YouVersion Logo
Search Icon

Markus 7

7
Yesus nen, “Kinakombalak kagako laguka ndak-ndagat kagarigogi,” yiluk yogisasike wene
(Matius 15:1-9)
1Yabunggane, it ap Farisi mende inom, it Allah wene kolal mbalek indewerek mende amberek inom, o Yerusalem nen Yesus oba nandorli dagi waguka. 2Dagi wagukasik dogolik, it Yesus agoromi ane waganggo laguka mende yomenogo amberek, akoni ininggi paga korigogi eti kak ininggi korigidek kimbiri yugunat nasinem, inilenggen iyasuka. 3Inilenggen esigit diluk iyasuka eti akoni Farisi mende inomat, Yahudi mende inomat, inebe taĘĽbokogonat, inakombalak inawene pago dogolik, ininggi paga korigidek kimbiri nausak mondok dek yiluk yisi dogolik inilenggen iyasuka o. 4Wene esigit diluk pago dogolik, yi mende ndi mende pasar nen onggo mbalogo wolok witluk nen, inoba korigidek, kimbiri niligogi mondok dek. Omanggi, wene paganeat mende eti pago dogolik, iyak ĘĽbugurlagat mende oba kokik, nggok mende oba kokik, iyak tembaga mende kokik, kagarigogi o. 5Esigit diluk kagarigogi eti paga, it Farisi mende inom, Allah wene kolal mbalek indewerek mende inom, Yesus men yogokuka,
“Yesus. It ap kat kagoromi kane waganigogi mende yoma nen, ninakombalak kagako laguka ndak-ndagat kagakidek yugunat kagako dogolik ininggi paga korigidek kimbiri yugunat niligogi eti nenaluk,” yiluk yogokuka. 6Esigit diluk yogokukama, at nen men yogisasike,
“Kit kinowado pagaat pano salek, kinendainggen mbere dogolik kagarigogi eti pasik, at Yesaya nen Allah wene yogisasi dogolik, wene men yisike eti kit pasik motogo yisike kigi,
Allah nen,
It akoni yoma inambe paga nen an pogotnako dogolik, inendainggen an noba ebekidek werlekma eberik liligogi.
7Wene akoni inane mendeat, an nen yisigi mende negen yanggul isiligogi eti paga, we yugunat an pogot nabigogi o, (Yes. 29:13)
yiluk yisikemo Yesaya nen kolal mbalogo ʼbisikemo werek eti kit pasigat yisike o. 8Wene esigit diluk yisike kagat, wene Allah nen ninasuk wakike wene eti sagalogo togot diyalok akoni inawene kinobatnerogo pago werek o,” yiluk yisike. 9Esigit diluk yogisalok, wene omanggi men yogisasike,
“Kit kinakla mondok nggagalek yi nayuk o! Kinakombalak kagako laguka mende eti kinobatnerogo pago doguwogoluk, wene Allah nen ninasuk wakike wene eti sagalogo togot diyiligogi eti pano kigi,” yiluk inenggarli wakike. 10Inenggarli wakikesik wene omanggi yogisasi dogolik, men yisike,
“At Allah nen,
Kinagoya kinombae inalon palinako dogoni o, (Kel. 20:12; Ul. 5:16)
yiluk yisikesik, omanggi men yisike,
Ta nen agoya ombae abok weyak mbalko kalok, at eti ebe mondogat wasusak o, (Kel. 21:17; Im. 20:9)
yiluk ninasuk wakike mende, 11kit nen men yiligogi,
At omanggi nen ombae a, agoya a, yogoko dogolik,
An mende yi mende ndi mende kat wokisusak mende, Allah ake ʼbigirikmo yiluk yu kak, Ibrani ninane paga, korban yiluk yogisasi dogowagaluk yanggul igogi eti 12yabunggane inagoya inombae wogisausak mende wogisausak dek yiluk wene mbalu kagat yiligogi o. 13Esigit diluk yiligogi eti paga, kinakombalak kagako laguka wene waganggigisip, Allah wene sagalogo togot diyiligogi o. Eti kak, wene amberek dogalegat kagarigogi mende weregat o,” yiluk yogisasike.
“Akoni wene inakla nen nggagalogo dagi wagonem yiligogi eti weyagarinabigogi ebe etiat,” yiluk yogisasike wene
(Matius 15:10-20)
14At Yesus nen, wene esigit diluk yogisasikesik, yabunggane akoni dogalegat yomenogo waisasikemo wagukama, omanggi men yogisasike,
“An wene yigin yi, kit taʼbokogonat didubagik nen, kinasuk panorogo kolini o. 15Akoni yi mende ndi mende inambema nen inakla wusa ʼbiligogi mende eti paga, weyagarinabusak degat o. Weyagarinabigogo eti wene inakla nen nggagalogo dagi wagonem yiligogi etiat weyagarinabigogo o. 16Kinasuk kolusak kalok, panorogo kolko dogoni o,” yiluk yogisasikesik, 17akoni dogalegat yomenogo sikmangge ʼbiyalok, at Yesus uma unggisikemo at agoromi ane waganggo laguka mende yomenogo nen men yisuka,
“Wene oba lisogo yoknisegen eti ebe nggi mende pasik yoknisegen,” yiluk oba kinok wagangguka. 18Kinok waganggukama, at nen men yogisasike,
“Kit nen, it kinom ndak-ndagat wene eti didigidek werek a? Yi mende ndi mende inambemangge nggolaʼbiluk inakla wusakonem weyagarinabusak dek o, yiluk didigidegat werek kigi. 19Niligogi mende eti inendainggenma unggiligogo dek. Mbiyokogo inelabutla wusalok inamiyo usi liligogi o,” yiluk yisike eti paga,
“Yi mende ndi mende yugunat nonggo dogusak. Wusa dek o,” yiluk yisike o. 20-22Wene esigit diluk yogisasi dogolik, omanggi men yogisasike,
“Wene inakla nen nggagalogo dagi wagonem wulabigogi eti nenat inebe weyagarinabigogo o. Esigit diluk inakla nen weyak mende ebeko dogolik kagarigogi yi: komagarligi yugunat paʼbiyigik, yi mende ndi mende ininggi abusak waganggik, akoni inakik, ap inagugi mende yogot paʼbiyigik, inakla nen,
Akoni amberek inamende an mendeat dogolep, yiluk ambigik, yi weyak ndi weyak kagakik, inenggalat nuket diyigik, inenggarli dek kagakik, uwa mbalkik, inabok wiyik-weyak mbalkik, inenggaerek nen pogorakigik, inendainggen dek kagakik, kagarigogi o. 23Yi weyak ndi weyak eti taʼbokogonat inakla nen nggagalogo dagi wagonem wulabigogi eti nenat inebe weyagarinabigogi o,” yiluk yogisasike.
Kwe Siria Fenisia mende endainggen Yesus oba panggot disike wene
(Matius 15:21-28)
24At Yesus nen wene esigit diluk yogisasikesik o etoma nen, o Tirus dagi wagikesik uma unggisikesik, akoni men yogisasike,
“Akoni inonggodek dogowak nen,
At wagasik, ebe o etoma werek, yiluk yogisagup o. An naʼit,” yiluk yisike mende, ebe ninggit diluk limago dogoʼbugat kagat lagike. 25-26Esigit diluk kagat lagikemo werekma, at kwe omanggi eyak kugi obabut weyak mende akla unggiluk werekma, Yesus abok eranogoat asuk kol diluk, oba wagike. Kwe eti ebe Yunani mende ago erlo Siria Fenisia etoma mende, Yesus apma indibagal yunggulogo korek lasi wagikesik men yogokike,
“An neyak kugi obabut weyak mende akla unggiluk werek nen, kat nen mukogo wula ʼbinok nen yiluk kayonggo wagi o,” yiluk yogokike. 27Ayonggo ʼbisikemo at Yesus nen, men yogokike,
“Kimbiri elege ndak inaʼit togo nausak. Elege inambiri mende ndilogo yengge nowagaluk mbo laʼbusak erlok dek,” yiluk yogokike. 28Esigit diluk yogokikemo, at kwe etnogo nen men yogokike,
“I newe. Eberogonat yegen. Mende, elege nen kimbiri meja mberlago paga nonggo dogolik enggen mbilikogo wusa ʼbisinem, yengge meja apma paga dogolik niligogiat o,” yiluk yisikemo, 29at Yesus nen men yogokike,
“Kane mot yegen eti paga, kugi obabut weyak mende keyak akla nen arat mukogo dukekemo werek o. Kaguma lan o,” yiluk yogokike. 30Esigit diluk yogokikemo, at kwe etnogo aguma lagikesik unggisike mende, kugi obabut weyak mende eyak akla nen mukogo dukisikesikmo, noge yiligogoma windik pano werekma ʼbika lagike.
Yesus nen ap omanggi asuk dogu mende pano kagakike wene
31Esigit diluk kagakikesik nen, yabunggane at Yesus o Tirus etoma nen dagakogo o Sidon ngge wagikesik o etoma nen o endaga Sepuluh Kota palek elomangge lakigik, yomangge lakigik, ndurlem porlokogo i Galilea yenggelekma wusasike. 32Wusasikemo it akoni etoma nen, ap omanggi asuk dogu ane nggut dek mende oba wolok wagukasik inggi pakawagaluk inane inaĘĽbuwarek inane Yesus yogokuka. 33Yogokukama, akoni dogalegat eta ĘĽbiyalok ap asuk dogu etnogo asokneat wolok lagike. Wolok lagikesik, at Yesus inggi siksik ap etnogo asuk elola ndetnot diluk wosi inggi paga dabulogo ĘĽbiluk nen, ap etnogo aĘĽbi paga ĘĽbisike. 34Esigit diluk ĘĽbiluk ilenggen mbogot oba liyakalok nen, endainggen ane yisikesik nit ninane paga,
“Kuwak yin,” yu kak, it inane paga,
“Efata,” yiluk yogokike. 35Esigit diluk yogoko nggorlek eranogoat, asuk etnogo kuwak yigik, ane nggut dek etnogo ane yigik, kagakikesik, ane pano yisike. 36Ane pano agikemo at Yesus nen akoni yomenogo yogisasi dogolik,
“Kit nen akoni mondok yogisagup o,” yiluk inasuk alep-yabungga wako nggorlegat, it nen yabunggane inane mondok nggokogo yogisasi laguka. 37Esigit diluk yogisasinem it nen nggokogo pogorako dogolik, men yisi laguka,
“At nen, yi mende ndi mende pano dombok kagako dogolik, akoni kagarinakonem inasuk dogu mende kuwak yiluk inasuk kolkik, inane dek mende inane pano yigik, kagarigogo eti ninayuk o!” yiluk mondok pogorakuka.

Currently Selected:

Markus 7: DNA

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in