2 Korinćanima 5:1-10

Znamo da ćemo, kad se ovaj šator u kojemu sada živimo sruši—kad umremo i napustimo tijela—imati nova tijela, vječni dom u nebu, koji će biti Božje djelo, a ne djelo ljudskih ruku. Zato uzdišemo u ovim tijelima i čeznemo za danom kada ćemo obući nebeska tijela. U njih obučeni, nećemo se naći golima. U ovima zemaljskim tijelima uzdišemo i stenjemo, ali ne zato što bismo željeli umrijeti i izići iz njih, već zato što se želimo obući u nova tijela, tako da vječni život proguta ova naša smrtna tijela. Za to nas je pripremio sam Bog i dao nam svojega Svetog Duha kao jamstvo. Stoga uvijek imamo pouzdanja iako znamo da dokle god smo u ovome tijelu, nismo kod kuće, kod Gospodina. Živimo po vjeri, a ne po onome što vidimo. Puni smo pouzdanja i radije bismo izišli iz ovih tijela jer ćemo tada biti u svojem domu, kod Gospodina. Zato mu uvijek nastojimo ugoditi, bilo da ostajemo u ovomu tijelu ili iz njega odlazimo, jer ćemo svi morati stati pred Kristov sud i svatko će primiti što je zaslužio: nagradu ili kaznu, već prema tome je li u ovomu tijelu činio dobro ili zlo.