YouVersion Logo
Search Icon

Mateo 27

27
So' Jesús qoỹauée'uo so' Pilato
(Marcos 15.1; Lucas 23.1-2; Juan 18.28-32)
1Joca'li ma'le ỹ'oxoñi, qana'chi ỹima so' lasoxola'pi so' netaxaỹáxanaxanecpi qataxa so' lasoxonecpi na' judiopi ma'le nemachiỹi da' lasoxoc qaidi qoỹalaat so' Jesús. 2Qana'chi qoỹauec jeso'me, qoỹicoñaxada't naua' loua', da' qoỹaneuó'o so' net'a Poncio Pilato.
Da' 'éeta da' leleuaxa so' Judas
3So' Judas 'me naqaiso so' ỹaneuo so' Jesús, joca'li ỹilá'a da' qoỹanguet da' nalaataguec jeso'me, qana'chi ỹátaqta jalcote da' netóotaxac. Qana'chi ỹ'iỹílaxateuo jaso' treinta laicaua 'me chiỹaqaỹi jan' metal lenaxat plata, ỹ'iỹílaxate'uo so' lasoxola'pi so' netaxaỹáxanaxanecpi qataxa jeso'me nasoxonecpi. 4Qana'chi 'enapego' jeso'me, 'enaaco':
—Jaỹim 'uo da' ỹ'ínaxaset, qá'a ma'te sanguet da' nalaataguec so' siỹaxaua 'me qaỹa gamachaqaiga huasoilégue.
Qaláxasa jeso'me nasoxola'pi 'enapega'to':
—Neegue't. ¡Jeda'me sa setenaqá'a! ¡Jeda'me mai'chi 'adasouaxaset!
5Qana'chi so' Judas ỹasaxáaue so' tamnaxaqui t'ádaic jaso' nemenapi. Ỹim, qana'chi jec, qana'chi mai'chi ỹicoñitot so' loqosot.
6Qana'chi jeso'me nasoxola'pi, qaama'le ỹacona jaso' laicaua. Qana'chi 'enapega'to':
—Qo'mi sa sañoxotaq da' sacháqanỹi jañi' lai't jan' n'ágaxanaqte, qá'a jan'me laso'vi jaso' letauo' so' siỹaxaua.
7Ỹim, qana'chi jeso'me nasoxola'pi detaxaỹapíỹi, qaidi qoneuodéna so' 'aléua 'me qoỹimatá'ac nen'ónaxa so' ỹ'oxonaac jen' 'aléua, da' qaidi qoỹa'uo nesenaqa' jen'me ỹaqá'a ga' chiỹoxogue. 8Chan'eesa cha ỹivíde'ta naỹi jeso'me 'aléua lenaxat qoỹin: di' n'ónaxa 'me laso'vi jaso' netauo'. 9Huá'a, qana'chi ỹátaqta ỹipaquíchiỹi da' l'aqtaxanaxac so' l'aqtáxanaxanec ñi' Dios, lenaxat Jeremías, joca'li 'enaac: “Qoỹacona jaso'me treinta laicaua 'me chiỹaqaỹi jan' metal lenaxat plata (jaso'me ỹaneuo na' lec'oqtepi so' Israel 'me sétaaque laseete jeso'me), 10qana'chi jaso'me taiỹi da' qoneuodéna so' nen'ónaxa so' ỹ'oxonaac jen' 'aléua, ỹipaquíchiỹi da' jaỹim ỹamaxalégue ñi' qadesaliaxanec Dios.”
So' Jesús dasot'ot so' net'a Pilato
(Marcos 15.2-5; Lucas 23.3-5; Juan 18.33-38)
11So' Jesús qoỹauée'uo so' net'a Pilato. Qana'chi jeso'me ỹinatétac so' Jesús, 'enaaco':
—¿Séetapega na'chi'am let'a na' judiopi?
Qana'chi so' Jesús 'enaaco':
—Já'a, naqaida jeda'me 'auenaac.
12Qana'chi jen' lasoxola'pi na' netaxaỹáxanaxanec qataxa jen' nasoxonecpi joca'li ỹimetetalégue da' lasouaxac, qaláxasa jeso'me sa ỹ'at. 13Qana'chi so' Pilato 'enapego' jeso'me, 'enaaco':
—¿Séetapega da' sa 'amachíỹa jen'me n'aqtacpi da' 'am qoỹíitapega?
14Qaláxasa so' Jesús ỹátaqta sa ỹ'at. Chan'eesa so' net'a 'chi ỹ'aaláta, qana'chi ỹátaqta sa ỹaỹáten jega'me 'éeta.
So' Jesús qoỹanguet da' nalaataguec
(Marcos 15.6-20; Lucas 23.13-25; Juan 18.38—19.16)
15'Uo da' jaloic naale so' net'a da' ỹivíta saua' noloqo'te nemáxaqui', qana'chi jeso'me ỹisóiỹi gamachaqaiga necointáisec, ga' mai'chi ỹiỹáxana'uo na' siỹaxadipi. 16'Uo so' necointáisec ỹátaqta naatetonec, lenaxat Barrabás. 17Qana'chi joca'li ỹima'a't so' siỹaxadipi, qana'chi so' Pilato ỹinatétaco' jeso'me, 'enaaco':
—¿Jái'chogamaxa 'aviỹáxañiỹa'uo da' qaidi jaỹim sesóiỹi: 'uootaxa Barrabás, 'uootaxa da' Jesús 'me qoỹinapéga net'a nec'alaxaqui?
18Qá'a jeso'me ỹaỹáten da' 'chi 'uo da' niquiỹáxa so' Jesús, chan'eesa qoỹaneuo.
19Qana'chi so' Pilato joca'li maliaxa ñíchiiñi so' l'onataxanqa', qana'chi jaso' loua namaxa da' l'aqtac, 'eet'oi: “Sa 'andénapeco' qomle jena'me siỹaxaua 'me 'ónaxaic da' lasoxoc, qá'a sójo' pí'ỹaq ỹátaqta qaỹa ga' 'ená'am da' lichic so' ỹichoxonaxac, ỹasouaxat jena'me.”
20Qaláxasa jen' lasoxola'pi jen' netaxaỹáxanaxanecpi qataxa na' nasoxonecpi, jen'me dadínaxata't na' siỹaxadipi da' qaidi qoỹiỹáxana'uo da' qoỹisóiỹi so' Barrabás, qataxa qaidi qoỹalaat so' Jesús. 21Qana'chi so' net'a v'iỹílaxalégue da' denataxan, 'enaaco':
—¿Jái'chogamaxa 'oonolec jenaa'me dos ga' 'ami sétaaque da' sesóiỹi?
Qana'chi jeso'me siỹaxadipi 'enapega'to':
—Naqaiga ga' Barrabás.
22Qana'chi so' Pilato denataxano', 'enaaco':
—¿Jái'chogamaxa séet'ec jeda'me Jesús 'me qoỹinapéga net'a nec'alaxaqui?
Qana'chi ỹima jeso'me 'enapega'to':
—¡'Ap'enaséguem jeda'me!
23Qana'chi so' Pilato 'enapego' so' siỹaxadipi, 'enaaco':
—Qaláxasa ¿jái'chogamaxa ỹí'et sa nó'in jeda'me?
Qaláxasa jeso'me siỹaxadipi n'iỹílaqtaseguem da' ỹ'alaq, 'eet'oi:
—¡'Ap'enaséguem jeda'me!
24Qana'chi so' Pilato joca'li ỹilá'a da' sa ỹañoxot so' siỹaxadipi, na'chidáta da' ltenaxanaxa jeso'me, qana'chi jeso'me damaxasóxonaaque so' noxop. Qana'chi jeso'me ỹauanáxanaqtet so' siỹaxadipi da' ỹiỹoi' naua' loua', qana'chi 'enaaco':
—Jaỹim sa ỹasouaxac da' leleuaxa dójo' siỹaxaua 'me qaỹa ga' huasoilégue. Jeda'me mai'chi 'adasouaxaquii.
25Qana'chi ỹima so' siỹaxadipi nemáseguem da' ỹ'at, 'eet'oi:
—¡Qo'mi qataxa jen' qochalqapi ñachoxola't qomle da' qadasouaxac da' leleuaxa dójo' siỹaxaua!
26Qana'chi so' Pilato ỹisóiỹi so' Barrabás. Ỹim, qana'chi damaxasoxolégue da' qoỹi'uaxan so' Jesús, qataxa ỹanéegue da' qaidi qoỹip'enaséguem.
27Ỹim, qana'chi so' nesoxonaqapi so' net'a ỹauec so' Jesús, ỹauéga ga' l'emec let'ádaic jeso'me. Qana'chi qolapona't ỹima so' huataxanaqpi, da' qaidi qonalo'osop jeso'me. 28Ỹim, qana'chi qonaqa't saua' louo, qana'chi qonapoguénaxai'ña so' napoto tóomaxadaic. 29Qataxa qoỹanáỹi na' laqaic jaso' n'onata ỹaxat, qataxa qoỹacháỹi na' louaq so' coqta. Qana'chi qoỹisocoto naua' niliicte jeso'me da' qoỹi'uéetac, qoỹiit'oi:
—¡Jéga, 'am 'me 'am let'a na' judiopi!
30Qataxa nataq'en qonatoqt'ot, qataxa qoỹaconguet so' coqta, qana'chi qoỹi'uaxáatapec na' laqaic. 31Joca'li ỹim da' ne'uenáguec jeso'me, qana'chi qonaqat so' lapoto 'me tóomaxadaic, qana'chi qoỹanaỹilo saua' mai'chi louo. Ỹim, qana'chi qoỹauec, qaidi qoỹip'enaséguem.
Qoỹip'enaséguem so' Jesús
(Marcos 15.21-32; Lucas 23.26-43; Juan 19.17-27)
32Joca'li ma'le qodicot jeso'me, qana'chi qouada'aguet so' siỹaxaua 'me l'acháqa' di' noic Cirene, lenaxat Simón. Qana'chi qoỹaconé'uo jeso'me, qaidi ỹáchi jaso' nesodooso so' Jesús.
33Joca'li ỹivíta so' 'aléua 'me lenaxat Gólgota, dójo' n'aqtac náỹi da' naqaic lip'inec l'acháqa'. 34Huá'ña jidi'me, qana'chi qonỹómaxanỹi jeso'me so' latáxa 'me qoỹalectenguet na' ỹátaqta chim. Qaláxasa joca'li ỹapiỹen, qana'chi so' Jesús sa ỹañoxot da' niỹómỹi.
35Joca'li ma'le ỹim da' qoỹip'enaséguem jeso'me, qana'chi so' huataxanaq nalichiilo saua' louo so' Jesús, da' qaidi nalóiỹi jeso'me. Qana'chi ỹátaqta ỹipaquíchiỹi joca'li da' ỹ'axat so' l'aqtáxanaxanec ñi' Dios, joca'li 'enaaco': “Nalichiilo naua' ỹiuo jen'me, da' qaidi naloỹilo.” 36Ỹim, qana'chi ñíiñi so' huataxanaqpi da' qonauaatalégue jeso'me. 37So' nalóchisee'ma na' laqaic jeso'me, qana'chi qoỹaná'ña jeso'me qoỹidetalégue da' lasouaxac, 'eet'oi: “Jénjo', naqáina na' Jesús 'me let'a na' judiopi.”
38Nataq'en dos saua' cacháxaiqa quédasee'megue jeso'me joca'li qoỹip'enaséguem. So' 'oonolec jesaa'me qoỹana'ague jen' ỹaỹáten; so' laqáỹa qoỹana'ague na' n'emaq. 39Qana'chi jen'me nátapee'ga jeso' naq'aic, jen'me ỹátaqta ỹaỹaxátac na' laqaic da' ỹi'uéetac jeso'me. 40Qana'chi 'enaaco':
—'Am 'me 'auenapeela't joca'li da' 'anoláxachiñi ñi' tamnaxaqui let'ádaic, ỹim, qana'chi ỹitaxa 'an'oxoséguem, tres noloqo'te qana'chi 'aumat. Naỹi mai'chi 'anec'alaxatela't qomle. Qomle 'eesása da' 'am lec'óxot ñi' Dios, n'óota da' 'anenótee'guesop qomle jana' 'ansodooso.
41Qana'chi naq'áita nataq'en jen'me lasoxola'pi na' netaxaỹáxanaxanecpi qataxa na' dapaxaguenataxáatacpi qataxa na' fariseopi qataxa na' nasoxonecpi da' ỹi'uéetac jeso'me. Qana'chi 'enapega'to':
42—Nec'alaxatéegue ga' laqáỹa, qalqaiga jiñi'me sa nañoxot da' mai'chi nec'alaxatela't. Qomle 'eesása da' na'chiñi ñi' let'a na' lec'oqtepi so' Israel, n'óota da' nenótee'guesop jana' nesodooso, qaidi s'amaqténaq jiñi'me. 43Jiñi'me ỹachit'ot da' lip'iỹáxac ñi'me Dios. Chan'eesa ñi' Dios n'óota da' nec'alaxatéegue naỹi jiñi'me, qomle ỹátaqta 'eesa da' lauotaxat. Qá'a jiñi'me mai'chi qo'mi d'aqtaxáatapeema ca'li da' 'éetapega ỹátaqta lec'óxot ñi' Dios.
44Ỹivid'alo nataq'en saua' cacháxaiqa 'me qoỹadáseguem, jesaa'me nataq'en ỹi'uéetrac jeso'me.
Da' 'éeta da' leleuaxa so' Jesús
(Marcos 15.33-41; Lucas 23.44-49; Juan 19.28-30)
45Ỹima na' 'aléua ỹátaqta n'áltapiỹi, chiỹoqót'a so' nolo' laiñi, cha ỹivídet'aguet so' dasíiñi jaso' c'atena. 46Ỹim, qana'chi so' Jesús ỹátaqta netenec da' l'alaxac, 'eet'oi:
—Elí, Elí, ¿lama sabactani? —dójo' n'aqtac náỹi da' 'eet'oi: 'Am ỹit'a Dios, 'am ỹit'a Dios, ¿tóoqo'chi jaỹim 'ocá'ai?
47'Uo na' huét'a jidi'me demachíchiỹi dójo' l'aqtac, qana'chi jen'me 'enapega'to':
—Ñíjo' siỹaxaua, jiñi'me ỹiỹáxataaque so' n'aqtáxanaxanec lenaxat Elías.
48Qana'chi 'oonolec jeso'me siỹaxadipi netelotaxáataseguem, ỹ'iiná'uo jaso' huol. Qana'chi joca'li ma'le ỹimat da' ỹipet jaso'me huol huáỹi so' latáxa chimaxadaic, qana'chi ỹanáỹi jaso' coqta. Qana'chi ỹic'áta jeso'me Jesús da' sétaaque nec'ouóxosoxonaxanec jaso'me huol. 49Qaláxasa so' laỹi 'éetapega so' Jesús, 'eet'oi:
—Ỹa 'amachít'a jiñi'me; ỹa sec'atenaq qomle 'uootaxa janac ga' Elías da' nec'alaxatéegue jiñi'me.
50Qana'chi ỹitaxa ỹ'alaq so' Jesús. Ỹim, qana'chi ỹileu. 51Huá'a, qana'chi colqáchiinỹi so' laiñi so' lapadénaxat so' tamnaxaqui let'ádaic di' Jerusalén, jeso'me táchiinỹi laiñi. Qana'chi jen' 'aléua ỹátaqta d'iqui, qana'chi depoqóỹi jen' qa'. 52Qataxa n'ouádiseguem jan' napa'lai't, qana'chi ỹátaqta jalcote jen' nec'aliséguem so' napa'lpi 'me ỹ'amaqtéetac joca'li ñi' Dios. 53Qana'chi jeso'me nenoxoséguem, chiỹaqánỹi jan' napa'lai't. Joca'li ma'le nec'aliséguem so' Jesús, qana'chi jeso'me lec'alaxau'pi tauó'o di' noic Jerusalén 'me huá'a da' qoỹi'ỹoxoden ñi' Dios. Huá'ña jidi'me, qana'chi ỹátaqta jalcote na' siỹaxadipi 'me ỹauáachiỹi jeso'me nec'aliséguempi.
54Qana'chi so' huataxanaq let'a qataxa jeso'me liquiáxau'pi 'me nauaatalégue so' Jesús joca'li ỹauáachiỹi so' n'iquiaxa qataxa na' laỹipi 'me di'ỹoq, qana'chi ỹátaqta jalcote da' loqolánaxa. Qana'chi jeso'me 'enapega'to':
—Ñíjo' siỹaxaua ỹátaqta 'eesa Dios lec'óxot.
55Ỹátaqta jalcote jen' ỹauodipi qaỹái'ỹa da' dec'atenaxáatac, jen'me quétapegue' joca'li so' Jesús, chiỹoqóchii'ña di' Galilea da' lecochítapega jeso'me. 56Qana'chi jeso'me ỹauodipi huétaaue jaso' María 'me l'acháqa' di' Magdala, qataxa jaso' María laqáỹa 'me lat'e so' Jacobo qataxa so' José, qataxa jaso' lat'e' saua' lec'óqo'te so' Zebedeo.
So' Jesús ma'le qoỹisiiñi
(Marcos 15.42-47; Lucas 23.50-56; Juan 19.38-42)
57Joca'li ma'le n'álchiiñi, qana'chi janac so' siỹaxaua saliaxanec, lenaxat José, 'me l'acháqa' di' noic Arimatea. Jeso'me nataq'en ỹ'amaqten so' Jesús. 58Qana'chi jeso'me ỹic'áte'uo so' Pilato, qana'chi ỹiỹáxana'uo so' ló'oc so' Jesús. Qana'chi so' Pilato damaxasoxolégue da' qoỹanem jeso'me. 59Qana'chi so' José naqchiñi so' nó'oc, qana'chi lecoxóiỹi so' napoto pagaxaic 'me ỹoqovíchiỹi. 60Qana'chi ỹachánỹi jaso' mai'chi lalémaxasete lai't 'me damaxasoxolégue joca'li da' qonsidíñi da' qoỹanáaue so' qa'. Joca'li ỹimat da' lapaxa'uet so' lapadénaxat qa' let'ádaic, qana'chi jec. 61Qana'chi huét'a jidi'me jaso' María 'me lase di' Magdala, qataxa jaso' María laqáỹa, ñíchidiñi, nétra'ña so' nalótee'ga jaso' napa'lai't.
Jeso'me huataxanaq nauaatalégue so' nasom jaso' lai't so' Jesús
62So' nolo' laqáỹa 'me mataxaqui, jeso'me p'aỹa'aguet so' nolo' ỹamaxataxaqui, qana'chi so' lasoxola' na' netaxaỹáxanaxanecpi qataxa so' fariseopi ỹic'áte'uo so' Pilato. 63Qana'chi qoỹíitapego', qoỹiit'oi:
—'Am qadasoxola', qo'mi táchiỹi qadai'li jeso'me qovínaxanaxaic da' l'aqtac joca'li maliaxa nec'alétaiỹi, qaláxasa 'éetapega da' ma'le ỹinoxodéegue gaua' tres noloqo'te, qana'chi nec'aliséguem. 64Chan'eesa n'óota da' qonauan qomle jañi'me lai't, cha ỹivíd'a da' ỹinoxodéegue gaua' tres noloqo'te, qaidi sa janac qomle na' lapaxaguenatacpi da' pí'ỹaq da' decachí'uo da' ló'oc, ỹim, qana'chi 'enapéga na' siỹaxadipi, 'eet'oi: “Nec'aliséguem jeso'me.” Huá'a qomle, qana'chi jega'me p'áteegue noqovínaxanaxac ỹátaqta sa dalaỹá'a, sa 'ená'am so' 'uáichiiñi noqovínaxanaxac.
65Qana'chi so' Pilato 'enaaco':
—Jedójo' da' huataxanaq. 'Oquíỹi, 'auc'áchiỹii'ỹa jaga' napa'lai't, qana'chi ỹátaqta 'aniỹamaxachiitelégue da' 'anauáñiitalégue.
66Qana'chi jeso'me nasoxola'pi jec, qaidi qonauaatalégue jaso' napa'lai't. Ỹanáỹi jaso' n'anaxanaqte so' qa' 'me lapadénaxat jaso' napa'lai't, qataxa ỹipota'n saua' huataxanaq lase', da' qaidi nauaatralégue jaso'me.

Currently Selected:

Mateo 27: PLGNT93

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in

YouVersion uses cookies to personalize your experience. By using our website, you accept our use of cookies as described in our Privacy Policy