Hebrejima 7:1-12
Hebrejima 7:1-12 Biblija: suvremeni hrvatski prijevod (SHP)
Melkisedek je bio kralj Salema i svećenik Svevišnjega Boga. On je izašao pred Abrahama kad se ovaj vraćao nakon pobjede nad kraljevima i blagoslovio ga, a Abraham mu je dao desetinu svega što je imao. Melkisedek u prijevodu prije svega znači »kralj pravde«, a potom i »kralj Salema«, što znači »kralj mira«. Nitko ne zna tko su bili Melkisedekovi roditelji. Nitko ne zna njegovo obiteljsko stablo. Nitko ne zna kad je rođen i kad je umro. Melkisedek je poput Božjega Sina i ostaje zauvijek svećenik. Pogledajte, dakle, veličinu ovog čovjeka kojemu je čak i Abraham, otac naroda, dao desetinu plijena. Levijevim potomcima, koji postaju svećenici, Mojsijev zakon naređuje da ubiru desetinu od naroda. Oni je ubiru od svojih sunarodnjaka iako su i oni Abrahamovi potomci. Melkisedek nije bio iz Levijevog plemena, ali je uzeo desetinu od Abrahama i blagoslovio ga; njega kojemu je sâm Bog dao obećanja. A nema sumnje da važnija osoba uvijek blagoslivlja onu manje važnu. U jednom slučaju desetinu ubiru svećenici koji su smrtni. U drugom slučaju pak desetinu ubire onaj za kojeg Sveto pismo svjedoči da je vječno živ. Moglo bi se čak reći da je Levi, koji ubire desetinu, zapravo po Abrahamu dao desetinu Melkisedeku. Levi tada još nije bio rođen, ali je postojao u tijelu svog pretka Abrahama kada ga je susreo Melkisedek. Izraelski je narod dobio Zakon posredovanjem levitskoga svećeničkog reda. No ljudi nisu mogli postati duhovno savršeni uz posredovanje levitskog svećenstva. Zato je bilo potrebno da se pojavi drugi svećenik, svećenik poput Melkisedeka, a ne poput Arona. A kada se mijenja svećenik, treba mijenjati i Zakon.
Hebrejima 7:1-12 Biblija kralja Jakova (BKJ)
Jer je taj Melkisedek, kralj Šalema, svećenik Boga Svevišnjega, koji je susreo Abrahama kad se ovaj vraćao s pokolja kraljeva, i blagoslovio ga, i kojemu je Abraham dodijelio desetinu od svega; onaj čije je ime u prijevodu najprije “Kralj pravednosti”, a poslije toga i “Kralj Šalema”, to jest “Kralj mira”: bez oca, bez majke, bez porijekla, kojemu dani nemaju ni početka ni život kraja, nego je nalik Sinu Božjemu, on ostaje svećenik neprestano. Ali promatrajte koliko je velik taj kome je i patrijarh Abraham dao desetinu od plijena. I doista, i oni od sinova Levijevih koji primaju službu svećenstva imaju po Zakonu zapovijed ubirati desetinu od naroda, to jest od braće svoje, premda su i oni izašli iz bokova Abrahramovih. Ali on, koji ne vuče porijeklo od njih, primio je desetinu od Abrahama i blagoslovio onoga koji je imao obećanja. I bez ikakva proturječja, veći blagoslivlja manjega. I tako ovdje desetine primaju ljudi koji umiru, a ondje onaj za kojega se svjedoči da živi. I tako reći, po Abrahamu je i Levi, koji inače prima desetine, dao desetinu, jer je još bio u bokovima očevim kad ga je susreo Melkisedek. Ako je, dakle, savršenstvo bilo po levitskom svećenstvu jer je narod pod njim primio Zakon, zbog čega bi još bilo potrebno da ustaje drugi svećenik, po redu Melkisedekovu, a da se ne imenuje po redu Aronovu? Jer kad se mijenja svećenstvo, nužno se mijenja i Zakon.
Hebrejima 7:1-12 Knjiga O Kristu (KOK)
Melkisedek je bio šalemski kralj i svećenik Svevišnjega Boga. Kad se Abraham vraćao iz bitke u kojoj je pobijedio nekoliko kraljeva, Melkisedek mu je izišao u susret i blagoslovio ga. Tada je Abraham uzeo desetinu od svega što je u ratu osvojio i dao Melkisedeku, čije ime najprije znači “Kralj pravednosti”, a zatim i “Kralj mira”, jer šalem znači “mir”. U Svetome pismu nije zapisano ništa o njegovu ocu i majci ni o njegovu rodoslovlju, kao ni o datumima njegova rođenja i smrti. On je sličan Božjemu Sinu jer kao da zauvijek ostaje svećenikom. Razmotrite kako je velik bio Melkisedek: veliki izraelski patrijarh Abraham priznao ga je velikim dajući mu desetinu od najboljeg plijena. Svećenicima, Levijevim potomcima, Zakon je nalagao da ubiru desetinu od svih, iako su im bili rođaci jer su svi bili Abrahamovi potomci. Ali Melkisedek, koji nije bio u srodstvu s levitima, uzeo je desetinu od Abrahama, koji je imao Božje obećanje, i blagoslovio ga. A neprijeporno je da uvijek onaj tko je veći blagoslivlja manjega. Židovski su svećenici, iako smrtnici, primali desetinu, a za Melkisedeka Bog kao da svjedoči da još živi—jer u Svetome pismu nije zabilježeno ništa o njegovoj smrti. Moglo bi se čak reći da su i Levijevi potomci, koji ubiru desetinu, dali Melkisedeku desetinu kroz svojega pretka Abrahama. Jer iako se Levi tada još nije ni rodio, sjeme iz kojega je proistekao bilo je u Abrahamovu boku kad je Melkisedek od njega ubrao desetinu. Da je levitsko svećenstvo moglo ispuniti Božju nakanu—a na njemu se temeljio Zakon—zašto bi još bilo potrebno da Bog pošalje drukčijeg svećenika, sličnoga Melkisedeku, a ne iz Aronova reda? Ako se mijenja svećenstvo, mora se promijeniti i zakon koji će to omogućiti.