MATIUS 13

13
Uwi pil kaso bem nden karuk yidnak wene
13:1-9
(Mk 4:1-9; Lk 8:4-8)
1Iri na tarem-e Yesus na-ge o iri keya buruk mberarik, yi koma eyak pem kore yij-o. 2Koreyak worasoma-ge, at eram-e ap mondok kwarat-nen at panggon obogola, at na-ge e koma arem ngguruk, kore yosola-ge, ap ereba na oboksa-ge yi koma eyak pem mendak woraiga-o. 3Woragola-ge, at-nen nden karuk wene bem wene kwarat yak ondosolat-nen yosolar-e: ”Uwi pil kaso nap misig-e uwi pil kil mbirij-o.
4Nde, uwi na pil kasola-ge, uwi ereb-e tulabiyem mbamu-ge, towe na lobok yarig-e, woroksa ninggij-o. 5Nde, uwi ereb-e kerep pem, nggweyak na mariget nak me mbamu-ge, nggweyag-e lak nggal me, uwi na-ge ndag-et nak tup luk mbirij-et nde, 6mo pil wasolar-e, terabet yij-o. Nde, iri yid iri-ge emengen kwara mbigit lak me, terabet luk umbuk yij-o. 7Uwi ereb-e linggat ndumu mbamu-ge, linggat iri na luwasolar-e, perena lak tak pij-o. 8Uwi ereb-e nggweyak konak pem mbid iri na-nen engen posolar-e, ereb-e seratus nggal posolat, ereb-e enam pulu nggal posolat, ereb-e tiga pulu nggal posolat yij-o. 9Ta-nen nde eyanggo worak ala-ge, wene yu kuluwag-o!” luk yij-o.
Noluk-nen Yesus-nen-e nden karuk wene bem yak indij-o
13:10-17
(Mk 4:10-12; Lk 8:9-10)
10Iri luk, at owosirag-e Yesus eram lobok yigarik, at kin wok obogolar-e: ”Kar-e noluk-nen nden karuk wene bem wene yak ondoso-o?” luk kin wok piga-o. 11Yogolikma-ge, at-nen wene erep nggarosolar-e: ”Kit perak nde Mbal Pem Nagawan-nen tenagaidnak wi kura wene iri kenaru momtak we wok ondoso mende wok kindij-et nde, ir-e wok indigit lag-o. 12Nde, at tena worasu nap iri-ge, erep na min-et tena wolmakluk, nambena wok tuwama-ge, ar-e terak mena kwarat lombok tena wolma-o. Alat nde, at marig-et nak tena worasu nap iri-ge at eram mariget tena woraidnak na mengga wanuwa-o. 13It iri-ge kagolar-et nde, kagit lak nggal yogolat, kologolar-et nde, kuligit lak nggal yogolat, yebet kagit lak nggal yogolat yili iri bem-nen an-e nden karuk wene bem nak yak ondoso-o. 14Iri bem-e, Yesaya-nen: ’Iri nggal ma-o’ luk urul pid wene iri-ge it enpem ndak yusu-o. Nde, iri-ge:
’Kir-e kologolat woragub-et nde, yebet kagup pug-o.
Kir-e kagolat woragub-et nde, kagit lak yugub-o.
15It ap elem yu-ge inndi-ge ebebeyal wat yogolat, it eneyanggo
lak lembeng yogolat, iri enlengen muruk tak pili-o.
Iri yili iri-ge, it enlengen-nen kul naru,
it eneyanggo-nen kulul naru, it inndi-nen yenggerak puruk,
kondok yogola, an-nen ki rak unpuwa naru iri yili-o.’
16Alat nde, kir-e kenlengen kali bem na, keneyanggo-nen kulili bem na, kir-e kenalen kali-o. 17An-nen yak kendeyeg-o: Mbal Pem Nagawan ene lomboksa yugwi nap kwarat min lud tak nak kwarugwi nap kwarat min-e kit-nen kali mende iri na kudtag-e inndingen kwarat yiga-t nde, kagit lak yiga-o. Nde, kit-nen kulili wene iri na kulurag-e inndingen kwarat yiga-t nde, kuligit lak yiga-o.”
Uwi pil kaso bem nden karuk yidnak wene ebe para yak indid wene
13:18-23
(Mk 4:13-20; Lk 8:11-15)
18”Iri ala-ge, nden karuk wene uwi pil kaso nap-nen uwi pil kaidnak wene ebe na yak kondosola, kwara koler-o. 19Ap misig-e Mbal Pem Nagawan-nen tenagaidnak wi wene iri kulidnag-et nde, indi-nen yebet kasu buk ala-ge, Sere na lobok luk, at arem pil kaidnak uwi iri na mengga waruk mburusu iri-ge uwi tulabiyem mbidnak iri nggal-nen yusu-o. 20Nde, kerep pem nggweyak mariget nak me mbidnak uwi iri nggal ap-nen aid wene na kulurug-e, ereya na-net enalen min-et wanili-o. 21Alat nde, ap iri na enarem-e emengen kundigit lak me, we mariget nak op woragwi-o. Nde, aid wene iri na bem ala angin pangin mende enpem mbosolat lel mberel onpogola-ge, ereya na-net wene keya bugwi-o. 22Nde, linggat ndumu mbidnak uwi iri nggal ab-e aid wene kulurug-et nde, unmud nggweyak ma mende bem pogolat, uwang nak nggok tak pili iri-nen-e wene iri na perena lak tak posola, engen-e pili bug-o. 23Nde, nggweyak konak pem mbidnak uwi iri nggal-e ap-nen aid wene kuluruk, inndi-nen yebet karuk, engen pogolar-e, ereb-e seratus nggal pogolat, ereb-e enam pulu nggal pogolat, ereb-e tiga pulu nggal pogolat yili-o” luk yij-o.
Nden karuk wene mbato enggenggerak kuri yagaid wene
13:24-30
24Yesus-nen nden karuk wene misik it yak ondosolar-e: ”Mbal Pem Nagawan-nen tenagaidnak wi iri-ge ap mbi-nen konak uwi at eyapmu pil kagaid iri nggal-nen yusu-o. 25Alat nde, kubu nggwe ap pidsa nene yogola-ge, ap iri imin sirid nap misik lobok yosolar-e, mbato enggenggerak ereba na kuri uwi pil karuk, mbirij-o. 26Nde, mbato iri na yup tup mbutluk, nggeret ebe yosola ereya na-nen-e kuri na-ge nam agaij-o. 27Alama-ge, yabu winde iri na ndegel ubugwi nap na at eram lobok yogolat-nen yak togolar-e: ’Nap wa-e. Kar-e mbato uwi nak pil kaigen-et nde, kuri iri-ge nggesa-nen yak yij-o?’ luk yiga-o. 28Yogolikma-ge, at-nen wene erep nggarosolar-e ’Lag-o. An nimin sirid nap misik-nen yu kwarij-o’ luk yij-o. Yosoloma-ge, at ndegel ubugwi nap-nen at kin wok pogolar-e: ’Kuri iri konak pil mbururag-e op, lak?’ luk yiga-o. 29Alat nde, at-nen yosolar-e: ’Lag-o. Kir-e kuri kunukmu-ge, mbato min konok ma naru, kuri iri kunurak pug-o. 30Are, lambuksa mborosolat worasoma, engen mbarurak tarem wok yosola-ge, an-nen engen mbarugwi nap yak ondosolar-e: ”Nandug-e kuri iri na kona ut nggetla mbo kan purak pem per-o. Iri luk, mbato iri na ndok wosa an poso sa ondoro iri me per-o” luk yak indimin-o’ yij-o.”
Sawi uwi pem nden karuk yidnak wene
13:31-32
(Mk 4:30-32; Lk 13:18-19)
31Yesus-nen nden karuk wene misik yak ondosolar-e: ”Mbal Pem Nagawan-nen tenagaidnak wi iri-ge sawi uwi nggal-nen yusu-o. Nde ap misik-nen sawi uwi iri-ge at eyapmu yagaidj-o. 32Sawi uwi-ge e kujo uwi nggal mondok marik komosa-t nde, iri na tup yosolar-e, erep ereba na ari-ge nggulog-et nde, sawi na ari-ge terak mena mondok nggulok laso-o. Lasoma-ge, ari mot me, towe lobok yosolar-e, inggi bem uwi woroso-o” luk yij-o.
Oroti lomboroso mende bem nden karuk yid wene
13:33
(Lk 13:20-21)
33Yesus-nen nden karuk wene misik yak ondosolar-e: ”Mbal Pem Nagawan-nen tenagaidnak wi iri-ge oroti lomboroso mende nggal-nen yusu-o. Kwe misik-nen oroti lomboroso mende waga mbato togolwak kenan kobong tag-et nde, imin puruk, omok worosola-ge, pidsa lomboroso-o” luk yij-o.
Yesus-nen nden karuk wene bem yoso wene
13:34-35
(Mk 4:33-34)
34Yesus-nen ap kwarat iri na mul ondosolar-e, oboksa nden karuk wene bem nak mul ondosolat woragaij-o. Nde, mariget ter-o luk we wene bem mbi yak indigit lag-o. 35Iri kwarid iri-ge, Mbal Pem Nagawan ene lomboksa yoso nap-nen yosolar-e:
”Nde, an-nen it yak ondosolar-e, nden karuk wene bem nak yak indimin-o.
Nggweyak ndak wirid kuri-net enaru buk woragwi wene na yak indi-min-o” luk yid iri na ndak ndak tak posolat-nen kwarij-o.
Kuri bem nden karuk yidnak wene na ebe nam yak indid wene
13:36-43
36Iri luk, Yesus na-ge ap kwarat iri na keya unpuruk, o ma iri me nggwarik worasoma-ge, at owosirak na at eram lobok yigarik at yak togolar-e: ”Nden karuk yidnak wene mbato min kuri yapmu yak yid na ebe-ge ngge yosolat-nen yigen-o? Kwara mirik ninpi-o” luk yak tiga-o. 37Yak togolikma-ge, Yesus-nen wene erep nggarosolar-e: ”Ndemeret mbato uwi yagaid nap iri-ge Ap Ambara-net yusu-o. 38Nde, yabu iri-ge nggweyak ma yu-net yusu-o. Nde, uwi konak ereba-ge Mbal Pem Nagawan-nen tenagaidnak wi winde yili nab-er-o. Nde, kuri ereba-ge Sere ilirak-nen yili-o. 39Nde, sirid nap kuri uwi pil kagaid iri na-ge Sere-net yusu-o. Nde, engen mbarurak tarem iri-ge i worok yuwa tarem-er-o. Nde, engen mbarugwi nap na-ge aid nab-er-o. 40Iri ala-ge, kuri na-ge ndok wosa kan pugwi nggal, i worok yuwa tarem-e iri nggal-et kwaruwa-o. 41Nde, Ap Ambara-ge at-nen idnak aid nap ereya na wirik unpuwama-ge, it-nen-e at-nen tenagaidnak wi iri me-nen-e ap inndi kabak tak pugwi nap min meya nak kwarugwi nap oboksa min ndok worak unpuruk, 42kan mabidnak yong tak arem inpil ngguwama-ge, iri me-ge sa nggwa nak mbogolat, eneyak nggirit nak marogolat wolma-o. 43Iri na tarem-e it lud tak nak kwarugwi nab-e it Ineid-nen tenagaidnak wi iri me woragolar-e, molengen nggal enabinal worak wolma-o. Iri bem-e, ta-nen nde eyanggo worak ala-ge, wene yu kwara kuluwag-o.”
Kura woraso silobulo bem nden karuk yidnak wene
13:44
44”Mbal Pem Nagawan-nen tenagaidnak wi iri-ge yapmu nggweyak arem kura worasoma onggo nggulok pugwi silobulo mbi ap misik-nen silobulo iri kwat kasoluk, tuguruk ondolma purug-e, alin alen karuk mborosolar-e, at arengge oboksa wene wosa onggo wanuruk, uwang iri na bem yabu iri na onggo pid iri nggal-nen yusu-o.”
Onggo nggulok pugwi kerep imin nden karuk yidnak wene
13:45-46
45”Iri nggal-et Mbal Pem Nagawan-nen tenagaidnak wi iri-ge onggo waga paga kwaroso nap iri-nen onggo nggulok pugwi mutiara kerep kore yoso nggal-nen yusu-o. 46Kore yosoma, kerep misik mondok konak lombok iri kwat kasoluk, at arengge oboksa onggo wanuruk, kerep misiget iri na onggo poso-o.”
Keyane wanugwi sum pem nden karuk yidnak wene
13:47-52
47”Iri nggal-et Mbal Pem Nagawan-nen tenagaidnak wi iri-ge keyane wanugwi sum misik yi koma arem mberak pogola, keyane nin tak nan tak yat yoso sum iri nggal-nen yusu-o. 48Nde, sum iri na kobong yosola-ge, keyane wanugwi nap ereya-nen sum iri na-ge yi koma eyak pem lit yaga pil warug-e, korelug-e, keyane ereba na lonogolar-e, keyane konak ala-ge, it sum arem yarogolat, nde, keyane meya ala-ge, mbo bogolat yugwi-o. 49Nde, i worok yuwa tarem-e iri nggal aid nap lobok yogolar-e, lud tak nak kwarugwi nap ennggenggerak-nen meya kwarugwi nap na lenak unpuruk, 50kan mabidnak yong tak arem mbo inpil nggogola-ge, sa nggwa mbogolat, eneyak nggirit marogolat wolma-o” luk yij-o.
51Yuruk, Yesus-nen it kin wok onposolar-e: ”Wene yu oboksa-ge kir-e yenggerak pili, lak?” luk kin wok onposoloma-ge, it-nen-e: ”Ye, yenggerak pili-o” luk yiga-o. 52Yogolikma-ge, at-nen it yak ondosolar-e: ”Iri ala-ge, engga aru nab-et nde, Mbal Pem Nagawan-nen tenagaidnak wi wene wanoso nap kwat yosolar-e, o winde-nen at-nen ndok worak poso sa iri arem-nen at arengge ngget mende nde obi mende nde wirik poso iri nggal-nen yusu-o” luk yij-o.
Nasaret-nen Yesus insili rak piga wene
13:53-58
(Mk 6:1-6; Lk 4:16-30)
53Iri luk, Yesus-nen nden karuk wene yu na woroksa yak ondosoluk yarik, o iri me keya buruk, 54at ambik ama elem ma iri me mbirij-o. Mberarik, it-nen tepan yugwi ma iri me yak ondolat worasola-ge, at-nen yak indidnak wene iri kuliga nab-e wi langgu mbarogolat-nen yogolar-e: ”At yu-ge indi nggat nggat elem min kwiye worak mende kwarurak amawi min-e ngge me-nen wanij-o? 55At yu-ge o woroso nap ambara-t nde, at ija unu-ge Maria-t nde, at owottag-e Yakobus min Yusup min Simon min Yuras min yu-t nde, 56at iridtak li kwami na pidsa nit ninmin yu me worali yu-t nde, yu mende yu oboksa-ge ngge me-nen aru yid kali?” luk yiga-o. 57Iri yogolar-e, it-nen at insili rak piga-o. Alat nde, Yesus-nen it yak ondosolar-e: ”Mbal Pem Nagawan ene lomboksa yoso nab-e yi wi ndi wi-nen kek tak pugwi-t nde, at ambik ama-nen na, at ambik ama woragwi nap-nen na, at kek tak ubugwi bug-o” luk yij-o. 58Iri ala-ge, it iri na inndi angin tubu yugwi buk ala karuk, iri me-ge at-nen kwiye worak mende kwarat kwarigit lak yij-o.

انتخاب شده:

MATIUS 13: inondx

های‌لایت

به اشتراک گذاشتن

کپی

None

می خواهید نکات برجسته خود را در همه دستگاه های خود ذخیره کنید؟ برای ورودثبت نام کنید یا اگر ثبت نام کرده اید وارد شوید