YouVersion Logo
Search Icon

MARKUS 9

9
1Ar Yesus nen yega dogolir, “Kinilu dogono o! Kir akuni ya agokip amberak, Ar Allah obarne paga, ir akuni Ar apma ba warigin eti inil kigikdek kigik, kambugun mondok dek o!” yiluk yoragage.
O kur taga nen, Ar Yesus eloktenggen adik agage wene
(Mat. 18:1-13; Luk. 9:29-36)
2 # 2Ptr. 1:17-18 Tuguluk ir ininggi enam hari welagugwarik, Ar Yesus nen ar Petrus o, Yohanes o, Yakobus o, wogorek kur ambi idu paga dagi laga lagagerek, inadik etoma dogogunem, ir inuwagam yanogo nen ar, Ar Yesus elokte adigar etagage o. 3Elokte adigar etaga lagagerek, iyom moda akbigak ndedalek-wodalek ekige. Ir tu moda akbigak aruwak yiluk erir taga mende nen ogwe eru ndak dek. 4Tuguluk, ir Elia o, Musa o, imbirak Ar Yesus inom wene mbalkwi inil daruga. 5Wene mbalkwi dagu lagugwarik, ar Petrus nen Ar Yesus yoga dogolir, “Nombae ngguru wae! Nir yoma agorik yi, pani-pano mondok ar ma, ninadeknggen o mondok o. Ma kir kinake o mbere ambi palurak o. Ambi eti Kar kake, ambi eti Musa ake, nen ambi eti Elia ake, etegerogon palurak o,” yiluk yorige. 6Ir enogo, o yanogo elokte etaga paga, ir inobade akla batan negen ma, wene nggi yi nena yi, nggakbuk dida yugu dogolir ma, wene eti yirige o. 7#Mat. 3:17; Mrk. 1:11; Luk. 3:22Aranogo werek ma, agagona tebe-tebe waga lagagerek kiraginakige. Nen agagona abura yemenogo nen ane yega dogolir, “Ar yi An nakbur niliti kunik arar o, ma ar ane mban kolalku dogoni o!” 8Yega kolaldiluk, inil ineragalu nggwe mbenarkugwa mende, ap yemenogo elalin arar dek atuk, Ar Yesus adik mban welaga inil karugwa.
9Kur taga nen wura wagu dogolir, Ar Yesus nen, “Akuni Inakbur eti akuni kambiluk lektagama nen auwan iluk atuk kenam agikdek kigik, eka kinil neyagop etoma, akuni mondok yoragup o,” yiluk inaruk wakige. 10Inaruk wakigemo, ir ernogo eka karugwa yemenogo akuni yoralokdek ogwe, Ar Yesus nen kambiluk lektagama nen iluk arigin o, yiluk yirige enogo kwak, nenaluk yege, yiluk wene idu wadu paga mbalir lagugwa. 11#Mal. 4:5; Mat. 11:14Wene enogo yugu lagugwarik, ar Yesus yogu dogolir, “Ir guru-guru agama nen, Eliya ndak alep agik warumo perak ndak o, yiluk yirugwa yi nenaluk?” 12Kinok waganggu nanggugwa, Ar Yesus nen yoraga dogolir, “Elia alep ar waga dogoluk, ye wene nde wene nggareli warigin o, yiluk yugwi enogo eti ebebar o. Ogwe, Ar Akuni Inakbur enogo oba anggin panggin erogo bugwi, maduk erogo bugwi erugun o, yiluk Alkitab akla diru mbalek werek eti, nenaluk mbalkugwa kogop? 13Yoraga lagagerek, dek o. Ar Elia muk wagage ninom dogolir ogwe, ir akuni inakla wadok mutok ar oba yiduk maduk erogo birugwa. Eti ar abok Alkitab akla diru mbalek ndak-ndak arar o.”
Ar Yesus nen elege kugi irimbo ilitimo unggirige mende pano ekige wene
(Mat. 17:14-21; Luk. 9:37-43a)
14Ar Yesus awurumi inebe tiga enogo inom, nen Ar Awurumi ambetak balok lagugwa enogo inoba iniyok paga arar wagugwa mende, akuni pakalok wonggalek darugwa. Akuni enogo ir guru agama inom dan Ar Yesus mutok lagwi mende amberak inom, wene onggo-onggo yugwi darugwa. 15Ir akuni enogo Ar Yesus waga inil kugu lagugwarik, we yiluk bi waku dogolir, ir mbu mondok, Ar uwagam ari lagugwa. 16Ari lagugwama, “Kir ap yi kinom nena wene aredo warir tagwi nda?” yiluk Ar Yesus Aurumi mende kinok yorarige.
17Yoragi nanggige, akuni pakalok kuwak erek enogo, ap ambi nen ar yoga dogolir. “Nombae ngguru wae! An nakbur ilitimo kugi irimbo onggega lagagerek, ane dek agagerekmo. Kar koba wolok wagi o. 18Ma ar kugi eti ilitimo unggi waga nggodek, alebuwak ya yimbi ker eka dogolir, andema wuri dagap mbal-mbal eka, aik nggidik maka, eka lagatek ebe nggik nggok erogo birtaga mendema, ir Kar mukarek lagwi mende nen, kugi eti nggigilogo wulduwak nen yiluk yoragi mende, ir nen wuldurak ndak dek dagi o,” yiluk yorige.
19Yogi nanggige, Ar Yesus nen, “Wadigi kir kinobabur etare! Kir kiniliti An Noba ebebar mondok andagikdek dogirtaga mende kinagi o. An ninggi menda kudi kir torkinaka, nen ninom dambulik dogogun ogwe?” yiluk yoraga lagagerek, “Elege eti wolok, Noba watni o!” 20Yoragi nanggige, elege enogo ar oba wolok wagu nanggugwa,
kugi irimbo enogo nen Yesus kega lagagerek, elege enogo inggi iyok dedel nggwe-nggwe eka dogolir, ebe agar paga yedalek medalek eka, nen andema nggwe wuridagap mbal-mbal ekige. 21Eka agagemo, Ar Yesus nen kinok elege enogo ombae yoga dogolir, “Ar etegerogon eka kigik inggi menden paga welaga?” yiluk yorige.
Yiluk yorigemo onggo yoga dogolir, “Eti ar ebe endak tagage kudi nen yogondak yi paga arar o. 22Kugi irimbo yi oba aga dogolir, inggi ambi paga indu kunikmo mbo onggol dega, inggi ambi paga ima mbo onggol dega, erir taga mende o. Ogwe Kar nen, ninakba andagen kalok, yamak ninan nde, lak!”
23Yogi nanggige, Ar Yesus nen, “Kar nena yegen? Kar eru ndak kalok yonegen? An nen eru ndak arar o. Ogwe ir akuni iniliti ebebar andaurak o,” yiluk yorige.
24Yirigemo elege ombae enogo nen, “Tuhan wae, an niliti ebebar andaga ogwe, we bugudak arar o. Ma ambi inon ebebar andak nen, yamak neyan o,” yiluk ane nggogar yorige o.
25Nen Ar Yesus akuni wonggali wagugwarik wukdagwi daga lagagerek, Kugi enogo wenemuk yoga dogolir, “Kugi kar inaruk dogu ekwa nen, inane unggukdek erinakwa yi, kebe elege yi akla nen wundi lan! Wundi laga dogoluk, kiyok paga unggi warurak mondok maga!” yiluk yorige.
26Etegerogo wenemuk yogi nanggige, abedak enogo inggi iyok, ya ndilkigik eka dogolir, kugi ernogo ane naik yega lagagerek, kode wundi lagage o. Wundi laga kigik, elege enogo obarne dek, warek talek arar etagage. Nen ir akuni pakalok yomanogo obogar nen yugu dogolir, “Ebe arar wartaga o!” yiluk yirugwa. 27Etegerogo inakla andarugwarik ogwe, Ar Yesus nen elege enogo inggi pagago mendigi nanggige, elege enogo menagage o.
28Tuguluk Ar Yesus uma unggega lagagerek, Ar mutok lagwi mende yomanogo inom dogolir, kinok Ar yorugwa, “Nenaluk nir nen kugwi eti nggigilogo wulaburak ndakdek aga?”
29Yorugu nanggugwa, Ar nen yoraga dogolir, “Kugwi yegerogo mende eti, we adik ambi paga erurak ndak dek o. Tamban ekwi paga mban nggigilogo wuldaurak ndak o,” yiluk yoragage.
Ar Yesus narugun o, yiluk omanggi inom ar yoragage wene
(Mat. 17:22-23; Luk. 9:43b-45)
30Ar Yesus Mutok lagwi mende inom, o etoma nen dambek dalok, o Galilea nggweru lagugwa. Nen ir akuni nen Ar Yesus o nggoma agarik eti inilu Ar a'ir andarige, 31Nenaluk o eta paga, Ar Yesus mutok lagwi mende enogo wene emeriraurak ma o. Ma wene yoraga dogolir, “Ar Akuni Inakbur endak tagage eti, ir akuni inobarne paga waruwak nen yiluk, Ar Ebe pagago ir wogoramo, Ar ebe wakwi kalok, warek inggi mbere nogo yikbiluk nen inggi ambi paga Ebe iluk arigin o,” yiluk yoragage. 32Ar mutok lagwi mende yomanogo, wene yoragage enogo dikbiluk dek, ir nen wene yoragage enogo kinok yorurak inobade nen, kinok wokalokdek o.
Ap nggok kwak eti ta yiluk yirige wene
(Mat. 18:1-5; Luk. 9:46-48)
33Ir enogo yabongga o etomala nen, o Kapernaum lagugwa. Lagugwarik uma unggi lalok, Ar Yesus nen ir enogo yoraga dogolir, “Kir tuan taga etoma wagu dogolir, nena wene aredo warir wagop o?” 34#Luk. 22:24Yoragi nanggige, ir enogo tuan taga etoma wagu dogolir, an nggok, kar nggok, yiluk agortatuk aredo warir wagugwarikmo, wene kinok yoragi nanggige, ir enogo wene onggo yegerogo o, yiluk yotukdek. 35#Mat. 20:26-27, 23:11; Mrk. 10:43-44; Luk. 22:26Ar Yesus korek taga lagagerek, Ar Mutok lagwi mende inebe dua belas enogo wai yoragage. Wai yoragagemo Ar uwagam wagugwama, wene yoraga dogolir, “Ap nggok inewe alep mende etarurak kalok, ar ap eti ebe yedoman mende obok inake etarurak o, nen ar ebe irep paga nggwe etari laurak o.” 36Yoraga lagagerek Ar Yesus elege bugudak ambi wai yoga lagagerek, elegedak enogo, ir obogar inilka paga mendirige. Ar Yesus nen elegedak enogo agamo kamburogo wagangga lagagerek, nen ir Ar mutok lagwi mende enogo yoraga dogolir, 37#Mat. 10:40; Luk. 10:16; Yoh. 13:20“Elegedak bugudak yi ndak-ndak, kir nen An nake paga wogonakwi kalok eti, An arar woknakwi o. Nen ir akuni An woknabugun mende eti, An mban woknabigin dek ogwe, Ar An lakbani wagage werek eti inom arar waganugun o.”
Nir ninom agorek dek kalok eti nir mende arar o yiluk yoragage wene
(Luk. 9:49-50)
38Etegerogo yoragagemo, ar Yohanes nen Ar Yesus yoga dogolir, “Nombae Guru wae! Ap ambi nen Ninombae Kar kendaga paga monggar maduk mende mugogo wulaka nir ninil kogo o. Ar ap eti nir ninom mende dek ma, kar etegerogo mondok erurak maga o, yiluk yogo o.”
39Etegerogo yorigi nanggige, Ar Yesus nen yoga dogolir, “Ar eti oba tido bugup o. An Nendaga paga elalin erukbuk mende ekwi kalok, An yiduk maduk ekbanugun dek o. 40#Mat. 12:30; Luk. 11:23Ir nir ninom agorek dek kalok eti, nir mende arar o. 41#Mat. 10:42Ir akuni nen, kir eti Ap Nggok Raja akuni inagap Endarir taga mende mutok lagwi mende o, yiluk kinagi todogo wokiragun kalok, ar eti yabonggane ebebar onggo kodagin o. Ma wene yi kinilu dogono o,” yiluk yoragige.
Maduk erurak erninaka kalok eku dogorak wene
(Mat. 18:6-9; Luk. 17:1-2)
42Yoraga lagagerek, “Ir akuni nen elege bugudakndak iniliti Noba ebebar andar tagwi mende yi, tuguluk iniliti ebebar andar tagwi mende eti dek aruak nen yiluk erinaka kalok, akuni eti yigom nggok taga anggodobak kede yidilogo nen, i laut paga arar mbo onggol daurak o. 43#Mat. 5:30Kininggi paga nen maduk erurak ekinaka kalok, kininggi penak nggwe mbalogo lakbini o. Kininggi penak-penak imbirak welaga kigik, indu akda wuluk damok yega mban erir tagama etoma, unggwi laurak eti maduk o. Nen, kininggi penak nggwe mbalek kigik, iniluk mondok Ar Allah kinom dogorak eti pano o. 44[O etomala indu akda wuluk damok mban yega, nen indu nagul lari tagodek mondok, nen wado enggodanggen ogwe kamburak ndak dek ar o.] 45Nen kiniyok paga maduk erurak ekinaka kalok, kiniyok penak nggwe mbalogo lakbini o. Kiniyok imbiragar welaga kigik, indu akda wuluk damok yega mondok erir tagama etoma mbo lakbinagurak eti maduk o. Etegerogo ma, kiniyok penak nggwe adigar kunik kigik ogwe, kiniluk mondok-mondok dogir tagama etoma unggwi laurak eti pano o. 46[O etomala indu akda nagularir tagodek, mondok wuluk damok yega mondok dogir tagama, nen wado enggodanggen kamburak ndakdek, ir iniluk mondok dogir tagama arar o.] 47#Mat. 5:29Kinil paga maduk erurak ekinaka kalok, kinil penak nggwe kidilogo bini o. Kinil penak nggwe imbirak welaga kigik, kali akda wuluk damok nagulari tagodekma, etoma, mbo lakbinagurak eti, maduk o. Etegerogon ma, kinil penak kidilogo biluk, kinil penak nggwe paga adigar, ar Allah nen Mbogor Agar Ngger mende erogo bigin mo etoma unggi laurak eti pano o. 48#Yes. 66:24O etomala indu akda nagulari tagodek, wuluk damok erir tagama, nen wado enggodanggen kanggikdek iniluk mondok lugur tiyak yugwi dogir tagwi o.
49Kurban ake dago, mayu nen oba pano erir taga kwak, Ar Allah nen, ir akuni inadik ndak dombok, inebe indu paga tobalogo telekma bagin o.
50 # Mat. 5:13; Luk. 14:34-35 Garam eti pano ar ogwe, aik dek kalok, nenggerogo erumo nen aik werek etarurak o?
Eti ar ma, kir nen garam aik werek ndak-ndak ertatuk, akuni inanggedokla dogolir, kinom dambulik arar dogoni o,” yiluk yoragige.

Currently Selected:

MARKUS 9: WLW

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in