Jisas.
59Oto mo naꞌohai pris na ahutana oto pulitaa ni lei-lei kire ko meni heitalengaꞌinie nga mo ola huni eerotaꞌinie a Jisas huni horo maesie haahie. 60Mwala hunge kire lae mai na kire eerotaꞌinie aana mo ola hunge. Taꞌe pulitaa ni lei-lei kaꞌa lio oodoie ike nga tohungei mei neꞌisaenga huni horo maesie a Jisas. Oto lae-lae, ngaeta ro mwane kire taꞌelaꞌi loꞌu poi, na kirerue ko ere uuri, 61“A mwane ie e unue uuri, ‘Nou sai oho aasie mola Nume Maaꞌi Peine a God, na nou sai haꞌa-uuresie loꞌu mola i laona e oolu aata hai dinge.’ ”
62Oto Naꞌohana Mo Naꞌohai Pris e uure, ko teꞌuri hunie a Jisas, “?E ue? ?Uri o kaꞌa toꞌo aana ike nga mei ola huni aalamie mo ola nge kire ko ere waeliꞌo aani ngeena?” 63Taꞌe a Jisas e tolirohu mola.
Oto Naꞌohana Mo Naꞌohai Pris ko heꞌi unue loꞌu hunie a Jisas uuri, “No ko unue huniꞌo, uri o ke tohe oodoiꞌemeelu aana satana God Mau-meuriꞌe uri iꞌoe Kalena God toꞌohuu wa haꞌike.”
64Oto a Jisas ko aalamie uuri, “Nge kaꞌu oto o ko unuena. Na aana nga maholo omu kei meni leesieu a Kale Ni Iinoni ne kei iiꞌo aana naꞌohai iiꞌo-iiꞌoha i pwalo-pwalona God Hahuꞌana Nanama, na kei lae mai i laona mei uuru uure taꞌau i salo.”
65Maholo Naꞌohana Mo Naꞌohai Pris ngeena ko aꞌarie toꞌoni ingeie, aana ko tohungei saewasu, ko si unue uuri, “A mwane ie ko ere mwakataꞌinie mola a God. !Ngeena kolu kaꞌa saetoꞌo aana loꞌu nga iini ke ere takoie! Omu meni rongoa oto maraamiu uri e ere mwakataꞌinie a God. 66?Haꞌalaa nga taa nge omu kei unue aana?”
Oto kire ko meni aalamie uuri, “!E malisine oto ke mae!”
67Oto kire ko ngisuhie maana a Jisas, na kire ko repusie. Kire pwasu haahie maana, na kire ko hidelie aana nimada, 68na kire ko teꞌuri, “O unue uri iꞌoe oto a Kraes. Mala ko urine, o ke unue kaꞌu a tei e rapusiꞌo huni haataꞌinie uri iꞌoe oto nga propet toꞌohuu.”
A Pita E Unue Uri E Kaꞌa Manataꞌinie Ike A Jisas
Mak 14:66-72, Luk 22:56-62, Jon 18:15-18,25-27
69Aana maholona na a Pita e iiꞌo ue i laona lolata poꞌoi sinaha. Oto ngaeta keni euꞌesu e tapaliu, na ko leesie a Pita. Oto ko teꞌuri hunie, “Iꞌoe noꞌone peꞌie a Jisas ni Kalili.”
70Oto a Pita ko taateingeꞌinie i naꞌona ahutada ko teꞌuri, “Nou kaꞌa saie ike nga taa o ko ere i sulie.”
71Oto ko lae taꞌau takoie maana para, na ngaeta keni euꞌesu ko leesie loꞌu. Oto a keine ko teꞌuri hunie mwala kire uure i leune, “A mwane ie e oꞌoꞌo noꞌone peꞌie a Jisas ni Nasaret.”
72Oto a Pita ko heꞌi taateingeꞌinie loꞌu, na ko tohe oto uuri, “!Nou kaꞌa kele saie ike a mwane ngeena!”
73E kaꞌa tewa loꞌu na ngaeta mwala e uure-uure i leune, kire ko lae mai saana a Pita. Oto kire ko teꞌuri hunie, “Saꞌa mola iꞌoe ngaeta mwane aada ni ngeena, i sulie melu rongo saie mola aana erenga iꞌoe, aana o ko aapani mala mo Kalili.”
74Oto a Pita e ere ni hoꞌasinge ko teꞌuri, “!Toꞌohuu oto mala God taꞌau i Lengi! !Nou kaꞌa saie ike a mwaena!”
Oto kue ko tolana ngara oto. 75Aana maholona nge a Pita ko si aamasitoꞌo aana mo wala a Jisas e unu-unuꞌi hunie uuri, “I naꞌona kue kei ngara i rodo siꞌirini, o kei taateingeꞌinieu haꞌa-oolu uri o kaꞌa manataꞌinieu ike.” Oto a Pita e iisitaa i sinaha, ko si ngara uulo-uulo.

Արդեն Ընտրված.

Matiu 26: apbNT

Ընդգծել

Կիսվել

Պատճենել

None

Ցանկանու՞մ եք պահպանել ձեր նշումները ձեր բոլոր սարքերում: Գրանցվեք կամ մուտք գործեք