LUKAS 12
12
Popoinsan di Tulun di Minsorupai-Rupai no Toomod
(Mat. 10.26-27)
1Om#Mat. 16.6, Mar. 8.15 haro'ddi o piro-piro noribu o tulun do mogiimpit-impit nopo do gisom do haro ot ongoulakan o lapap. Om maso po di tulun dot ogumu' diri do pogurumung, om boro-boros no i Yesus di piro-piro o tumatanud dau do poingkaa, “Antang-antangan no dokoyu o pangambang do tapung do tulun do Parisi, komoyon ku nopodti nga' i kowoyo-woyoon diyolo' di minsorupai-rupai no toomod. 2Aiso'#Mar. 4.22, Luk. 8.17 i' i poillisok dot a' okito do koimbagu. Om aiso' i lisok-lisokon dot a' oimbulayan do koimbagu. 3Iri nopo i poboroson dokoyu do dongotuong, om orongou nondo iri do dangadau; om i poburungon dokoyu do popoboros do hiri'd bilik di nontiilan nga' pagarangon indo do popimboros do hinonggo nopo,” ka dau.
Kooris nod Tuhan
(Mat. 10.28-31)
4Om boros ka kawagu di Yesus, “Sorohon no dokoyu, oi tambalut ngai' ku! Kada' kou poddosi di tulun di milo no do mamatai do tinan dokoyu, nga' a' i' milo do momonsoi dit awagat ko' iri. 5Potudukon ku dot id dokoyu ondung isai it apatut do koorisan kopio dokoyu. Kooris kou nod Kinorohingan! Tu' kikuasa' i' iyau do mamatai do tinan, om kikuasa' iyau do poposubo dot id tapui naraka. Kotumbayaai kou no, dot iyau it apatut dokoyu'd koorisan.
6Limo nopo o tinan do pirit do maan padagango' om duwo no o tusin dit okuuri' o suang do gatang. Nga' iyo piya'ddi nga' aiso' i' o tongosonginan piya'ddi dot olihuan do Kinorohingan. 7Om ino piya tobuk dokoyu nga' nointob ngai' no dau o kogumuo'. Iyo nopoddi om kada' kou kooris; tu' iyokoyu nopo om poimaha' i' ko' i pirit,” ka dau.
Mangakun di Kristus dot id Toguang do Tulun dot Ogumu'
(Mat. 10.32-33, 12.32, 10.19-20)
8Om boros ka kawagu di Yesus, “Soro-sorohon no kopio dokoyu: Tulun nopo di mangakun dot id toguang do tulun dot ogumu' do tumatanud iyau doho', om okunon no iyau di Tanak do Tulun dot id toguang di moloikat do Kinorohingan. 9Nga' tulun nopo di mogolim dot id toguang do tulun dot ogumu' do tumatanud iyau doho', om olimon no iyau di Tanak do Tulun dot id toguang di moloikat do Kinorohingan.
10Soira'#Mat. 12.32, Mar. 3.29 nopo do momoros o tulun do sumaap iyau do Tanak do Tulun, om oompunan i' iyau; nga' soira' nopo do mongindaraat iyau di Rusod do Kinorohingan, om a' no iyau oompunan.
11Ondung#Mat. 10.19-20, Mar. 13.11, Luk. 21.14-15 pokoyoon kou do hiri'd walai'd sasambayangan do maan butusai dot id toguang do gobunor ko' pomorinta, om kada' kou katangkabo ondung poingkuro kou do popotopot do tinan dokoyu om ondung nunu ot apatut dokoyu'd poboroson. 12Tu' iri nopo it apatut dokoyu'd poboroson, om potudukon indo di Rusod do Kinorohingan dot id dokoyu do tontok do maso'ddi,” ka dau.
I Tulun di Kaya' di Basug o Poinukadan
13Om boro-boros no dot id di Yesus o songulun dot id pogialatan di tulun dot ogumu' do poingkaa, “Oi Guru, suhuo' doho' ilo tobpinai ku do momiduwo doho' di dapu' di pinotungkusan di tapa' dahai dot id dahai,” ka dau.
14Nga' boros ka di Yesus do suminimbar, “Oi tobpinai ku, isai o pinoposiliu doho'd gompomutus dokoyu, ko' momiduwo po di dapu' do tungkusan dokoyu,” ka. 15Om boro-boros noddi i Yesus dot id koinsanai di tulun di hino'd hiri do poingkaa, “Soro-sorohon no dokoyu, om umbangan-banganan no, kada' kou kadalaai do mokimamaha', tu' koposion nopod tulun om a' i' poinsondiu do kakayaan, do mulong piya dot a' aayi-ayi' i dapu' dau,” ka dau.
16Om ponusui noddi i Yesus dot iso' o poinukadan dot id diyolo' do poingkaa, “Haro o songulun o kaya' om ogumu' tomod o tua' di totonomon dau do hiri'd tana' dau. 17Om pomusorou noddi i tulun di kaya'ddi do poingkaa, ‘Aiso' noddi o poiyanan ku di tua' di totonomon ku. Om nunu maddi o wonsoyon ku'dti?’ ka dau. 18Om pomusorou no kawagu iyau do poingkaa, ‘Oo, poingkaa o wonsoyon ku: Monuhu' oku nondod mamaraag di gudang ku, om mamaal nogindo do gudang dit agayo ko' iri. Om hiri nondo o poopian ku do koinsanai di gandum ku om i dapu' ku di suwai. 19Om moro-boros oku nondo dot id suang do ginawo ku do poingkaa: Nokoundar oku no! Tu' nangaanu ngai' ku no it ongosonong, om a' no aayi-ayi' iri do piro-piro piya o toun. Om mundorong nopodti! Om makan no, om minum, om sumimbayan nopo!’ kangku. 20Nga' boros kad Kinorohingan dot id tulun diri, ‘Oi tulun do basug! Totuong idti dot apatai ko. Om isai noddi o kaanu ngai' di kakayaan di tinimung nu'ddi!’ ka.
21Om iyo noddi ot osiliu dot id pointikid-tikid do tulun di tumotos do kumaya' do maan nod dau'd tinan. Nga' a' i' iyolo' monotos do kumaya' dot id pagantangan do Kinorohingan,” ka di Yesus.
Kotumbayaai nod Kinorohingan
(Mat. 6.25-34)
22Om boro-boros noddi i Yesus di piro-piro o tumatanud dau do poingkaa, “Iri no o kapamarasan ku dot, ‘Kada' kou katangkabo do pasal do koposi-posion dokoyu; ondung nunu i takanon dokoyu, om ondung nunu o pakayan dokoyu,’ ka. 23Tu' agayo i' o komoyon do koposion ko' taakanon, om agayo o komoyon do tinan ko' pakayan. 24Antangai pogi' dokoyu i bangkahak! Iri nopo om a' i' momutanom, om a' mongomot, om aiso' o gudang. Nga' iyo piya'ddi nga' gompion i' do Kinorohingan. Om okon-okon kou pondo iyokoyu tu' poimaha' i' ko' i tombolog. 25Om mulong piya do tumangkabo kou nga' haro toi o tiso' dokoyu do milo do mongoput do tumur dau dot ongoniiba' piya?#12.25 mongoput do tumur dau dot ongoniiba' piya; ko': momoruhang do koronggoho' dau. 26Om ondung a' kou milo do momonsoi dit ongokooro' piya, om nokuro tu' tumangkabo kou po di suwai ko' iri? 27Antangai#1Ra. 10.4-7, 2Su. 9.3-6 pogi' dokoyu ilo bunga do poinsuni do hiti'd talun. A' i' morobuat ilo bunga om a' mangawol. Nga' i Raja' Suliman piya tu' kaya' kopio nga' aiso' i' o pakayan dot iyo dilo dombunga kolumis! 28Sumuni no ilo sakot do baino', om suab pondo om aayi' nod tutudan. Nga' iyo piya'ddi nga' lumison id Kinorohingan ilo sakot. Om a' nogindo tuu kopio iyau manahak dokoyu iyokoyu do pakayan? Nga' oluhoi i' kopio o kotumbayaan dokoyu! 29Iyo nopoddi om kada' kou no katangkabo om kada' kou koborulong do momusorou ondung nunu o takanon om tinumon dokoyu. 30Tu' koinsanai nopoddi om ihumon ngai' i' di tulun dit a' kotutun do Kinorohingan. Om oilaan i' daa di Tapa' dokoyu do kiguna' kou ngai'ddi. 31Nga' poinggoyoon nogi' kopio dokoyu o Pomorintaan do Kinorohingan, om patahakon indo do Kinorohingan dot id dokoyu o koinsanai'd di suwai,” ka di Yesus.
Dapu' do Hilo'd Surga
(Mat. 6.19-21)
32Om boros ka kawagu di Yesus, “Kada' kou kooris, iyokoyu it okuuri' o nintaban. Tu' orohian i' i Tapa' dokoyu do manahak dokoyu'd barakat do mantad id Pomorintaan dau. 33Padagangon no dokoyu i dokoyu'd songonuon, om patahakon nod tulun do mosikin i tusin do gatang diri. Pomonsoi kou nod poiiyanan do tusin dit a' rumaag, om poopion no dokoyu o dapu' dokoyu do hilo'd surga. Tu' hilo' nopod surga om aiso' no o tulun do mongoi panakau om aiso' o tanai do mamaraag di dapu'. 34Tu' hinonggo nopo o koiyonon di dapu' dokoyu om hiri no o kosokoton do ginawo!” ka dau.
Susuhuon di Posodia' Kasai'
35Boros#Mat. 25.1-13 ka kawagu di Yesus, “Mumbangan-bangan kasai' kou no do tumimbaba' do nunu nopo. Om mositi' no do kipakayan kasai' kou om kitapui kasai' o lampung, 36do#Mar. 13.34-36 miagal di susuhuon di magandad do kogulian di tuan dau do mantad id poginakanan do kumawin. Tu' soira' do korikot i tuan dau, om mogkoritik no iyau di totobon, om mipuwoyo' nopo i susuhuon dau do mongoi pongiwang di totobon. 37Olumaag no i susuhuon di posodia' kasai' do magandad do korikatan di tuan dau. Kotumbayaai kou no: do sumodia' nondo i tuan diri om suhuon no dau, i susuhuon dau do mirikau om modsurung nondo iyau diyolo'. 38Olumaag no kopio i susuhuon di posodia' kasai' do magandad do korikatan di tuan dau do mulong piya do pitangatuong ko' alaid ko' iri. 39Soroho'#Mat. 24.43-44 no dokoyu iti! Tu' ondung oilaan daa di sanganu di walai o korikatan di manakau, om tamangan i' daa dau i walai dau, om a' i' kosuang i manakau do hiri'd walai dau. 40Om iyo nopoddi om mositi' no do mumbangan-bangan kou om sumodia', tu' rumikot nondo i Tanak do Tulun do tontok dit a' i' daa dokoyu insan-insanon,” ka dau.
Susuhuon dit Otorodok om Susuhuon dit A' Otorodok
(Mat. 24.45-51)
41Om uhoto' no di Pitrus i Yesus do poingkaa, “Oi Tuhan, iyahai no tuu o tudukan nu di ponudukan nu'ddi, ko' koinsanai pod tulun o tudukan?” ka.
42Om boros kad Tuhan do suminimbar, “Isai ma i susuhuon dit otorodok om it oilo? Iyau nopo om i tulun di siniliu di tuan dau do boyoon di susuhuon dau'd suwai, om oonuan i' dau iyolo' do taakanon do tontok di maso di natantu' mantad. 43Olumaag no kopio i susuhuon di maso do momonsoi di karaja' dau dot orikatan di tuan dau! 44Kotumbayaai kou no, do silihon nopondo di tuan diri i susuhuon dau'ddi do mongilo-ilo ngai' di dapu' dau. 45Nga' ondung momusorou i susuhuon diri dot, ‘Alaid po bo do gumuli' i tuan ku'ddi,’ ka, om pimbabagan ngai' nondo dau i susuhuon do suwai, om mangakan-ngakan nogindo iyau om moginum do gisom dot aawuk. 46Om korikot nondo i tuan dau do tontok di tadau om jam dit a' i' daa dau soro-sorohon. Om oi-oiyon nopondo di tuan o pomohukum#12.46 oi-oiyon…o pomohukum; ko': uyungon do posoliwan. di susuhuon dau'ddi, om poiyoon di kootuson do tulun dit a' mumboyo'd Kinorohingan o kootuson dau.
47Iri nopo susuhuon di koilo do korohian di tuan dau, om a' indo sumodia' om a' momonsoi'ddi, om padalaan no kopio do momobog. 48Nga' iri nopo susuhuon dit a' koilo mantad ondung nunu o korohian di tuan dau, om kowonsoi nondo iyau'd sala' gisom dot apatut no iyau do bobogon om a' i' di tuan padalaan o pomobog di susuhuon dau'ddi. Tu' tulun nopo di noonuan dot ogumu' om ogumu' no o pokionuon do mantad id dau. Om i tulun dit ogumu' o pinosongonuan, nga' ogumu' nondo o pokionuon do mantad id dau,” ka di Yesus.
Okon i' ko' Kouludan Suwai ko' Pisaapan
(Mat. 10.34-36)
49Om boros ka kawagu di Yesus, “Kinorikatan ku nopo om mongoi paparakit do tapui do podtutud diti pomogunan. Om osonong no daa kopio do nokosikit i tapui'ddi! 50Om#Mar. 10.38 haro po o koinggoritan dit awagat kopio dit a' no milo dot a' ku timbabaon. Om a' nopo osimbayan o ginawo ku dot a' po katalib iri. 51Ondos daa dokoyu om kouludan o nigitan ku do hiti'd pomogunan. Okon i' ko' piuludan o nigitan ku suwai ko' pisaapan. 52Tu' mimpuun nod baino', do haro o pisongkiwalan dot id pialatan di limo o tulun dot id iso' o sompiiyon. Sumaap nondo i tolu o tulun di duwo o tulun, ko' i duwo o tulun do sumaap di tolu o tulun. 53Om#Mik. 7.6 i tapa' nga' sumaap nondo di tanak dau'd kusai, om i tanak dau'd kusai nga' sumaap nondo di tapa' dau. Om i tina' nga' sumaap nondo di tanak dau'd tondu', om i tanak dau'd tondu' nga' sumaap nondo di tina' dau. Om i tiwanon do tondu' nga' sumaap nondo di monongiwan dau'd tondu', om i monongiwan do tondu' nga' sumaap nondo di tiwanon dau'd tondu',” ka dau.
Pogintutunan do Maso
(Mat. 16.2-3)
54Om boro-boros no i Yesus di tulun dot ogumu' do poingkaa, “Ondung okito dokoyu o haun do minsawat ponong id kotonobon om olomus kou nopo do momoros do, ‘Rumasam nod baino',’ ka. Om rumasam no kopio. 55Om ondung opurimanan dokoyu o ribut do mantad id salatan, do tumongus om moro-boros kou no do, ‘Magadau nod baino',’ ka. Om magadau no kopio. 56Iyokoyu no i tulun di minsorupai-rupai no toomod! Koilo kou i' do mongintutun do kooyu-oyuo' dilo tawan om iti pomogunan. Nga' nokuro tu' a' kou koilo do komoyon di piro-piro o tanda' do maso'dti?” ka dau.
Monokiulud no di Pisangod Dokoyu
(Mat. 5.25-26)
57Om boros ka kawagu di Yesus, “Nokuro tu' a' dokoyu butusan dot id pogialatan dokoyu ondung nunu it otopot! 58Ondung haro o tulun di mamadawa dokoyu om i poporikot dokoyu dot id kut, om tumotos kou no kopio do manalasai di hal diri dot id tulun diri dot a' po korikot do hiri'd kut. Tu' ondung amu', nga' sansagan kou nondo di tulun diri do tumimbaba' do gompomutus, om patahakon kou nondo di gompomutus dot id pulis, om posuangon kou nondo di pulis dot id giil. 59Kotumbayaai kou no! A' kou no milo do lumabus do mantad id giil dot a' po dokoyu abayaran i nakadanda' dokoyu,” ka dau.
Trenutno odabrano:
LUKAS 12: BDK
Istaknuto
Podijeli
Kopiraj

Želiš li svoje istaknute stihove spremiti na sve svoje uređaje? Prijavi se ili registriraj
Hakcipta © 2007, Pertubuhan Bible Malaysia Copyright © 2007, Bible Society of Malaysia