Rimljanima 7:14-24
Rimljanima 7:14-24 Biblija: suvremeni hrvatski prijevod (SHP)
Znamo da je Zakon duhovan. No ja nisam duhovan i podložan sam grijehu kao njegov rob. Ne razumijem što činim jer ne radim stvari koje želim, nego stvari koje mrzim. Ako radim stvari koje ne želim, znači da se slažem da je Zakon dobar. Zapravo, nisam ja taj koji radi te stvari, nego ih radi grijeh što živi u meni. Da, znam da u meni, odnosno u mojoj tjelesnoj naravi, ne živi ništa dobro. Želja da radim dobro živi u meni, ali ne i sposobnost da činim dobro. Ne činim dobro koje želim, nego činim zlo koje ne želim. Ako činim zlo, a to ne želim, očito to ne činim ja, nego grijeh koji živi u meni. Otkrio sam da djeluje ovaj zakon: kad želim činiti ono što je dobro, zlo je odmah tu. U svome sam srcu oduševljen Božjim zakonom, ali vidim da u mojem tijelu djeluje drugi zakon. On se suprotstavlja zakonu koji je u mom umu i ja postajem zarobljenik toga zakona grijeha koji djeluje u mojem tijelu. Kako sam jadan! Tko će me spasiti od ovoga tijela koje je predodređeno za smrt?
Rimljanima 7:14-24 Biblija kralja Jakova (BKJ)
Jer znamo da je Zakon duhovan, a ja sam tjelesan, prodan pod grijeh. Jer što radim, ne odobravam; jer što bih htio, to ne izvršavam, nego što mrzim, to činim. Ako, dakle, činim ono što ne bih htio, slažem se da je Zakon dobar. Ali sada to više ne radim ja, nego grijeh koji prebiva u meni. Jer znam da u meni, to jest u tijelu mome, ne prebiva dobro. Jer htjeti je nazočno u meni, ali kako raditi dobro, ne nalazim. Jer dobro koje bih htio, ne činim; nego zlo koje ne bih htio, to činim. Ali ako činim ono što ja ne bih htio, to više ne radim ja, nego grijeh koji prebiva u meni. Otkrivam dakle zakon; kad bih htio činiti dobro, u meni je nazočno zlo. Jer uživam u Zakonu Božjem po unutarnjem čovjeku, ali vidim u udovima svojim drugi zakon koji se bori protiv zakona mojega uma i zarobljava me zakonom grijeha koji je u mojim udovima. Jadan li sam ja čovjek! Tko će me izbaviti od ovog tijela smrtnoga?
Rimljanima 7:14-24 Knjiga O Kristu (KOK)
Zakon je dakle dobar, duhovan. Problem nije u Zakonu, nego u meni jer robujem tjelesnim željama—prodan sam grijehu kao gospodaru. Ne mogu sebe razumjeti: zaista želim činiti dobro, ali ne činim ga. Umjesto toga činim baš ono što mrzim. A to što jako dobro znam da je ono što činim loše, samo pokazuje kako priznajem da je Zakon dobar. Ali ne mogu sebi pomoći jer me grijeh u meni tjera da činim zlo. Znam da nema dobra u meni, to jest u mojoj grešnoj ljudskoj naravi. Sposoban sam htjeti dobro, ali ne i činiti ga. Dobro koje bih htio činiti ne činim, a zlo koje ne bih htio činiti ipak činim. Ali ako činim ono što ne želim, onda to zapravo i ne činim ja, nego grijeh koji je u meni. Zaključujem dakle da vrijedi pravilo: kad želim činiti dobro, nameće mi se zlo. Svim svojim nutarnjim bićem uživam u poslušnosti Božjemu Zakonu. Ali još jedan zakon, koji se bori protiv mojega uma, djeluje u mojim udovima i zarobljuje me grijehom koji je još u njima. Bijedna li mene! Tko će me osloboditi od ovoga smrtonosnog tijela, od života u vlasti grijeha?