YouVersion Logo
Search Icon

Matayo 12

12
Enkikilikuanata naipirta enkolong e Sabato
(Mk 2.23-28; Lk 6.1-5)
1 # Enkig 23.25 Ore teina kata nelo Yesu te nkolong e nkiyeng'iyeng naji Sabato aim atua nkurman e nkano, netir esumash lkipaareta lenyena, neitayu enkano aanya. 2Ore pee edol Ilfarisayo nejoki, “Ng'ura enaasita lkipaareta linono, nemeishiaa te neasi te nkolong e nkiyeng'iyeng'ata.”
3 # 1 Sam 21.1-6 Nejoki Yesu, “Keitu isumusumu enataasa apa Daudi o looboitare etotiro esumash? 4#Ilaw 24.9Etijing'a enkaji e Nkai nenya emukate nasinya nemeishoruno too nkitanapat meinosa ninye o lelo ooboitare, ilapolosak ake oonya. 5#Enki 28.9,10Ana keitu isumusumu too nkitanapat inchere kegil ilapolosak le nkaji e Nkai enkolong e nkiyeng'iyeng naji Sabato nemeikeni aajo eisarkionie ninche nemeji eitarruoitie ninche? 6Kake ajoki intae, etii ene entoki kitok alang enkaji e Nkai. 7#Mat 9.13; Hos 6.6Kake te naa itayioloito eneikununo ele rorei ojo, ‘Olng'ur ayieu mme olasar.’ Naa anaata mipikipiki entioto ilemeeta. 8Amu Olaitoriani le nkolong e nkiyeng'iyeng'ata Enkerai e Tung'ani.”
Eishiunye Yesu oltung'ani oikaole Enkaina#12.9 oikaole Enkaina: otua enkaina
(Mk 3.1-6; Lk 6.6-11)
9Nelo Yesu aing'uaa ine alo ajing enkaji e ntumo 10Netii ine oltung'ani oikaole enkaina. Neikilikuan ninche aajoki, “Inyorriki keishoruno too nkitanapat te nebakishoe te nkolong e nkiyeng'iyeng naji Sabato?” Aa kejo taa pee etum aaitang'oro ninye.
11 # Lk 14.5 Nejoki ninche, “Kalo tung'ani linyi oata enker nabo, naa te nedoiki ina ker engumoto te nkolong e kiyeng'iyeng'ata, nemeibung aitayu? 12Kebaa naa elusoo oltung'ani te nker! Te nkaraki e ina keishoruno metaasi mbaa supati te nkolong e nkiyeng'iyeng'ata.”
13Nejoki Yesu ilo tung'ani, “Intorioi enkaina ino!” Neitorioo neishiu atiu anaa enkae. 14Kake eipang'a ake Ilfarisayo nepuo aaiguanare aaing'oru eneiko pee ear ninye metua.
Osinka Le Nkai ogeluno
15Neyiolou Yesu ilo rorei nelo teine, nesuj iltung'ana kumok neishiunye ninche pooki. 16Neitanap ajoki, pee melikioo, 17ejo pee etum atabai enatejoki te nkutuk o loiboni le Nkai oji Isaya pee ejo,
18 # Isa 42.1-4 “Osinka lai ele, lategelua, olanyor lai, oshipakino oltau lai;
naa kapik Enkiyang'et ai shumata ninye,
olaa ninye odung'oki loreren enkiguana te sipata
19nemeilepilep ninye nemebuak;
nemening'i oltoilo lenye too nkoitoi oo nkaulele,
20nemegil oltiyani oilenye, nemear oltaa#12.20 oltaa: kejii sii olkilang'ilange'et oiliilari,
omanaa omeisulie enkiguana.
21Naa enkarna enye eyooki Loreren aaisilig.”
Yesu o Beelsebul
(Mk 3.20-30; Lk 11.14-23)
22Nerikokini Yesu ina kata oltung'ani oata oloirirua; naa modooni nemeiro, neishiunye, Yesu ninye neiro nedolishoyu. 23Neing'asia olorora pooki nejo, “Keidim ele ataa ninye Enkerai e Daudi?”
24 # Mat 9.34; 10.25 Ore pee ening Ilfarisayo ina nejo, “Mearaa ele tung'ani iloiriruani mme te ngolon e Beelsebul olkitok loo loiriruani.”
25Neyiolou Yesu ndamunot enye nejoki, “Ore enkitoo pooki naoro tiatua nerruoyo; anaa enkang ake pooki, anaa enkaji naoro aara maate, meitashe. 26Amaa teniaraa Sheitani Sheitani, neoro ninye makewan, kaji naa eiko enkitoria enye teneitashe? 27Amaa te naa te Beelsebul aaraa nanu iloiriruani, ai ng'ae eararie ninche nkera inyi? Ninche maate ooyooki aairrash intae. 28Kake amaa te naa te Enkiyang'et e Nkai aaraa nanu iloiriruani, enkitoria e Nkai naa naewuo atua intae.
29 # Tob 8.3 “Keidim oltung'ani atijing'a enkaji o ltung'ani ogol neya ntokitin enyena, eitu eng'as aen ilo tung'ani ogol? Pee etum aawa ntokitin e nkaji enye?
30 # Mk 9.40 “Ore olemaaning'ore naa olmang'atinta lai ore olemeiturrur te nebo nanu, keisardaikie.#12.30 keisardaikie: kejii sii aidapash 31Te nkaraki ena ajoki intae, epalakini ltung'ana ng'ok pooki o emoroto namor Enkai, kake ore emoroto namor Enkiyang'et Sinyati, nemepalakini. 32#Lk 12.10Ore olomor Enkerai e Tung'ani, kepalakini, kake ore pooki ng'ae omor Enkiyang'et Sinyati, nemepalakini tena ishoi o te ishoi nalotu.
Olchani o lng'anayio lenyena
(Lk 6.43-45)
33 # Esek 27.6; Mat 7.20; Lk 6.44 “Entaa olchani sidai, nesidanu ilng'anayio lenyena, aashu entaa olchani torrono, netorronu lng'anayio lenyena amu too lng'anayio lenyena eyiolouni olchani. 34#Mat 3.7; 23.33; Lk 3.7; Mat 15.18; Lk 6.45Naishoi oo lasuriaa, kaji nkoko pee ndimidimi aairoro irorei supati irara intae torrok? Amu inaabore oltau eiro enkutuk. 35Ore oltung'ani supat neitayu supati tiatua olchumati lenye sidai, ore oltung'ani torrono, neitayu ntorrok to lchumati lenye torrono.
36“Ajoki naa intae, ore pooki rorei lemeeta tipat oiro iltung'ana, eikenu kenya ake te nkolong e nkiguana. 37Amu to nkirorot inono kinkenakini isupati, naa to nkirorot inono kinkenakini ntorrok.”
38 # Mat 16.1; Mk 8.11; Lk 11.16 Nejoki ilaiteng'enak loo nkitanapat o Lfarisayo Yesu, “Olaiteng'enani, kiyieu nikidol olmonekie te iyie.”
39 # Mat 16.4; Mk 8.12 Newaliki ajoki, “Keyieu kulo tung'ana lena kata torrok oololoito olmonekie nemeishori, pooki o lmonekie oishori naa olo loiboni le Nkai oji Yona. 40#Yon 1.17 Ore anaa apa etii Yona enkoshoke e ntiamasi o sinkirri#12.40 e ntiamasi o sinkirri: osinkirri sapuk oleng oleng ndamaritin uni o nkewarieitin uni, neijia sii etiu Enkerai e Tung'ani, kelo aton ndamaritin uni o nkewarieitin uni tiatua olodo lenkop. 41#Yon 3.5 Keitasheikinore iltung'ana le Ninawi te nkiguana ltung'ana le na ishoi, naa keiguanaki ninche nchere, eitarruoitie amu eirridutua ninche to lkilikuai le Yona; netii ene olkitok olang Yona. 42#1 Ilai 10.1-10; 2 Int 9.1-12Keitasheikinore enkaiguanani e moikuape te nkiguana ltung'ana le na kata naa keiguanaki ninche nchere eitarruoitie, amu eewuo ninye te nkop nalakua alotu ainining eng'eno e Solomon, netii ene olkitok olang Solomon.
Oo te neitu oloirirua oiduruk
(Lk 11.24-26)
43“Te nepuku oloirirua torrono aing'uaa oltung'ani neimaa iwuejitin netoito eing'oru eneyeng'iyeng'are, nelau; 44nejo, ‘Kashukokino enkaji ai natung'uayie’; ore pee elotu nedol ajo mijooni netooroki enkaji neikodi. 45Nelo ariku kulikae oiriruani oopishana torrok aalang ninye, nejing aatoni, neaku mbaa eilo tung'ani torrok aalang enkiterunoto; neijia sii etiu te kulo tung'ana le na ishoi torrono.”
Ng'otonye o lalashera Yesu
(Mk 3.31-35; Lk 8.19-21)
46Ore eton eirorie Yesu iltung'ana neitashe ng'otonye o lalashera te boo eyieu neirorie. 47Nejoki oltung'ani, “Eitashe ng'utunyi te boo, o lalashera linono, kiyie nikirorie.”
48Newaliki Yesu ilo tung'ani ajoki, “Ae ng'ae yieyio anaa ae loo ng'ae ilalashera laainei?” 49Neutaki te nkaina enye lelo ooiteng'eni lenyena nejoki, “Kulo yieyio o lalashera laainei. 50Amu ore oloas enanyor Papa otii keper, ninye olalashe lai o enkanashe ai, o yieyio lai.”

Currently Selected:

Matayo 12: BIBLIAPRO

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in