Lukas 5
5
It ap ikan waganggo laguka mende akoni woginabik noko dogowagaluk ebe-alep inayonggo ʼbisike wene
(Matius 4:18-22; Markus 1:16-20)
1Ininggi omanggi paga, at Yesus i Genesaret yenggelekma etoma mendek werekma, akoni mondok dogalegat Allah wene inasuk koluwogoluk oba dambuk nggirlik-nggerlekogo nandorli laguka. 2Nandorli lago nggorlek, it ap ikan waganggo laguka mende amberek nggu mbere eranogo i aik oba ʼbiluk, su yoge su ikan waganggo laguka mende etnogo sobalkonem ilenggen iyasike. 3Ilenggen iyasikesik nen, Yesus ebe nggu Simon mende akla unggisikesik,
“Nggu yi kigilogo ima ndumo negen korogat ndiyokogo laʼbin o,” yiluk, Simon yogokike. Esigit diluk yogokikesik nen, at ebe nggu akla korek lagikesik, akoni dogalegat yomenogo i aik obangge werekma wene yanggul isasike. 4Arat yanggul isalok nen, at Yesus nen Simon men yogokike,
“Ikan dogalegat waganubagik nen, kinebe i agupmo negen eta lalok su yoge su eti wusa ʼbi lani o,” yiluk yogokikemo 5at Simon nen,
“Newe! Keyamnggengge nen lok-logat kibanggo wusako mondok welago mende, omanggi mondok waganggidek o. Mende, kat nen yoknekenma nogo paga, an nen su yoge su wusa ʼbigin o,” yiluk 6esigit diluk wusa ʼbisuka kak, ikan mondok dogalegat akla yukat lagikemo yoge su etnogo liʼbilasusak negen kagat lagike. 7Esigit diluk kagat lagikemo, it inagarlagi nggu ninat mende akla welaguka mende nen yamagiya wisuwagaluk, ininggi damok waisasuka. Esigit diluk waisasukama, it yomenogo wagukasik nen, ikan yomenogo nggilelogo nggu omanggi akla yukakik, omanggi akla yukakik, nggu mbereat ambem kerokigik yukarlik laguka mende, ikan anggin nen, nggu mak-makogo i akla unggigiluk kagakike. 8Esigit diluk kagasigin ambasike, at Simon etnogo Yesus elokoma indibagal yunggulogo somak yisikesik nen,
“Newe! An weyak kagarigogo mende yi, yoma togot daniluk lan o,” yiluk yogokike. 9Ikan dogalegat wagangguka eti paga, at Simon agarlagi inom inayuk atluk esigit diluk yogokike. 10Eti kak, at Simon agarlagi inom kunik mende Zebedeus aʼburi Yakobus Yohanes imbisak, esigit dilugat inayuk agukama, at Yesus nen Simon men yogokike,
“Kayuk agup o. Ikan waganigogon eti kak, kurli yogondak nen, akoni woginabik noko dogogin o,” yiluk yogokike. 11Esigit diluk yogokikemo nggu etnogo i aik oba ʼbi wagukasik nen, yi mende ndi mende taʼbokogonat togot diyalok Yesus omborlik laguka.
Yesus nen ap omanggi oba konanggo negen inayuk mende werekma kagakike wene
(Matius 8:1-4; Markus 1:40-45)
12Esigit diluk lagukasik oba nen, ininggi omanggi paga, Yesus o unggul omanggila lagikesik werekma, ap omanggi oba konanggo negen inayuk mende owado paga weyak agikesik dogolik, at nen Yesus ilenggen kalok nen, indibagal yunggulogo keyagi wako dogolik, men yogokike,
“Newe o! Kat nen pano kagat nabigin ambegen kalok, kat erlok pano kagat nabusagat o,” yiluk yogokike. 13Yogokikemo, at Yesus nen ap etnogo inggi pakasi dogolik,
“Nakla nen pano kagat kabigin ambigirikmoat o. Koba pano asin o,” yiluk, yogoko nggorlek eranogoat, konanggo negen etnogo mondok dek agike. 14Dek agikemo, at Yesus nen men yogokike,
“Kat nen,
Yesus nen esigit diluk kagat nake, yiluk akoni amberek mondok yogisagup o. Ap Allah indewerek mende nen ilenggen kiyawak nen, oba lalok, men kagatno. At Musa nen yisi dogolik,
Akoni inoba pano atluk, Allah ake esigit diluk ʼbiyausak, yiluk yisike etnogo ndak-ndagat,
Noba konanggo negen dek atluk pano agi, yiluk, Allah ake omanggi ʼbiyasinem didaguwak nen, omanggi ʼbiya lano,” yiluk asuk warogo laʼbisike. 15Asuk warogo laʼbisike mendeat, at etnogo lagikesik, Yesus nen kagakike mende yomenogo abok wikakogo kagat lagikemo akoni dogalegat ane kolkukasik, it yi u ndi u inoba werek mende pano kagarinabuwagaluk, Yesus oba mondok dogalegat nandorli wago laguka. 16Esigit diluk kagako nggorlek mendeat, at Yesus sembayan yigiluk ebe akoni dekma o limo etoma lago lagike.
Yesus nen ap omanggi inggi iyok aborlok dek mende pano kagakike wene
(Matius 9:1-8; Markus 2:1-12)
17Ininggi omanggi paga, at Yesus wene yanggul isasi werekma, it ap Farisi mende inom, ap Allah wene kolal mbalek mende yanggul isasi laguka mende inom, inago o Galilea agum nen, Yudea nen, kota Yerusalem nen, oba wagukasik inasuk kolek korek werekma, ninombae Endaganggok nen akoni u weyak mende Yesus nen kagarinako dogowagaluk obatne wogoko nggorlek pano kagarinako lagike. 18Esigit diluk kagarinako werekma, ap omanggi inggi iyok aborlok dek mondok welagike mende sabul dit ndalogo noge yiligogoma windik werek nggorlek, yerogo wolok wagukasik, Yesus ebe uma werekma elokoma ʼbi ungguwogoluk kagakuka. 19Esigit diluk kagasuwogoluk kagakuka mende, akoni mondok nggerlekogonat nen, ninggit diluk wolok ungguʼbugat kagat lagikemo, ap etnogo o warlengge paga wolok dagasukasik nen, sumbuk ndalogo dit ndalek noge yisi lagike mende etnogo paga ebe ndalek mondogat akoni dogalegat yomenogo inanggerleka ndurlem, at Yesus werekma mot-mot elokoma o mberlagogo kerle yirlelogo wusa ʼbisuka. 20Wusa ʼbisukama, at Yesus nen,
“It eti inendainggen an noba panggot degasik nen wolok wagaka kigi o,” yiluk, ilenggen enggagat iyasikesik nen,
“Naʼbut o! Kat weyak kagako lagan mende an nen sagalogo deget diyigi o,” yiluk yogokike. 21Esigit diluk yogokikemo, it ap Allah wene kolal mbalek indewerek mende inom, it ap Farisi mende inom, inakla nen,
“Nit akoni weyak kagako lago mende eti it akoni amberek nen sagalogo deget diyausak nogo? At Allah arligat nen erlok sagalogo deget diyiligogo mende, at yi nen Allah akla kai diluk endaga weyagat diligogo yi ta ambegep,” yiluk inakla ambasuka. 22Esigit diluk ambasukama, at Yesus nen, it inakla ambasuka mende enggagat didisikesik nen,
“Kit kinakla esigit diluk ambaligogi eti nenaluk. 23An nen ap yi wene yogosusak alte negen nggi ambegep.
Kat weyak kagako lagan mende eti arat sagalogo deget digi, yiluk yogoki eti alte negen mende yogoki ambegep a? At te,
Kebe melatluk lan o, yiluk yogosusak alte negen ambaligogi a. Dek o. Kebe melatluk lan, yiluk yogosumo angginat o. 24Anggin mendeat ogwe, an abat endak lasi wagagi etnogo, agat oba yoma dogolik, akoni yi weyak ndi weyak kagarigogi mende an nenat sagalogo deget disi dogowagaluk, Allah nen indewerek danggike mende eti kinilu asubagik nen yogosik,” yiluk yogisasikesik, ap inggi iyok aborlok dek mende etnogo men yogokike,
“Kebe melatluk karlit engga ndalek noge yiligogon mende eti korlalok, kaguma lan o,” yiluk yogokike. 25Esigit diluk yogoko nggorlek eranogoat, ap etnogo akoni yomenogo inil oba melagikesik, arlit engga ndalek noge yisi lagike mende etnogo korlalok Allah pogorarik aguma lagike. 26Esigit diluk kagakikemo akoni yomenogo inebe taʼbokogonat inobaka mbalatluk, inayuk mondok agukasik nen, men yisuka,
“Ninilenggen yogondak kogo eti mondok ninat mende kogo. Ninayuk o,” yiluk Allah pogorakuka.
Yesus nen ap Lewi ayonggo ʼbisikemo omborlik lagike wene
(Matius 9:9-13; Markus 2:13-17)
27Esigit diluk kagatluk, at Yesus o etoma nen dukiluk kolak lago dogolik ilenggen lakasike mende, ap omanggi uang pemerintah inake nggino yiluk waganigogo mende endaga Lewi eti kantor uang pemerintah inake waganigogoma korek werekma ilenggen kasike. Etoma werekma ilenggen kalok nen,
“Nomborlik eme o,” yiluk yogokike. 28Yogokikemo melatluk, yi mende ndi mende taʼbokogonat togot diyalok, at omborlik lagike. 29Lagikesik nen, at aguma Yesus elokoma pesta nggogat iyakike. Esigit diluk iyakikesikmo, akoni uang pemerintah inake nggino yiluk waganggo laguka mende dogalegat inom, akoni amberek inom, at inom korek latluk omanggimo dambukogo kimbiri nasi laguka. 30Esigit diluk nasinem, it ap Farisi mende inom, it ap Allah wene kolal mbalek indewerek mende inom, at Yesus agoromi ane waganggo laguka mende yomenogo men yogisasuka,
“Kit, ap uang pemerintah inake nggino yiluk waganigogi mende inom, it amberek weyak kagarigogi mende inom, kinom kimbiri omanggimo niligogi etoma nenaluk?” yiluk yogisasuka. 31Esigit diluk yogisasukama, at Yesus nen,
“It akoni amberek inoba pano mende, dokter lak nen u kagarinabuwagaluk inayonggo ʼbusak nogo? Dek o. Inoba u werek kalogat, dokter lak inayonggo ʼbusak o. 32An wagagi eti akoni pano kagarigogi mende inayonggo ʼbigiluk wagagi ʼbuk. Dek o. Akoni weyak kagarigogi mende eti togot diyalok inobabut kwalasuwagaluk, inayonggo ʼbigiluk wagagi o,” yiluk yogisasike.
Sembayan yuwogoluk kimbiri ninggidek dogoligogi wene
(Matius 9:14-17; Markus 2:18-22)
33Esigit diluk yogisasikemo, it akoni amberek nen Yesus men yogokuka,
“It ap Yohanes agoromi ane waganigogi mende eti ininggi dogalegat welagidek, sembayan yuwogoluk kalok, kimbiri ninggidek dogolik sembayanat yisi mondok dogoligogi. Nen, it ap Farisi mende inagoromi inane waganigogogi mende eti esigit dilugat kagarigogi. Mende, it ap kat kane waganigogi mende eti, we yugunat kimbiri ninggik, anggur ambusu ninggik, niligogi o,” yiluk yogokuka. 34Esigit diluk yogokukama at Yesus nen, men yogisasike,
“Ap omanggi age waganggo dogolik, agarlagi irugi dogalegat inayonggo ʼbigin mende inom dogolik,
Kit kimbiri ninggidek dogoni o, yiluk yogisausak ambegep a? Erlok dek o. 35Esigit diluk mendeat, ap eti agarlagi irugi ʼbiyalok ebe wolok lugun oba weregat o. Esigit diluk wolok lamo eta paga, it eti ininggi amberek kimbiri ninggidek dogogunat o,” yiluk yogisasike.
36Esigit diluk yogisasikesik wene omanggi oba lisogo men yogisasike,
“Akoni nen, su alep yirigogi mende liʼbilago kalok, su ngget mende liʼbilogo paganeat mende eti paga ʼbugunggarigogi dek. Esigit diluk ʼbugunggasugun kalok, ngget mende liʼbilugun eti nen weyak agik, paganeat mende eti paga ʼbugunggasumo imbisak ndak dek eti paga weyak agik, kagasigin o. 37Eti kak, akoni nen anggur enggen perelogo ambusu ngget mende iyak domba owado mende paganeat kagarek mende akla kenarigogi dek. Esigit diluk kenasugun kalok, ambusu ngget mende eti paga, supogo enggen ambusu ebe ndiyalago dogolik, iyak eti inomat weyak asigin o. 38Eti paga, anggur enggen ambusu ngget mende kalok, iyak ngget mendeat akla kenasusak o. 39Nen, it akoni nen,
Anggur enggen ambusu paganeat mende induk pano niligogi, yiluk yiligogi paga, yabunggane ngget mende nau inaʼit o,” yiluk yogisasike.
હાલમાં પસંદ કરેલ:
Lukas 5: DNA
Highlight
શેર કરો
નકલ કરો

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in