Aposel 28
28
Pol dong ke aidunu Malta
1Imopolou itau ke misuon ina dingen batne kodong deka ime-klingen osep tisir aidunu are angaine Malta. 2Alo ari osep matamur tidue mada ke imi e tikere imi itau lokono. E tires eiou ma imamarang ine kesua aragu duru e tarna limi blesim. 3E Pol la kum akai ma la kluk ke eiou e iye paure e due duru ke eiou. E mota gesa ka dong ke akai aitno ka olune soulu namani eiou ina engil deka polou e mluk Pol limla dagar lokono. 4Osep matamur tivati mota mana ke Pol limla e tiwai pulu langane. “Ai gute ane iye gute burwa ina gesa. Lama eknikane iye mole misuon ila elio dau vri ke iye e ngen iye.” 5E Pol uri limla e mota songon limla e duru ke eiou e Pol dong itau vala. 6Osep ka tivati elio ane tipara e aitno lisak mter ma limla song koke iye gene duru e mete. E amtarsak tinekek dagar ke Pol la lama dau tauni e tivati iye dau dong itau. Deka tipalele aitno lisak e tiwai langane. “Ai gute are iye tona tapolngon gesa.”
7Alo ari gute Publius ka osep Malta ina inarak gute namor ina taklak dong olwo boto ke omur ka imopolou ine. E iye paur imi ke ila ninu e imodong kap iye iding ke oklou eklu e iye kere imi itau. 8Ari Publius timla paia e munu ke ila bota kesua tarna engil e iye bres marau. Deka Pol la polou ke iye e wai itau ke Ida Tapolngon ma iye lua gute tonari. E Pol limla duru kai iye deka ina paiangan yagos e iye polou itau blang. 9Pol lua iye yagos deka osep ka pula keniye ka tidong ke aidunu tonari ka tipaia time ke iye. E iye lua isak blang e inarak paiangan bitna bitna yagos. 10Osep ka tidong ke aidunu tidue elio itau lokono ke imi e alo ka imawaiki imosongon aidunu tikar wan bitna bitna ke imi ma tilua imi ke sip.
Pol la polou ke Rom
11Imi dau imodong ke aidunu tonari la lama taiko eklu mela yagos. Deka imesep ke sip gesa ka dong ari e para ke alo ka engen ina taiko mela yagos ma iye la blang. Sip tonari armok Aleksandria ina gesa. Oglou osep tisapi sapingen langka inarak tapolngon Sus titno arang ka padanga e sapingen tonari dong ke sip topurne. Imesep ke sip deka imosongon omur are e imala. 12Imala la lama imopolou ke armok Sirakyus e imodong ine oklou eklu. 13Imodong ke Sirakyus deka imosongon armok e imala e imopolou ke armok Regium. Imodong ine oklou kene deka imosongon armok e imala blang. E engen polou dogur ke imi e sodung imi imala e oklou silang imopolou ke armok Puteoli. 14Imodong ke armok tonari e imopolou ke sipmi ka isak osep Kristen. E tiwai ke imi langane. “Umodong kap imi iding ke wik kene.” Tiwai langane deka imodong kap isak wik kene. Mase imosongon isak e imedidi ekreng e imala ke Rom. 15Alo ka imi dau imopolou ke Rom kovok sipmi leklou ka isak osep Kristen ka tidong ine tiklingen ke limem langan. E tisongon armok e time e imososon isak leklou ke bilmu Apius e imososon isak leklou blang ke omur ka tisire Ninu Kaulei Eklu. Pol vati osep Kristen ka tipolou ke imi deka aitno neser e iye wai itau ke Ida Tapolngon ine e iye arit iye ine. 16Imala la lama imopolou ke Rom deka ari osep Rom ina tisongon Pol iye dong ke ninu gesa e gute ola ina kene dong kap iye e plau iye.
Pol napapra Yesus ina omon itau ke osep ka tidong ke Rom
17Pol dong ke Rom oklou eklu mela yagos deka iye gi osep Yuda ina urok osep namormor ka tidong ke armok ma time tiduni pulu kap iye. Deka osep tonari tiduni pulu kap Pol e iye wai ke isak langane. “Sipmi. Umoklingen lou pelengon. Oglou ngadue elio soulu ke itosep Yuda ina sudo gesa kovok e ngadar udo seia urok apu gesa kovok. Lama ngadue elio soulu langane kovok osep Yuda ina tidue ngong ngasep ke kalabus ke Jerusalem. E tipaur ngong ke osep Rom ina limsak. 18E ari ngavri ke osep Rom ina amtarsak ma tiwade lou elio. Tiklingen ke lou elio deka tiwaiki tisongon ngong ma ngala blang. Kesua lou elio gesa vri ke ngong ma ngamete ine kovok. 19Osep Rom ina tiwaiki tisongon ngong e osep Yuda ina tiwai tiwaiki osep Rom ina tisongon ngong kovok. Deka ari ngawai ngawaiki ngame ngapolou ke Sisar bitna ma iye klingen lou pelengon. E ngawaiki ngapolou ke Sisar bitna ma ngasin elio vri ke osep Yuda ina kovok. Aurou. 20Ngagi umu ma itoduni pulu ma ngapalongo lumu ke elio batne ka osep tipou ngong ke sen. Umoklingen. Aitno lungong dagar ke gute ka oglou udo seia tidong dau tauni e tipara ke iye ma iye me lua osep Israel ina. Aitno lungong langane e osep tipou ngong batne aitno lungong dagar ke iye.” 21E osep tonari tikoli tiwai langane. “Imi ane imeile ine kovok kesua osep ka tidong ke omur Judia tipagei pas gesa me polou ke imi ine kovok. Silang blang gute kene ka omur Judia ina me polou ke imi e palongo limem ke wom kovok. E silang blang langka omdue elio soulu ke isak tiwai ine kovok. 22E imi ane imawaiki imeklingen lem pelengon ma imeile aitno lugom. Kesua osep ka pula keniye tiwai soulu ke osep ka tididi elio oku ina.”
23E tirere oklou gesa ma tiduni pulu kap Pol ma tiklingen ila pelengon. E ke oklou tonari osep pula time tiduni pulu ke ninu ka Pol dong ine. E ke kotkotu la iding ke epmes Pol parere isak. Iye palongo urok ke alo ka Ida Tapolngon ma plau omur ka pula keniye. Iye parere isak ke Moses ila sogongon e osep napaprangan ina urok sogongon ka la ke Yesus. E iye kere sogongon tonari ma tile omur ke lana ine. 24E osep leklou ka tiklingen ine aitno lisak la dagar ine. E osep silang tipul dogur ine e aitno lisak la dagar ine kovok. 25Osep ka tiduni pulu ari tipara pulu pelengon ke isak deka tinogrum kla. Deka Pol tito wai ke isak aling kene blang langane. “Osep umoklingen. Oglou Ano Itau wai lokono ke gute Aisaia e iye wai ke udo seia ke urok elio. 26Oglou Ano Itau wai ke Aisaia langane.
‘Amla amwai ke osep langane. “Osep lama umo-klingen pelengon itau ma umeile omur lana ine kovok. E lama umavati elio ma umavati isak malak kovok. 27Kesua umopono aitno lumu lama umeile omur ine. Umopono talapmu lama umoklingen itau ine. Omtomu evin lama umavati malak ine. Umodong langane kesua umawaiki umabauluk aitno lumu ke lumu elio epmes ina kovok lama ngalua umu ine.”’”
28-29Pol wai langane deka wai ke isak blang langane. “Osep umoklingen e umeile langane. Eknikane Ida Tapolngon pagei ila omon itau ka la ke elio ka iye lua osep ke urok elio epmes ina ke osep ka isak osep Yuda ina kovok. E ma tiklingen ke iye.”#28.28-29 Osep leklou ka tile pelengon Grik itau aitno lisak mter langka pelengon leklou dong ke ves ane. Pelengon tonari langane. Pol wai langane yagos deka osep Yuda ina tisongon ninu e isak kla. E tipara pulu pula ke Pol ila pelengon ke isak tona.
30Alo ari Pol dau dong ke ninu gesa ka iye kli ninu tonari ina gute ine iding ke tobor orwo. E aitno itau ke osep keniye ka time tipolou ke iye. 31E iye wai ke isak pula ke elio ka Ida Tapolngon ma plau omur ka pula keniye. Silang blang iye parere osep ke Ida Puda Yesus Krais ina basikngen. Alo ari Pol wai ke osep vala e ulou tarna ine kovok. E gute gesa dong ka dangdang iye ine kovok.
Currently Selected:
Aposel 28: ANT
Highlight
Share
Copy

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
copyright 2003 New Tribes Mission, Sanford, FL 32771