Lukasa 5
5
O Simono de ai dodiawo yomulaenge iwiniiki o Yesusika
Matiusu 4:18-22; Maruku 1:16-20
1De o wange moiukuoli o Yesusu naga o Genesarete ma akere ma ngooto ma ngigorino, abe ma ngooto gea naga ma romanga hinooto, de abe moioli ma romanga o Galilea ma akere ma ngooto. De Una naga ma ngigorino wahingahu-ngahu Ma Jou ai Demo-demo o nyawa yowoe-woeika. Masara ona iwihideefotino la ka idadi yotoihene ai demoino. 2De Una wamake naga doka ma dowongioka o ngotiri hinooto ma homoa angamoi ma nyawa yanoaikahi la manga homa yatebinohi. 3De o Yesusu wofarene ma ngotiri moiiye abe to ena ma dutu o Simono Peturusu, de ahao womagahoko o Simonika la wihidihitomika ma hohutulu ma lukuika. De wihidihitomo ipaha de genangoka o Yesusu wogogeruku o ngotiroka de wadotoko o nyawa gea yowoe-woeika.
4De o Yesusu wodotoko ibooto de witemo o Simonika wato, “Abeika ngone hoiki dai ma lukuoko de nia homa niaumo o akeruku la ka idadi o nawoko nihidotadaene.”
5De o Simono wipaluhu wato, “Ahi Baluhu, o futu ngohi de ahi dodiawo mia karajaanga ma dubuho ho ka imihidetebiniye mihoma masara ko kia-kiaua mihidotadaene. De ngaro hokogea ma ka idadi mianiiki ani demo de mia homa miaumo ma moioli.” 6De ahao ona duru yaniiki to Una ai demo ho hiadono ma nawoko duru ma ngoe ihidotadaene. De ma nawoko gea kohadubuhoiye hidutu manga homa ngade-ngade de ikakihi. 7Ho ona yagawi-gawi manga dodiawoika la ma ngotiri moioli ihiboaoko de yaduhunu. De yoboaoko de manga homa ihidogorakiye de ma ngotiri hinooto gea duru aomanga de o nawoko hiadono ngade-ngade iwooro.
8-10De ahao ma oraha o Simono Peturusu wamake abe hokokia idadi de una watilabukuku o Yesusu ai louoka la wihoromati Unangika, angamoi duru woherangaholi ma titi o nawoko kohangoe gea ihidotadaenoka. De ai dodiawo abe yomahingotiri moi onangoo duru yoheranga ma titi abe idadioka onangoka. De hokogenangoo o Simono ai dodiawo abe o ngotiri moiokali onangoo duru yoheranga. Abe ona gea yomahikarajaanga moi de o Simono, de to ona manga romanga o Yakobusu de o Yohanese, abe ona o Sebedeusu ai ngofaka. De mangale ma titi o Simono duru wihoromati o Yesusika ho una witemo wato, “Ahi Baluhu, koaho Ngona nohinoaika dika angamoi ngohi naga de ahi howonoka ho ko itiaiua la ngone naa homarihimangino.”
De o Yesusu wipaluhu unangika wato, “Ufa nohuha ani hiningaka! Angamoi naangoka de imahikaika de Ngohi tonihidadi la ngona notobahoma-homa o nyawa!” 11Ho ona yaruange gea ka de manga ngotiri yatauriha de manga kiahonanga mata-mata yanoaka de iwinii-niiki o Yesusika.
O Yesusu wihitogumu womatengo iwipado
Matiusu 8:1-4; Maruku 1:40-45
12De ipahainoli abe ma oraha o Yesusu o kapongo moioka de naga womatengo iwipado, de duru itorou ai pado gea. De iwipado-pado gea wimake o Yesusu ho womataiti womamotumuku ma tonakuku de duru womagaho-gahoko Unangika wato, “Ahi Baluhu, nako Ngona ka nomodeke, ngohi tonihioriki ka idadi Ngona nohihitogumu.”
13De o Yesusu wisoika unangika de witemo wato, “Ngohi tomodeke, ho naa notogumoka!” De ka de wotemoka de ka itodokanino to una ai pado iaikoka ho wotogumoka. 14De o Yesusu wihibehehongo unangika wato, “Naa abe idadioka ngonaika ufa nahingahu-ngahu o nyawa utuika ma, noikohi unangika abe naga ti ngini nia hidemo Ma Jouiye la nomahimatoko unangika la wohioriki notogumoka. De kiani nomahihuba o huhuba abe duru imaketero hoka o Musa wohiparetaka. La ani huhubaino gea de nomahitunguu abe duru notogumoka.” Hokogea o Yesusu wihibehehongo unangika.
15Masara hadongoo de wihibehehongoka unangika gea, masara ma ade-ade abe ma titi o Yesusu ai kuaha utuohi imahora-hora o nyawa-nyawaika. De genangino ma titi hiadono o nyawa duru ko manga ngoe yokokiboaino Unangino la yototoihene ai demoino de abe yomagahoko o duduhunu la ato manga popanyake wahikokitogumoka. 16Masara o Yesusu ma ngoe womatingaka o nyawaka de aino o tonaka ma kakaahaika la ka idadi womatengoka dika womaniata genangoka.
Womatengo wolugu-lugu o Yesusu wihitogumu
Matiusu 9:1-8; Maruku 2:1-12
17De o wange moiukuoli o Yesusu naga o tau ma goronaka wadotoko o nyawaika, de naga genangoka yamuruono naga o Farisi manga doomuino ma nyawa de ona abe yotobadoto-dotoko o Musa ai Paretaino. De manga hihira gea o kapo-kapongo de o kota ma getongo yoboaino la iwimake o Yesusu. Abe utu o Galilea ma tonaka ma kapo-kapongino yoboa, de utu o Yudea ma tonakoka de yaino, de naga utu abe yoboa o Yerusaleeme ma kotaka de yaino. De ma oraha gea de nanga Baluhu idodutu ai kuaha duru ma amoko imanoa o Yesusoka la ka idadi wahitogumu o nyawa abe manga popanyakeino.
18Ho Una wadotoko ai gogiriaka de naga o nauru yamuruono naga yoboaino abe manga dodiawo yomaketeligoraka o nanaooka angamoi una wolugu-lugu. De manga hininga la iwiao o Yesusika de iwikelenga duru o Yesusu ai himangoka. 19Masara ko idadiua iwihiadono o Yesusika angamoi o nyawa genangoka yowoeholi. Ho iwihidoa daku o tau ma poretiye. De ahao o tau ma katu agoraka o Yesusu ai lokuiye, de wolugu-lugu gea iwihidowora ka ma moi de ai nanao, ho iwihiguti daea o Yesusu ai himanguku abe o nyawa manga hidogoronaka. 20Ho ka de o Yesusu wamake manga ngongaku gea de witemo wolugu-luguika wato, “Ahi ngofaka, ani howono Ma Jouika naa Ngohi takokiofioka.”
21De abe yotobadoto-dotoko o Musa ai Paretaino de o Farisi ma nyawa genangoka ona yomatemo manga hiningaka ato, “Una naa done onagona abe womahitouna to Ma Jou dika ai karajaanga la wato o nyawa manga howono waofi? De Una naa wingelo Ma Jouika ma titi ai demoino, angamoi ko moiua wakunu waofi o howono masara ka Una dika Ma Jou!”
22De o Yesusu duru wohioriki manga demo abe itagi manga hiningaka. Ho wotemo onangika wato, “Adodoa ho doka nia hiningaka de nitemo-temo hokogea? Marai ngini niato to Ngohi ahi kuaha ko iwa? 23Nako Ngohi naa, naga de ahi kuahaka ho hiadono ngaro totemo tato, ‘Ani howono taofioka,’ eko tato, ‘Nomomiki de nomaloiki,’ ma ka idadi mata-mata. 24De Ngohi naa o Nyawa ma Ngofaka abe o Horogaka de tauku toboa masara o nyawaino tomaboa. Ho tomahingahu nginika abe Ngohi naga de ahi kuahaka ma gou-goungu o duniaka la ka idadi taofi o nyawa manga howono Ma Jouika. Ho nako Ngohi tihuloko unangika naa la womomiki de ahao igoungu una ka idadi womomiki de womaloiki, gea ihihitaana abe ma titi Ngohi naa de ahi kuahaka la o nyawa manga howo-howono taofi.” Ho gea o Yesusu wotemo onangika ibooto de wolugu-luguikali wotemoli wato, “Ho naa ngonaika tonitemo, ‘Ngona nomomikoka, de ani nanao nagoraka de nolio ani tauika, angamoi naa tonihitogumoka.’”
25De ka itodokanino ka dau de womaokoiye to ona manga hima-himangoka, de ai nanao wagoraka de ka wosobo wanoaika. De una wolio ai tauika de ai dodagi ma goronaka de duru wihigiriiri Ma Jouika. 26Ho gea hiadono o nyawa genangoka duru yokokiheranga de yokokihawana hiadono Ma Jou iwihigiriiri. De yomakoketemo de manga hawana ma demo ato, “Gea kangano duru o heheranga ma amoko ngomi miamakeoka!”
O Yesusu wiahoko o Matiusu la witobaniiki de ipahaino de ahao waniiki o ngolo-ngolomo o Matiusu ai tauoka
Matiusu 9:9-13; Maruku 2:13-17
27De ipahainoli de o Yesusu wosobo de gea ai dodagioka de wimake womatengo ai karajaanga ma gogiriaka. De una gea ai romanga hinooto, abe moi ai romanga o Lewi de moioli iwihiromanga o Matiusu. De to una ai karajaanga wotobagaho-gahoko o pajaka ma tiwi, ho gea o Yesusu wimake wogogeruku o pajaka yogaho-gahoko ma tauoka. De o Yesusu wiahoko unangika wato, “Naino la nohiniiki Ngohi.” 28Ka de hokogea wotemo de una ka womaoko de ai kiahonanga mata-mata wanoaka la winiiki o Yesusika.
29De ahao o Matiusu wodiai o ngolo-ngolomo ai tauoka la wato wohitunguu ai horomati o Yesusika. De genangoka naga o Yesusu de iwinii-niiki, de nagali o Matiusu ai dodiawo manga ngoe abe onangoo o pajaka ma tiwi yogaho-gahoko de hiadono yatobarusi-rusi o nyawaika. De nagaoo o nyawa utuoli yaniiki ma ngolo-ngolomo gea, ho ona mata-mata yomakutuono yolomo o Matiusu ai tauoka. 30De ma digi-digino naga o Farisi ma nyawa de ona abe yotobadoto-dotoko o Musa ai Paretaino yamuruono naga abe yamake ona mata-mata yomahisapuroka ma ngolo-ngolomoka gea. Ho ona yabobeto o Yesusu iwinii-niikika ato, “Adodoa ho ngini nimakutuono niolomo de niokere de ona abe o pajaka yogaho-gahoko de utuoli o nyawa abe yodiaioka itorou Ma Jouika? Gea duru ko itiaiua!”
31De o Yesusu Una wapaluhu wato, “Nako o nyawa ko yopopanyakeua ngaro ufa dika yomahibau ona yohou-hourika, masara abe de manga panyakeoka ona gea yoperelu yoiki yohou-hourika. 32De gea ma titi ho hiadono Ngohi naa toboa, abe ko ma titiua toboaino la tahoko ona gea abe manga wowango itotiaioka. Masara ona abe nagahi de manga howonokahi Ma Jouika, ona gea Ngohi tahoko la ahao ka idadi manga datoro ma dorou yanoaika de yaniikoli ma totiaiika.” Hokogea o Yesusu wapaluhu onangika angamoi o Farisi ma nyawa de ona abe yotobadoto-dotoko o Musa ai Paretaino ona gea ato bote to ona manga wowango itotiaioka Ma Jou ai himangoka.
O Yesusu wahingahu abe ko idadiua o hirahi ma dodotoko imakasapuru de to Unangoli ai dodotoko ma hungi
Matiusu 9:14-17; Maruku 2:18-22
33De ma moiukuoli naga o nyawa iwileha moi o Yesusika. De ona iwileha ato, “Ona gea abe iwinii-niiki o Yohanese Wotobaohi-ohikika ona ma ngoe yopuaha de yomaniata, de hokogenangoo ona abe o Farisi ma nyawa yanii-niiki ma ngoe yopuaha de yomaniata. Ho gea adodoa ho to Ngona ani nyawa ikuranga yopuaha ma ka uku dika yolo-olomo de yokere?”
34De o Yesusu ma oraha wapaluhu onangika de womahiketero abe ma titi Una ma hirete de ona iwinii-niiki. Ho gea wapaluhu onangika wato, “Hokokia to ngone nanga biaha nako womatengo woilaka? Abe nako o gogilaka ma rame-rameoka de naga ai dutu-dutu de ai dodiawo, de una woila-ilaka nagahi, sarakia, ma oraha gea mode ona gea manga hininga ihuha ho hiadono yopuaha? Koua. Nako una gea abe woila-ilaka nagahi, ko idadiuahi yopuaha masara kiani manga hininga de ma garagoka. 35Masara ahao naga ma oraha abe ai dodiawoino iwiaoka woila-ilaka gea, de gea ma oraha ahao manga hininga ihuha de yopuaha ho ko yolomuahi o inomo. De hokogenangoo to Ngohi ahi nyawa abe ihinii-niiki. Mangale ma titi abe Ngohi nagahi onangoka ho hiadono ngarouahi de ona yopuaha.”
36De ahao o Yesusu wohigila-gilahi ai demo angamoi woigo la ona ihioriki abe ma titi ko idadiua o Yahudi ma nyawa manga hirahi ma dodotoko ihikasapuru de to Unangoli ai dodotoko ma hungi. De gea Una wodiai o hiketero moioli wato, “Nako naga nanga baju ma dekanino biaha hapake-pake de ikakihoka ho hato hatapa, ngone ko hokakihua nanga baju ma hungino de hohiduguriti nanga baju ma hiraika. Duru hokogenangua! Angamoi nako hodiai hokogea, ahao nanga baju ma hungi gea enangoo ikakihoka ho ko irahaiokaua. De hongoli ma dadapa ko imakiniikua de ma baju gea ho ko irahaiua hamake.”
37De ma moioli o Yesusu wohiketero wato, “Nako ngoneoka naga o angguru ma teongo ka ma hungiohi, ko idadiua hoguheuku o popoje ma dekanoka, done ahao ma teongo ihaga de ma popoje ma dekana ipotoka, de gea ahao ma teongo ikopoaka de ma popojeoo irusakoka. 38Ho nako ma teongo ma hungi, kiani hoguhe o popoje ma hungiuku.”
39“De naga ma titi moioli Ngohi tamake abe o nyawa yaokeroka o angguru ma teongo ma dekanoka, ona gea duru yokuranga abe yoigo yokeroli o angguru ma teongo ma hungioli. Angamoi ona ato, ‘O angguru ma deka-dekanuku ka yaowa, ho ngaro ufa dika de ma teongo ma hungioli haokere.’”
De hokogea o Yesusu wohiketero la wadotoko abe ko idadiua o hirahi ma dodotoko imakasapuru de to Unangoli ai dodotoko ma hungi.
Currently Selected:
Lukasa 5: MJDD
Highlight
Share
Copy
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
Gereja Firman Allah, Yayasan Misi Masyarakat di Pedalaman