Luka 6

6
Penji kwoŋ Sabato
(Mat 12:1-8; Mar 2:23-28)
1 # Cik 23:25 I Sabato moro, munyo Yesu wotho i ndelin ma ŋano, jofonjirok pere jofono withi ŋano, joŋinyo i cingi gin, to jocamo. 2To Jofarisayo moro jopenjo ni, “Raŋo ma witimo gima k'oyey i Sabato?” 3Yesu odwoko jo ni, “Fodi wikisoma gima Daudi otimo munyo kec oyido neko jo kodi jom'onwaŋo ni bonge? 4#Jolevi 24:9 #1 Sam 21:2-7Paka go odonjo i Ot pa Were, okwanyo mugat ma cowirok to camo, ma to k'oyey joman camo kwanyo woko jocway ri Were i wi migam kende, aka omiyo jom'onwaŋo jonigi go bende to jocamo?” 5Aka owaco rijo ni, “Kole Wod Dhano obedo Rwoth ma dhumo Sabato.”
Dhano ma cinge otho
(Mat 12:9-14; Mar 3:1-6)
6I Sabato man, munyo Yesu odonjo i kalamo pa Joyuda to fonjo, dhano ma nyaŋinya omako cinge maracuc oyido nitie kenyo. 7Jondiko kodi Jofarisayo jocomo waŋ gin kwoŋ Yesu munyo jomito neno ni kono obothi jatwo no i Sabato, ŋey kono nyaka jowonwaŋ atoŋa ma kisita Yesu. 8To go oŋeyo paro pajo; am'omiyo owaco ri ŋata cinge otho no ni, “Biye cungi ka.” Ŋat'oay, obino, to cungo kenyo. 9Aka Yesu owaco rijo ni, “Apenjo win, oyey timo bero i ndelo ma Sabato, kosa raco ayin; botho kwo, kosa nyeko woko ayin?” 10Gikenyo oŋiyo joje korin gi korin, to waco ri ŋato ni, “Riey cingin.” Ŋato bende otimo ameno to cinge bedo maber. 11To nge poŋ i cuny jono, omiyo jocako cano gima di jonyalo timo ri Yesu.
Yesu yero jofonjirok apar g'ario
(Mat 10:1-4; Mar 3:13-19)
12I hongo no Yesu okidho wi got kwayo; aka obedo wor gipi i kwayo Were. 13Munyo piny oyawere, olwoŋo jofonjirok pere, to yero japar g'ario i dier jo m'olwoŋo ni Jomoor; 14Simon, m'ocwoko nyinge ni Petero, kodi Andereya omin, kodi Yakobo gi Yohana, kodi Filipo gi Batholomayo, 15Matayo gi Toma, Yakobo wod pa Alfayo gi Simon, (m'onwaŋo ilwoŋo ni Jalweny ri piny pere), gi 16Yuda wod pa Yakobo kodi Yuda Iskariot, m'ocamo ri Yesu sereko.
Yesu fonjo gi botho jotwo
(Mat 4:23-25)
17Yesu oloro piny kodi japar g'ario no, to cungo kam'obipere, kama jofonjirok pere kweth jocoker'iye gi lwak ji m'owok thenge je ma Yuda, kodi Yerusalem kodi loka Tire gi Sidon m'othenere gi wakawaka, 18m'onwaŋo jobino winjo go kodi kwayo ni wocangi two pajo; aka jom'onwaŋo cuny m'ocido cando jo joboth. 19Ji je jotemo geyo go rupiri meni oyido wok kwoŋe aka botho joje.
Silwany kodi kumo
(Mat 5:1-12)
20Gikenyo Yesu otiŋo waŋe malo, oŋiyo jofonjirok pere, to waco ni,
Josilwany a win ma wicandere i cuny win,
Kole Ker pa Were obedo mewin.
21Josilwany a win ma pama kec neko win,
kole ibino yeŋo win.
Josilwany a win ma pama wiywak,
kole wibino nyero.
22 # 1 Pet 4:14 Wijosilwany ka ji jodak win,
joriemo win woko,
joyeto win, aka jonyeko nyingi win ni wi joreco kwoŋbedo Wod Dhano.
23 # 2 Kigana 36:16; Tim 7:52 Sangala win ro ndelo ma bino tundo, aka uci win gi miel. Kole kemba mewin bino bedo madwoŋ i polo. Me a kite ma bacere pajo jotimo ri jotuci wac Were bende.
24To kidamba otundi riwin wijoŋaŋo,
rupiri witieko limo siem mewin.
25Kidamba otundi riwin ma pama wiyeŋ;
kole wibino pal gi kec.
Kidamba otundi riwin ma pama winyero;
kole wibino winjo malith to wiywak.
26Kidamba otundi riwin ma pama piny pako win;
kole meno apaka cango kwarere mewin bende jopako
jotuci wac Were ma twodo.
Maro jokwor mawan
(Mat 5:38-48; 7:12a)
27T'awaco riwin ma wiwinjan, mari win jokwor mewin, kendo tim win maber ri joma mon kodi win. 28Miy win joma kwoŋo win silwany aka kway win ri joma yeto win. 29Ka moro ogoyo lembin acel adhoŋ, wiri rigo man bende; aka ka moro omayin kot perin, ikir'icer go sati bende. 30Nyatoro je ma kwayin gimoro miy go, aka ikir'ikway dhano ni wodwoki rin giperin m'otieko mayin. 31#Mat 7:12Tim ri jowotin paka imito bende jowotimi rin. 32Ka wimaro jom'omaro win kende, foy aŋo ma wigeno limo? Kole kiri joreco bende jomaro jom'omaro jo. 33Ka witimo maber ri joma timo riwin maber kende, foy aŋo ma wigeno limo? Kole kiri joreco bende jotimo ameno. 34Aka ka wimiyo joma wigeno ni jolaculo win gimoro kende, foy aŋo ma wigeno limo? Kole kiri joreco bende jomiyo joreco wadi gin gigipiny ka jogeno n'ibino dwoko rijo gima rom kodi ma jopoko. 35Kucel, mari win jokwor mewin, aka witim rijo maber. Odoko miy win ji gigipiny, ma wikigeno ni jobino culo win. Wibino limo kemba madwoŋ, aka wibino bedo nyithindho pa Ŋatadwoŋ Maloyo; kole go won cunye ber gi joma jokifoy go kodi joreco. 36Bedi win gi wor paka Bawin jawor.
Thumo banja ri joman
(Mat 7:1-5)
37Wikiri withum banja ri jowoti win, ŋey Were bende kilathumo riwin banja. Wikiri wirodhi jowoti win aka bende k'orodhi win. Cwaki win reco pa jowoti win aka bende ibino cwako mewin; 38Pok jowot win gigipiny, ŋey Were bino poko win bende. Rapor m'opoŋ, m'odile, m'oyengi to poŋ cuka oy; am'ibino ketho i cingi win. Kole rapor m'ioro ri jowotin ama Were bende bino oro ma kipima rin gine gima go dwoko rin.
39 # Mat 15:14 Yesu oluwo iy'ageca bende ni, “Ŋata waŋ'otho bende nyalo kodo nyawote ma waŋ'otho ma joje jok'opodho i bur? 40#Mat 10:24,25; Yoh 13:16; 15:20Kole ŋat'ifonjo kiloy jafonji pere gi dwoŋ, to ŋat'ofonji maber nyalo bedo marom kodi jafonji pere. 41Raŋo ineno nyaka yath m'ocile m'ondhilo m'opodho i waŋ omerin aka ikineni k'oŋolo kasik manitie i waŋin won? 42Kosa inyalo nedi waco ri omerin ni, ‘Omera, weyi akwany rin woko nyaka yath m'ocile m'ondhilo manitie i waŋin.’ T'ikinyal neno k'oŋolo kasik manitie i waŋin won? Jarendirok me, ber kutho ikwany woko k'oŋolo kasik man waŋin no, aka inonen odoco nyaka yath m'ocile m'ondhilo manitie i waŋ omerin, t'ikwanyo woko rigo.”
Yath kodi olemo mere
(Mat 7:16-20; 12:33-35)
43Kole ongoye yath maber ma nyak gimarac, kosa yath marac ma nyak gimaber. 44#Mat 12:33Aka kisi yath iŋeyo ro gima nyak kwoŋe: Nyandere kifon wi kudhin, odoko vini kifon kwoŋ kudho oriaŋ. 45#Mat 12:34Am'omiyo dhano maber wodho tim mabeyo wok i kakano bero manitie i adundo pere; aka ŋatarac bende wodho tim mareco wok i kakano reco manitie i adundo pere. Kole wac ma dhano luwo je wok i gim'opoŋ iy'adundo pere.
Jogeto ario
(Mat 7:24-27)
46Raŋo ma wilwoŋan nike Rwoth, Rwoth, aka wikitim gim'awaco riwin? 47Dhano je ma bino bongan aka winjo wac paran to tiyo gine, abino nyutho win paka go cale: 48Go cale dhano ma munyo geto ot pere, okunyo tiendi ot maluth tundo i ge; aka munyo mikula opoŋ to mol kwoŋ ot no, k'onyalo yengo, rupiri ot onwaŋo ogeti matek. 49To ŋata winjo wac me aka kitiy gine, cale dhano ma munyo geto ot pere, k'okunyo tiende maluth m'oromo; mikula omol kwoŋ ot no, to podho piyo piyo, to nyekere kicutho.

נבחרו כעת:

Luka 6: DHOPE

הדגשה

שתף

העתק

None

רוצים לשמור את ההדגשות שלכם בכל המכשירים שלכם? הירשמו או היכנסו