Matayo 13
13
Enkitanyaanyukoto o launoni
(Mk 4.1-9; Lk 8.4-8)
1Nepuku Yesu teina olong ti ang, nelo aton te mbata e naiposha. 2#Lk 5.1-3Neiturrurrokino iltung'ana kumok, nejing empeut aton, neitashe olorere te mbata e naiposha. 3Neirorie ninye too nkitanyaanyukot ajoki, “Etupukuo olaunoni alo aunisho. 4Ore eunisho, nedoiki kulikae anterera embata e nkoitoi, nepuonu imotonyi aanya. 5Nedoiki kulikae olkarkar loo soito ewueji nemetii enkulupuoni sapuk, nebulu nabo kata, amu metii enkulupuoni sapuk. 6Ore pee edalu enkolong nepej, ore te nkaraki nemeeta ntona netoyu. 7Nedoiki kulikae atua ilkiku negor ilkiku nkaitubulu. 8Nedoiki kulikae enetii enkulupuoni sidai, neiu obo iip neiu likae ntomoni ile, neiu likae tomoni uni.”
9“Oloata nkiyiaa toning'o.”
Tipat oo nkitanyaanyukot
(Mk 4.10-23; Lk 8.9-10)
10Nepuonu lkipaareta le Yesu nejoki ninye, “Kaji etiu pee irorie ninche too nkitanyaanyukot?” 11Neng'amaa ajoki, “Te nkaraki naishooki intae entayiolo inkisudorot e nkitoria e keper, kake eitu eishori ninche. 12#Mat 25.29; Mk 4.25; Lk 8.18; 19.26Amu ore oloata naa keishori neponikini ninye enadooyo, ore olemeeta neoruni ninye ina naata. 13Te nkaraki ina pee airorie nanu ninche too nkitanyaanyukot amu kedolisho too nkonyek nemedol, nening'isho too nkiyiaa nemening, nemejing'aa.
14 #
Isa 6.9,10 “Naa te ninche eitabari enaibon e Isaya pee ejo,
‘Ining'ining'i nimining'ung'u hoo pito,
ning'oring'oro, nimidolidolo toki,
15amu eiroshiutuo iltauja le kulo tung'ana,
netiripate inkiyiaa mening,
neikeno nkonyek enye,
pee medolisho ake too nkonyek enye,
nening'ishoyu too nkiyiaa enye,
neyiolou ltauja lenye,
naaibelekenyakino nanu pee aishiunye ninche.’
16 #
Lk 10.23,24 “Kake emayiana inkonyek inyi amu idolishosho, nemayiana nkiyiaa inyi amu ining'ishosho. 17Kesipa ajoki intae, kumok iloibonok le Nkai o ltung'ana supati oong'uar apa pee edol kuna baa nidolitata intae, neitu edol, o pee ening kuna baa nining'ining'i intae, neitu ening.
Enautu enkitanyaanyukoto o launoni
(Mk 4.13-20; Lk 8.11-15)
18“Entoning naa intae enkitanyaanyukoto o launoni. 19Ore pooki tung'ani oning ororei le nkitoria e keper nemejing'aa, nelotu ilo torrono awuapaa inaatuunoki to ltau lenye. Nena etuunoki te mbata e nkoitoi. 20Ore inaatuunoki to lkarkar loo soito, na elde oning ororei neng'amaa nabo kata te ng'ida; 21kake meeta intona makewan, kake keton penyo, ore pee epuonu isinaitin anaa olosilisili te nkaraki eilo rorei nerrorro. 22Naa ore inaatuunoki tiatua lkiliku, naa ilo oning ororei, neirony isinaitin le na kop, o elejare oo masaa e na kop, negor ororei nemeisho. 23Ore nena naatuunoki te nkulupuoni sidai, naa ilo oning ororei nejing'aa naa keiu ilng'anayio, aiu obo iip, neiu likae intomoni ile, neiu likae tomoni uni.”
24Neitoki aliki ae kitanyaanyukoto ajo, “Etiu enkitoria e keper anaa oltung'ani otuuno enkano te nkurma enye. 25Kake ore eirura ltung'ana nelotu olmang'atinta aun endiati tiatua enkano, nelo. 26Ore pee ebulu enkano, neiu ilng'anayio nebulu sii ninye eriaa. 27Nepuo isinkan enetii olopeny enkaji nejoki, ‘Lo kitok, keitu iyie iun enkano te nkurma ino? Kaji eing'uaa eriaa?’ 28Nejoki, ‘Olmang'atinta lai oikuna neijia.’ Nejoki isinkan, ‘Iyieu nikipuo aadotu aaiturrurru?’ 29Nejoki, ‘Emipuo pee midotunyenye eriaa enkano. 30Entapal metubulu pokira are ometaa enkata nadung'i, paa ore enkata enkikesare, najoki iladung'ok entang'as enturrurro eriaa, enteen irridat, entapejoi, ninturrurrokiki enkano olkompe lai.’ ”
Enkitanyaanyukoto e nkantererai e karadali o ene nkaisuishoi
(Mk 4.30-32; Lk 13.18-19)
31Neitoki Yesu aliki ninche ae kitanyaanyukoto ajo, “Etiu enkitoria e keper enaa enkantererai naji karadali natuuno oltung'ani te nkurma enye. 32Naa kiti ninye alang ilanterera pooki, kake ore pee ebulu neaku sapuk alang inkaitubulu ometaa olchani, omeetu imotonyi aapik nkajijik ilng'osil lenyena.”
33Neitoki aliki ninche ae kitanyaanyukoto nejo, “Etiu enkitoria e keper anaa enkaisuishoi natudumua enkitok neitushulaki imboreitin uni e nkurma e nkano ometaba anaa neisuishoyu pooki.”
Enajo inkitanyaanyukot
(Mk 4.33-34)
34Einosaka Yesu olorora mbaa pooki too nkitanyaanyukot, neitu hoo einosaki likae rorei metii enkitanyaanyukoto. 35#Olk 78.2Pee etum atabai enatolimuo oloiboni le Nkai otejo,
“Too nkitanyaanyukot abol enkutuk ai,
alimu mbaa naaisudoro apa te musano pee eitamanyuni enkop.”
Enkitanyaanyukoto e ndiati#13.36 e ndiati: Eriaa, Impuut.
36Neing'uaa Yesu siamon nejing aji, nepuonu lkipaareta lenyena nejoki, “Imbalakinye iyiook enkitanyaanyukoto endiati te nkurma.”
37Neng'amaa ajoki, “Ore oloun ilanterera sidain, naa Enkerai e Tung'ani. 38Ore enkurma naa enkop, ore ina antererai sidai naa nkera e ina Kitoria, ore endiati na nkera e ilo torrono. 39Ore ilo mang'atinta oun naa Sheitani, ore enkikesare, naa enkiting'oto e nkop, ore ilooikes naa ilmalaika. 40Ore anaa enatasotuoki endiati aapejoo te nkima, neijia sii etiu te nkiting'oto e nkop. 41Keirriu Enkerai e Tung'ani ilmalaika lenyena, meitayu tiatua enkitoria enye inkitadiaat pooki o loas intorrok. 42Nenang'aki ninche olmoti le nkima, neaku enkishirata o eonyoto oo lala. 43Ore teina kata newang'u isupati anaa enkolong te nkitoria e Menye. Oloata nkiyiaa naaning'ie, toning'o.
44“Etiu enkitoria e keper anaa olchumati oisudoyioki tiatua enkurma, netum oltung'ani neturoo aisudoo, ore te nchipai enye, nelo amir pooki toki naata nelotu ainyiang'u ina kurma.
45“Etiu enkitoria e keper anaa oltung'ani omirisho, oing'oru soito oogol enkinyang'a. 46Ore pee etum obo, nelo amir intokitin pooki naata, neinyang'u ina.
47“Ore ake sii, etiu enkitoria e keper anaa orreshet otanang'akaki atua enaiposha, nejing impukunot pooki oo sinkir. 48Ore pee eiput neyietuni embata e naiposha, netoni aagelaki isidain ilbenia, neiturrarri iltorrok. 49Neijia etiu te nkiting'oto e nkop. Kepuonu ilmalaika aagelu iltorrok aarishie isupati. 50Nenang'akini ninche atua olmoti le nkima, neaku enkishirata o eonyoto oo lala.”
51Neikilikuan Yesu ajoki, “Itoning'utuo nena pooki?” Nejoki ninche, “Ee.” 52Nejoki, “Te nkaraki ina, ore pooki aiteng'enani loo nkitanapat ng'en te nkitoria e keper etiu anaa oltung'ani liopeny enkaji oitayu te nkaji enye nashumishoreki olchumati lenye, ing'ejuko o musan.”
Etanyaki Yesu te Nasaret
(Mk 6.1-16; Lk 4.16-30)
53Ore pee eidip Yesu atolimu kuna kitanyaanyukot nelo. 54Ore pee ebaya enkang enye, neiteng'enisho te nkaji e ntumo, neing'asia iltung'ana oleng, nejo, “Kaji enotie ele tung'ani eng'eno o enkidimata naasie kuna naas e nking'asia? 55Ae mme ele doi olayioni lo laguetani? Neji ng'otonye Mariamu? Ae emeji lalashera lenyena Yakobo o Yosef o Simon o Yuda? 56Ae metii sii nkanashera enyena pooki atua iyiook? Kaji enotie ele tung'ani kuna baa pooki?”
57 #
Yhn 4.44
Neaku etanyaita ninche ninye, kake etiaaka Yesu ninche, “meishori oloiboni le Nkai enkanyit te nkop enye aashu te nkaji enye.” 58Neitu eas Yesu inenking'asia kumok teine te nkaraki enkirukoto nemeeta ninche.
Currently Selected:
Matayo 13: BIBLIAPRO
Highlight
Share
Copy

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
©Bible Society of Kenya, 2018