Ezra 4:1-24

Neki su ljudi na tome području bili protiv naroda iz Judinog i Benjaminovog plemena. Kad su čuli da povratnici grade hram Izraelovom BOGU, došli su Zerubabelu i glavarima obitelji te rekli: »Dajte da vam pomognemo s gradnjom jer i mi, kao i vi, štujemo vašeg Boga. Prinosimo mu žrtve još od vremena vladavine Esar Hadona, kralja Asirije, koji nas je doveo ovamo.« No Zerubabel, Ješua i ostali glavari izraelskih obitelji su odgovorili: »Ne možete sudjelovati u izgradnji Hrama našem Bogu. Sami ćemo sagraditi Hram za Izraelovog BOGA, kao što nam je zapovjedio Kir, kralj Perzije.« Tada su drugi narodi s tog područja počeli zastrašivati narod Jude i ometati ga u izgradnji. Potkupljivali su službenike na vlasti da Židovima pokvare namjere. To su radili cijelo vrijeme vladavine perzijskoga kralja Kira, sve do vladavine perzijskoga kralja Darija. Na početku vladavine perzijskoga kralja Kserksa, napisali su tužbu protiv naroda Jude i Jeruzalema. U vrijeme vladavine perzijskoga kralja Artakserksa, pisali su mu Bišlam, Mitredat, Tabel i njegovi suradnici. Pismo je napisano na aramejskom jeziku, a zatim prevedeno. A namjesnik Rehum i bilježnik Šimšaj napisali su pismo kralju Artakserksu protiv Jeruzalema: Namjesnik Rehum i bilježnik Šimšaj sa svojim suradnicima — sucima, upraviteljima i službenicima nad stanovnicima Tripolija, Perzije, Ereha i Babilona, s Elamcima iz Suse i s ostalim narodima, koje je veliki i plemeniti Asurbanipal prognao te naselio u gradu Samariji i drugim mjestima u pokrajini, s druge strane rijeke Eufrat. Ovo je prijepis pisma koje su mu poslali: Kralju Artakserksu, od njegovih slugu, naroda u pokrajini s druge strane rijeke Eufrat. Neka kralj zna da su Židovi, koji su od tebe došli k nama, otišli u Jeruzalem. Obnavljaju taj buntovnički i opaki grad — završavaju zidine i popravljaju temelje. Nadalje, neka kralj zna: ako taj grad bude sagrađen, a zidine obnovljene, oni neće plaćati ni porez, ni danak, ni carinu, pa će se smanjiti kraljev prihod. Budući da smo se obavezali kralju i da ne želimo gledati kako mu se nanosi sramota, šaljemo ovo pismo i obavještavamo kralja. Predlažemo da se istraže zapisi tvojih prethodnika. Tamo ćeš naći da je Jeruzalem buntovnički grad, nevolja za kraljeve i pokrajine, te da se u njemu odavno dižu bune. Zato je i bio uništen. Obznanjujemo kralju: ako se ovaj grad i njegove zidine obnove, nećeš imati vlast u pokrajini s druge strane rijeke Eufrat. Kralj je poslao ovaj odgovor: Namjesniku Rehumu i bilježniku Šimšaju, i ostalim njihovim suradnicima, koji žive u Samariji i ostalim mjestima pokrajine, s druge strane rijeke Eufrat: Pozdrav! Pismo koje ste nam poslali prevedeno je i pročitano preda mnom. Prema mojoj je zapovijedi istraženo i utvrđeno da se taj grad od davnina dizao protiv kraljeva i da su se u njemu dizale bune i ustanci. Jeruzalem je imao moćne kraljeve, koji su vladali nad čitavom pokrajinom s druge strane rijeke Eufrat i kojima su plaćali poreze, danak i carinu. Stoga, naredite tim ljudima da prestanu graditi i da ne obnavljaju grad, sve dok ja to ne zapovjedim. Pazite da ne zanemarite ovaj slučaj. Zašto da se kralju gomila šteta? Čim se prijepis pisma kralja Artakserksa pročitao pred Rehumom, bilježnikom Šimšajem i njihovim suradnicima, žurno su otišli k Židovima u Jeruzalem i nasilno im prekinuli radove. Tako su prestali radovi na Božjem Hramu u Jeruzalemu. Obustava je rada trajala sve do druge godine vladavine perzijskoga kralja Darija.