YouVersion Logo
Search Icon

La'isasikhe 21

21
Paulus nen o Yerusalem laga dogolik hagakhikhe wene
1Itithogon heagei wat-wat hagakhe lagoukhasik, it o etoma 'bisalok nen, nit imake ku baga, i eken palekma etaga Kos piokhogon lagagu. Lagagusik, hubenke o i eken palekma etaga Rodos lagagu. Etoma nen piokhogon o Patara lagagu. 2Lagagusik, o etoma akhuni ku ageikhe warogo o Fenisia luogoluk werekma, ku iti akla ukiluk, ninom lagagu. 3Laga dogolik, i eken palekma o etaga Siprus iti niniki paike ninileken lakhilik-hilik imake laga lagagusik, o propinsi Siria lagagusik, o kota Tirus dukhisugu. Dukhisugusik, etoma nen, suke ku akla wolok lagoukha meke ulabuogoluk hagakhunem nen, nit ku akla nen etoma dukhisugu. 4Etoma dukhisugusik, akhuni Yesus ane waganhukha meke herageinakhikhesik nen, ninom niniki 7 baga ninom welagagu. Dogolik, it nen he,
“Paulus. Hat o Yerusalem lagun o,” iluk Allah Agoreke nen yogeisasikhemo asuk wakhukha. 5Ninom welagagusik nen lausak oba arat hagatlageikhemo, it inebe tha'bokhogonat, inagugi men, ina'buri men, inom nen, la'inanuogoluk, ninom o kota etoma thogotdiluk dukhisugu. Dukhisugusik nen, i aik oba etoma lagagusik ninebe tha'bokhogonat ninitibagal yukukhogon sembayan isugu. 6Itithogon iluk, heagei wat-wat ekhe lagagusik, it inapuke inaila waga korlek, nit ku akla ukisugu.
7Ukisugusik, o Tirus etoma nen imake ku baga, o Ptolemais lagagu. Lagagusik nen, Allah a'buri o etoma meke heagei warinakhugusik, niniki opakiat ninom welagagu. 8Ninom welagagusik, hubuluke o Kaisarea lagagusik, it ap inebe 7 baga haganeat o Yerusalem nen wenago 'bisalok meldisasukha emenogo meke ageikhe hano wene yogeisilik nekhe lageikhe meke etaga Filipus werekma, aila ukiluk ninom welagagu. 9At Filipus a'buri homagarlugi inebe 4 meke inebe tharlisigat dogolik, Allah ane yogeisekhe lagoukha meke welagoukha. 10Nit o etoma niniki aperek inom werekma, ap ageikhe Allah ane yogeisekhe lageikhe meke etaga Agabus, o Yudea nen wageikhe. 11Wageikhesik, nit ninoba ukisikhesik nen, Paulus therlok ugu welageikhe meke, at nen nokorlogo waganhikhesik nen, ekaerek nen iki herle watdigik, isok herle watdigik, hagakhikhesik nen, men isikhe,
“Allah Agoreke nen,
Ap therlok yi iteerek meke, ebe o Yerusalem lagunem, ap Yahudi meke nen yigithogon herle watdiluk, it ap itikmanke meke inikimo 'bugun o, iluk yoknekhemo,” iluk isikhe. 12Itithogon isikhemo nen, ninasuk holhugusik nen, it akhuni o etoma meke ninom nen,
“Paulus noe. Hat o Yerusalem lagun o,” iluk ebe ninakmu nen etaiken thebeluogoluk asuk wakhugu. 13Asuk wakhunem, at Paulus nen,
“Hit de aga dogolik, nakla motok weagatdekhe lagap iti nenaluk. Ninoe Etagapogot Yesus hasik he, o Yerusalem etoma nen niki herle anek wasusak apekhe lagap a? Dek o. Niki herle wakhik, nebe nakhik, hagasumo hanoat o. Itithogon hagatnabusak erlogat apekhe lagei,” iluk yogeisasikhe. 14Itithogon yoknisasikhemo, nit nen etaiken thebelusak erlok dek ageikhemo, nit ninane alep isugu meke etnogo here'isalok,
“Halok he, ninoe Etagapogot nen akla apekhe meke itiat hagatlasuak o,” iluk yogokhugu.
15Itithogon yogokhugusik, o etoma niniki doalegat welagagusik nen, yi meke ti meke karelogo 'biluk, wolok o Yerusalem lagagu. 16Laga dogolik, it akhuni o Kaisarea meke Yesus ane waganhukha meke aperek ninomat lagagu. Ninom lagagusik it nen woknisik, ap ageikhe etaga Manason, ai erlo o Siprus meke, Yesus ane haganeat nen waganhikhesik o Yerusalem werekma, at nen wokninakhikhesik aila dogoagaluk, woknisik ukisukhama etoma ap husoat welagagu.
Paulus o Yerusalem lagaikhesik at Yakobus oba ukisikhe wene
17O Yerusalem arat lagunem, it Allah a'buri etoma meke nen inakla arlekenhogon wokninakhukha. 18Itithogon wokninakhukhama, hubenke at Paulus ninomat, at Yakobus 'bikhauwogoluk ukisugu hakene, it ap Allah a'buri therisik welagoukha meke inebe tha'bokhogonat inom werekma ukisugu. 19Ukisugusik heagei warinakhugusik, at Paulus nen,
“Akhuni itikmanke meke hasik yigithogon hagarinakhe lagei, itithogon hagarinakhe lagarik wagei, iti ebe re, Allah nenat hagarinakhe laga,” iluk wene pilinerogo yogeisasikhe. 20Yogeisasikhesikmo, Allah hagakhikhe meke iti hogorakhukha. Hogorakhukhasik nen, Paulus yogokhe dogolik,
“Paulus nagarlak. Akhuni Yahudi meke inebe 1.000 hakene anek 'buk. Inebe motok doalek-harluadegat inetaiken Yesus oba hakotdegasik werek o. Dogolik, wene Allah nen ninasuk wakhikhe meke etnogo it tha'bokhogonat nen hago dogouogoluk inobatnerogon hagariogei iti hat hilu apigi. 21Itithogon hagakhe dogolik, hat habok inasuk holha. Hat nen, akhuni Yahudi meke it itikmanke meke inaklake welageikharek meke iti yogeisekhe dogolik,
Wene Musa nen yakulnisasikhe meke etnogo here'isalok nen, hina'buri inoado aperlagap meke palhidek thogotdisigik, akhuni Yahudi meke hagakharek meke etnogo hagakhidegat, thogotdisigik, hagakhe dogono o, iluk yakulisiliogo, iluk habok inasuk holha o. 22Holhasikmo nen, yogotak hat hebe wagatik welagan yi, inasuk holugunat o. Halok he, nikithogon hagasusak apegen. 23Nit nen hasuk wasugun meke iti, mothogon hagasumo hano. Ap inebe 4 oba nen Allah etaga palogo,
Nit itithogon hagasugun, iluk, ega meke yoma ninom welago. 24Halok he, hat nen it inebe woginabiluk nen, it hinomat hinoba horogo, it inisi tha'bokhogon paluagaluk, oko hat nen 'bino. Itithogon hagasumo, it ap Yahudi meke nen,
At Paulus abok holhe lago etnogo dekmaat higi. At ekaerek nen wene Allah nen ninasuk wakhikhe meke etnogo hago dogoligat itithogon hagakhe lagama o, iluk, it tha'bokhogonat inilu asugun iti. 25Meke re, it akhuni itikmanke meke inetaiken Yesus oba hakotdegasik werek iti hasik, wene alebat palhugusik holal waganogo la'isugu apigi. Holal itithogon waganogo la'ekhe dogolik,
Kaneke oba hakotdiluk dogolik ako warekharek meke iti palek nausak dek o. Mep nausak degat. Yi meke ti meke arlokop pethelogo warek meke iti nausak degat. Param hagarinabusak degat, iluk wene palhugusik holal waganogo la'isugu apigi, iluk yogokhukha.” 26Yogokhukhama, at Paulus nen ap inebe 4 eranogo woginakhikhesik nen, hubenke inoba horogo, inomat Allah ai halekma ukisukha. Ukisukhasik, at nen he,
“Niniki yi baga ninoba horogo Allah hasik dogoluk nen, hurli iti baga nen it yoma inebe tomok inobasik Allah ako waresugun,” iluk iki wenago yogeisasikhe.
Paulus Allah ai halekma nen iki herle wakhukha wene
27Iki wenago yogeisasikhe etnogo 6 nen arat welagoukhasik nen, ageikhe dogoluk iniki 7 wenasusak arat aga korlek, it ap Yahudi meke aperek o propinsi Asia nen wagoukhasik, Paulus ebe Allah ai halekma werekma inileken hasukha. Inileken halok nen, Paulus hakhoagaluk akhuni doalegat inakla kagalhukhasik, inom nen ebe hakhasukha. 28Hakhasukhasik nen,
“Ap Israel meke a! Nit werekmake atni o! Ap yi nen akhuni o yi ai ti ai yakulisilik nekhe dogolik nen, nit akhuni Israel meke nen hagakhorek meke iti weak iluk, ninat meke yakulisigik, wene Allah nen ninasuk wakhikhe wene etnogo weak iluk ninat meke yakulisigik, o Allah ai halek yi abok weak igik, ilik liliogo meke etnogo ebe yiat a! Yogotak ap Yunani meke wogosik Allah ai halekma uki agasik, o Allah ekaerek ai halek weagatdekhemo yi a!” iluk inane kokhogon isukha. 29Wene itithogon isukha iti, at Paulus alebat ap Tropimus, o Efesus meke iti, ipisagat o kota Yerusalem etoma nukhunem inileken hisasukhasikmo etnogo nen, at ebe wolok Allah ai halekma uki agasik thalek apasukhasik isukha iti. 30Inane itithogon kokhogon isinem, o kota etoma inane doalegat thagalik lagoukhama, akhuni pirlirliat natogosi agoukhasik, Paulus ebe ha'iluk, Allah ai halekma nen iki korlo lisogo itikmanke ula'isukhasik nen, Allah ai halekma thu tha'bokhogonat lakhukha. 31Itithogon wolok dukhisukhasik, Paulus ebe wasuogoluk hagakhe korlek, it aperek nen ap tentara Roma meke doalhe lagoukha meke inoe kok meke iti oba lalok nen,
“O Yerusalem yoma wene ageikhe woklagama. Akhuni inebe tha'bokhogonat inane kogat thagaliogei o,” iluk yoko lagoukha. 32Yoko lagoukhama, at nen agarumi tentara meke koktek men, inagarumi men, wogosik akhuni inane thagalhe lagoukhama etoma pirlirliat lageikhe. Lageikhemo, inileken hasukhasik,
“Tentara inoe kok etnogo agarumi wogosik waga,” iluk inayuk nen, Paulus tugi wakhe lagoukha meke etnogo here'isukha. 33Here'isukhama ap tentara inoe kok etnogo ebe Paulus oba horokhogon lageikhesik, ebe ha'iluk nen, agarumi nen pisue omaken pere baga iki herle wasuagaluk yogeisasikhe. Yogeisasikhesik nen,
“Ap yi tha nogo. Nikithogon hagakhemo,” iluk hinok waganhikhe. 34Hinok waganhunem, inane asokhotegat ilik lagoukha. Itithogon ekhe dogolik inane yugunat thagalhunem, wene erlo thekekhogon nikithogon dopolu heat hagatlageikhemo, ap tentara inaila obatneak halekma wolok loagaluk yogeisasikhe. 35Yogeisasikhemo, lel perlarekma wolok lagoukhasik, akhuni doalegat emenogo inakla aga nen wasinogo iluk, it tentara nen ebe hapokhogon waganusak ageikhemo, waganhukha. 36Itithogon wolok lagunem, akhuni doalegat emenogo inoporlik laga dogolik nen,
“Ap ithi wasuok o,” iluk inane kokhogon ilik ilik lagoukha.
Paulus nen, ebe irlirlirogo yogeisasikhe wene
37Paulus o obatneak halekma etnogo wolok ukuogoluk hagakhunem, at nen ap tentara inoe kok etnogo yogokhe dogolik,
“An wene ageikhe yokhesusak erlok a? Erlok dek a,” iluk isinem, at nen he,
“Eiye! Hat nit akhuni Yunani meke ninane hilu higi. 38An nakla nen, hat ap Mesir meke ageikhe haganeat melatluk, ap akhuni inakharek meke inebe motok doalegat 4.000 meke wogosik o limo akhuni dekma dukhisikhe etnogo hat he a, apigi meke re, hat dek higi,” iluk yogokhikhe. 39Itithogon yogokhunem at Paulus nen he,
“Dek o. An nebe ap Yahudi meke. Nai erlo o propinsi Kilikia o kota kok negen etaga Tarsus itiat o. An yogotak akhuni yoma wene ageikhe yogeisausak a? Dek a,” iluk kino yogokhikhe. 40Itithogon yogokhikhemo, at nen,
“I o. Ageikhe yogeisan,” iluk isikhemo at Paulus ebe holak lel perlago baga metek dogolik,
“Hinane,” iluk iki lia'isikhemo nen, inane dek agoukhama, it akhuni Yahudi meke inane baga wene yogeisasikhe.

Currently Selected:

La'isasikhe 21: LAIDNT

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in