Apostolu sira nia Istoria 16
16
Timóteo lao hamutuk ho Paulo no Silas
1Liu tiha nee, Paulo ho Silas baa iha sidade Derbe. Depois sira kontinua lao ba iha sidade Listra. Iha nebaa, sira hasoru mane klosan ida naran Timóteo, nebee fiar ona Nai Jesus. Nia aman ema Gregu, i nia inan ema Judeu nebee fiar ona ba Jesus. 2Sarani sira iha sidade Listra ho sidade Ikóniu hotu dehan Timóteo ema laran diak. 3Paulo hakarak Timóteo lao hamutuk ho sira nain rua. Maibee ema Judeu iha fatin nee hatene dehan Timóteo seidauk sunat tuir lisan Judeu, tanba nia aman ema Gregu. Nunee Paulo sunat nia.#16:3:Paulo hatene katak ema nebee seidauk sunat la bele tama ba ema Judeu sira nia uma kreda. Se Timóteo hakarak ajuda Paulo hodi foo sai Jesus nia Novidade Diak ba ema Judeu sira, maka nia tenki sunat uluk. Ho nunee, foin nia bele tama-sai iha ema Judeu sira nia leet.
4Depois sira lao hosi sidade ba sidade, hodi foo sai desizaun nebee Nai Jesus nia apostolu sira ho presbiteru sira foti ona iha sidade Jerusalém. 5Ho nunee, sira hametin liu tan sarani sira nia fiar. Loron ba loron, ema sarani amenta barak ba bebeik.
Maromak haruka Paulo sira ba Masedónia
6Nee liu tiha, Paulo sira lao ba provinsia Frígia ho provinsia Galasia, tanba Maromak nia Espiritu Santu bandu sira la bele baa foo sai Maromak nia Novidade Diak iha provinsia Ázia. 7Bainhira sira too iha fatin ida nebee baliza ho provinsia Mízia, sira buka atu tama ba iha provinsia Bitínia, maibee Nai Jesus nia Espiritu la foo lisensa.#16:7:Agora nee, provinsia nebee uluk sira bolu Frígia, Galasia, Ázia, Mízia, ho Bitínia, hotu-hotu iha nasaun Turkia. 8Nunee sira lao liu hosi provinsia Mízia, too iha sidade Tróade.
9Iha kalan nee, Nai Maromak hatudu ba Paulo hanesan mehi ida. Nia haree mane ida hosi provinsia Masedónia hamriik hela hodi husu makaas dehan, “Senhor, favor ida, mai iha nee hodi ajuda ami lai.” 10Paulo haree tiha nunee, ami#16:10:Iha istoria nee, Lucas komesa uza liafuan ‘ami’, tanba nia hamutuk ona ho Paulo sira. Lucas mak hakerek livru nee. fiar katak Nai Maromak mak haruka ami baa foo sai Nia Maromak nia Novidade Diak ba ema iha Masedónia. Nunee ami prepara aan kedas atu baa iha tasi sorin nebaa.
Iha sidade Filipi, Lídia fiar ba Nai Jesus
11Tuir mai, ami sae roo iha sidade Tróade, hodi baa ilha ida naran Samotrásia. Iha aban fali ami ho roo nafatin too ami tuun iha sidade ida naran Neápolis. 12Hosi nebaa, ami lao ain deit ba iha sidade ida naran Filipi. (Sidade nee sidade prinsipal ida iha provinsia Masedónia, i governu Roma mak ukun.) Ami hela loron ida-rua iha nee.
13Iha loron Sabdu, loron nebee ema Judeu sira harohan hamutuk, ami lao sai ituan hosi sidade hodi buka ema Judeu sira nia fatin orasaun. Tanba ami hanoin fatin orasaun nee iha mota ibun. Too iha nebaa, ami tuur koalia ho senhora balu nebee halibur malu hela.#16:13:Tuir lei relijiaun Judeu nian, tenki iha mane Judeu nain sanulu, foin bele harii uma kreda. Feto la sura. Senhora Judeu sira nee halibur malu halo orasaun iha mota ibun tanba mane Judeu iha sidade Filipi la too atu harii uma kreda. 14Ida naran Lídia, hosi sidade Tiatira. Senhora nee faan hena koor uvas nebee folin karu teb-tebes. Nia hamtauk ona ba Nai Maromak. Bainhira nia rona Paulo nia liafuan, Maromak loke nia laran hodi simu kedas buat nebee Paulo koalia.
15Depois ami sarani Lídia ho ema hotu nebee hela ho nia. I nia konvida ami dehan, “Senhor sira, se imi hanoin hau fiar tebes ba Nai Jesus, entaun imi baa hela lai iha hau nia uma.” Nia hamaus bebeik, too ikus mai ami mos simu.
Paulo ho Silas tama kadeia iha sidade Filipi
16Iha loron ida, ami baa iha fatin orasaun nee, ami hasoru joven feto ida iha dalan. Nia ema nia atan. Espiritu aat tama iha nia, nunee nia bele foo hatene saida mak sei akontese aban-bainrua. Ema barak foo osan ba nia patraun, para joven nee bele siik sira nia destinu. 17Bainhira ami lao dadauk, labarik feto nee hakilar tutuir ami dehan, “Ema sira nee serbii Nai Maromak Forsa Teb-tebes. Sira mai hatudu dalan ba imi, para imi bele hetan salvasaun, i hetan perdaun ba imi nia sala.”
18Nia hakilar nunee loron ba loron, too Paulo la aguenta ona. Entaun nia hateke ba feto nee i foo orden dehan, “Espiritu aat! Hodi Nai Jesus nia naran, hau haruka o sai hosi feto nee!” I espiritu aat nee sai kedas.
19Bainhira joven feto nia patraun sira hatene ona dehan, sira nia atan nia kbiit lakon tiha ona, sira hirus teb-tebes, tanba nia la bele hetan tan osan ba sira. Entaun sira kaer Paulo ho Silas, i rasta sira hodi ba iha nai ulun sira nia oin, iha merkadu. 20Iha nebaa, sira foo sala dehan, “Ema sira nee ema Judeu mai iha sidade nee atu sobu ita nia komunidade. 21Sira mos hanorin lisan nebee kontra ita nia lei governu Roma nian. Nunee ita la bele simu ka halo tuir.”
22Rona nunee, ema barak nee hirus teb-tebes, i atu baku Paulo ho Silas. Ema tesi lia nain sira haruka ema baa lees tiha sira nain rua nia ropa, i baku sira ho sikoti. 23Sira baku Paulo ho Silas too dolar, depois hodi baa soe tama ba kadeia. Tesi lia nain sira haruka komandante kadeia hein sira nain rua didiak, para sira la bele halai. 24Nunee komandante hatama sira ba iha kadeia segredu, i hatama mos sira nia ain ba iha ai-kabelak kuak.
25Iha kalan boot, Paulo ho Silas halo orasaun ho kanta hodi hahii Nai Maromak. Ema dadur sira seluk iha kadeia, rona hela. 26Derepenti deit rai nakdoko makaas, too uma kadeia tomak mos nakdoko. I odamatan kadeia nian nakloke hotu, korenti nebee hodi kesi ema dadur sira mos namkore tiha hotu.
27Iha momentu nee, komandante kadeia hadeer, nia haree odamatan kadeia nian nakloke hotu. Haree nunee, nia hanoin ema dadur sira halai tiha ona. Entaun nia losu nia surik, atu oho aan. 28Maibee Paulo bolu ho lian makaas dehan, “Senhor, keta oho aan! Ami hotu sei iha nee.”
29Komandante tauk teb-tebes. Nia husu ahi oan hodi halai tama ba kadeia laran, ho tauk i nakdedar, baa hakneak iha Paulo ho Silas nia ain.
30Tuir mai, nia lori sira sai hosi kadeia laran, i nia husu, “Senhor sira. Hau tenki halo saida atu hau hetan salvasaun?”
31Paulo ho Silas hataan, “Ita fiar ba Nai Jesus mak Nai Maromak sei salva ita. Nunee mos ho senhor nia familia ho ema hotu nebee hela hamutuk ho ita.” 32Depois Paulo ho Silas esplika kona ba Nai Jesus ba komandante kadeia nee, ho ema hotu nebee hela iha nia uma laran tomak. 33Iha oras nee kedas, komandante nee lori Paulo ho Silas baa fasi sira nia kanek. I sira sarani komandante nee ho ema hotu nebee hela iha nia uma laran. 34Depois nia lori sira ba iha nia uma, hodi foo hahaan ba sira. Nia ho ema hotu iha nia uma laran kontenti teb-tebes, tanba sira fiar ona ba Nai Maromak.
35Iha aban dadeer-saan, tesi lia nain sira haruka polisia baa hatoo orden ba komandante kadeia, para hasai ona Paulo ho Silas hosi kadeia.
36Nunee komandante foo hatene ba Paulo dehan, “Senhor, ema boot sira desidi tiha ona, atu hasai imi. Tan nee, senhor sira bele baa ona ho diak.”
37Maibee Paulo hatete ba polisia sira, “Ami ema sidadaun Roma. Nunee governu tenki tesi lai ami nia lia, mak foin bele kastigu ami. Maibee sira seidauk buka hatene ami nia sala saida, sira baku liu ami ho sikoti iha ema barak nia oin. Depois sira hatama ami ba kadeia. Ho nunee sira kontra ona lei governu Roma nian. Agora sira atu hasai nonook deit ami hosi kadeia ka?! Nee la bele! Haruka ema boot sira mai rasik hasai ami. Nunee foin ami simu.”
38Polisia sira baa hatoo Paulo nia lia menon nee ba tesi lia nain sira, foin sira hatene katak sira nain rua sidadaun Roma, entaun sira tauk teb-tebes. 39Depois ema boot sira baa iha kadeia, hodi husu deskulpa ba Paulo ho Silas. Sira hasai sira nain rua hosi kadeia, i husu para sira husik tiha sidade nee. 40Sai tiha hosi kadeia, Paulo ho Silas baa fali iha Lídia nia uma. Sira koalia ho sarani sira dala ida tan hodi hametin sira nia laran, depois sira husik tiha sidade nee.
Currently Selected:
Apostolu sira nia Istoria 16: BTDT
Highlight
Share
Copy
![None](/_next/image?url=https%3A%2F%2Fimageproxy.youversionapi.com%2F58%2Fhttps%3A%2F%2Fweb-assets.youversion.com%2Fapp-icons%2Fen.png&w=128&q=75)
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
© 2024 Wycliffe Timor-Leste.