Markus 4
4
Yesus nen, “Ap omanggi ai pilik lagike,” yiluk oba lisogo yogisasike wene
(Matius 13:1-9; Lukas 8:4-8)
1Yabunggane, at Yesus i Galilea yenggelek etnogo aik oba dogolik wene yanggul isasi lagike. Yanggul isasinem akoni inebe dogalegat at oba nandorli wagukama, it inebe i aik oba ʼbiyalok, at ebe ima nggu paga korek lasi unggisike. 2Korek lasi unggisikesik, wene yi mende oba likik, ndi mende oba likik, wene dogalegat yanggul isasike. Yanggul isasi dogolik, omanggi men yogisasike,
3“Kinasuk kolini. Ap omanggi yabu waganogo ai pilogo laʼbiligogo mende ai pilogo laʼbigiluk dukisike. 4Dukisikesik, ai pilogo laʼbilik lagonem, ai amberek kolagarlem wusa ʼbisike. Wusa ʼbisinem, sewe wagikesik taʼbokogonat kaum nasike. 5Nen, ai omanggi, nggit mberladanla wusa ʼbisike mende, agat ambum dekma nogo nen, anggu ibat dukisike. 6Dukisike mende, o mo wagikemo, omanggen yakidekma, taʼbet lagikesik mbuk agike. 7Nen, ai omanggi, ongga arlok weyakma wusa ʼbisike mende, ongga arlok eti mende nggok ago dogolik, ai pano mende yago etnogo anggorladap agikesik, enggen yikidek welagike. 8Nen, ai omanggi, agat mirli paga wusa ʼbisike mende eti anggu dukisike. Dukisikesik ebe nggok agikesik enggen yikike. Erlo omanggi nen enggen 30 yikike. Erlo omanggi nen enggen 60 yikike. Erlo omanggi nen 100 yikike,” yiluk yogisasikesik nen,
9omanggi men yogisasike,
“Kit kinasuk kolusak kalok, panorogo kolini o,” yiluk yogisasike.
Yesus nen, “Wene oba lisogo yokisaligogo eti ebe yi pasik,” yiluk yogisasike wene
(Matius 13:10-17; Lukas 8:9-10)
10Esigit diluk yogisasikesik, at Yesus arligat werekma, yabunggane it inebe 12 yomenogo inom, it amberek Yesus wene yogisasinem inasuk kolkuka mende inom, oba wagukasik, men yogokuka,
“Kat nen wene oba lisogo yoknisegen etnogo, ebe ninggit diluk mende pasik yoknisegen,” yiluk oba kinok wagangguka. 11-12Kinok waganggonem at nen, men yogisasike,
“Allah nen apma ʼbiyiligogo wene eti at akla limago welagike mende, wene kirat, kinilu asubagik nen yiluk ʼbukakogo yokisausak akla ambasike mende, it akoni sikmangge mende etiat, at Allah nen,
It eti weyak kagarigogi mende eti togot diyalok inobabut kwalasumo an nen sagalogo deget diyaunogo yiluk, it inilenggen kasi dogogun mende, dikogo kasi dogogun dek o. Nen, inasuk kolko dogogun mende, dikogo didisi dogogun degat o, (Yes. 6:9-10)
yiluk yisike eti ndak-ndak asuwagaluk, wene yi mende ndi mende paga likik, yogisiligogo o,” yiluk yogisasike.
At Yesus nen, “Ap omanggi ai pilogo laʼbigiluk lagike, yiluk yokisigi etnogo, ebe yigit diluk,” yiluk yogisasike wene
(Matius 13:18-23; Lukas 8:11-15)
13At Yesus nen esigit diluk yogisasikesik, yabunggane men yogisasike,
“Kit, wene oba lisogo yokisigi etnogo didigidek kinonggodek werek kalok, yabunggane wene yi paga likik, ndi paga likik, yokisasinem, ninggit diluk didiluk kinilu asigin. 14Ap omanggi ai pilogo laʼbigiluk liligogo mende yiluk yokisigi eti ebe, Allah weneat yogisilik liligogo o. 15Nen, ai omanggi kolagarlem wusa ʼbisike eti ebe, it akoni amberek nen Allah wene inasuk koligogi mende, Iblis ibat witluk nen, wene inendainggenma yago mende eti kenogo wolok liligogo o. 16Nen, ai omanggi nggit oba wusa ʼbisike eti ebe, it akoni amberek nen Allah wene eti inasuk kol diluk nen, inakla arlenggen kasi dogolik, ibat waganigogi. 17Esigit diluk ibat waganigogi mende, wene eti inendainggenma omanggen yakidekma, ininggi mbererlagat dogoluk nen, akoni amberek nen Allah wene eti pasik, yi aik ndi aik inoba ʼbigik, weyagarinakik, kagakonem, inakla ibat mbuk atluk nen, wene eti togot diyalok dukiligogiat o. 18Nen, ai omanggi onggama arlok weyakma wusa ʼbisike eti ebe, it akoni amberek Allah wene eti inasuk koligogi mende, 19inakla nen,
Yogondak ya paga ninggit diluk kagasigin, yiluk, wene munini ebekik,
Namende dogalegat dogolep a, yiluk inakla ebeko dogolik, inenggaerek nen nuket dakigik, inakla nen yi mende ndi mende amberek warlok ambigik, kagarigogi eti paga, wene eti inakla nggenggen atluk nen, enggen yirigogo degat o. 20Nen, ai omanggi agat pano paga wusa ʼbisike eti ebe, it akoni amberek Allah wene eti inasuk kol diluk, waganiluk nen, wene eti inakla enggen yirigogi o. Erlo omanggi nen enggen 30 yikik, erlo omanggi nen enggen 60 yikik, erl omanggi nen enggen 100 yikik, yirigogiat o,” yiluk yogisasike.
Yesus nen, “Isagal yibarlek iyak sebelogo ʼbusak dek,” yiluk oba lisogo yisike wene
(Lukas 8:16-18)
21At Yesus nen esigit diluk yogisasikesik nen, yabunggane men yisike,
“Akoni nen isagal yibarlek iyak sebelogo ʼbigik, noge yiligogoma aberama sebelogo ʼbigik, ʼbuwogoluk yibarligogi nogo? Dek o. Yibarlogo iyok ndilik oba ʼbuwogolugat wolok unggi wirigogi o. 22Yi mende ndi mende limago werek eti selekma asuwagaluk limago werek o. Nen, yi mende ndi mende sebelek werek eti ʼbunggalogo selekmat duwagaluk sebelek werek o. 23Eti paga, ta nen asuk kolusak kalok, panorogo koluwak o,” yiluk yogisasikesik, 24-25wene omanggi men yogisasike,
“Wene yokisaligogo eti panorogo didisi dogoni o. Ta nen waganggesik pago werek kalok, yabunggane Allah nen omanggi inom wogokik, nen, ta nen waganggidek, ʼbugurlagat pago dogogin kalok, ndilogo korligik, kagasigin eti paga, kit nen akoni amberek waganuwagaluk yalengge walkalok wogisiligogi eti kak, kit nen wogisagun ndak-ndagat, Allah nen yalengge walkalok wokisalok nen, omanggi inom lambelogo wokisaginat o,” yiluk yogisasike.
Yesus nen anggu dukiligogo mende oba lisogo yogisasike wene
26Yesus nen wene esigit diluk yogisasikesik, omanggi men yogisasike,
“Allah apma ʼbiyaligogo eti ap omanggi nen eyabumo ai pilogo laʼbiligogo negen o. 27Eyabumo pilogo laʼbiluk nen, o ki yisinem noge yigik, wi disinem iluk agik, kagako nggorlek, ai etnogo anggu dukiluk nen, nggok arigogo. Esigit diluk nggok arigogo mende, ninggit diluk nggok arigogo, onggodegat dogoligogo. 28Ai eti yabumo yakonem, alebagik abusagat anggu ndak dukiluk nen, yabunggane enggen yiʼbiluk nen, korle arigogo o. 29Korle agonem,
Enggen mbalusak oba arat asi waga, yiluk, enggen mbaligogi mende wolok ebe ibat mbaligogi o,” yiluk yogisasike.
Yesus nen o win ai oba lisogo yogisasike wene
(Matius 13:31-32, 34; Lukas 13:18-19)
30Esigit diluk yogisasikesik nen, yabunggane omanggi men yisike,
“Allah apma ʼbiyaligogo eti nena mende negen yugun. Nen, nena mende oba lisogo yugun. 31Eti ebe, o win enggen negen o. Ap omanggi nen o win ai pilogo laʼbisike. Yi mende ndi mende ai eti ʼbugurlakndegat mende, o win ai etiat mondok ʼbugurlakndegat o. 32Esigit diluk mende, o win omanggi ninat mende inom, yakonem, ninat mende eti anggu dukiluk nen, owak ʼbugurlagat negen dagiligogo. Mende, o win eti, pilogo laʼbisinem owak mondok nggogat dagaluk nen, inggiloʼbak nduwalogo engga dogalegat agonem, sewe putluk witluk nen, nggunakma etoma ai erlok pali wirigogi eti negenat o,” yiluk yogisasike.
33It akoni nen wene didusak ndak-ndagat diduwagaluk, yi mende ndi mende dogalegat oba lisogo yogisasi lagike. 34It akoni amberek yanggul isagaluk kalok, wene oba lisogo arlek yanggul isasi lagike mende, at agoromi ane waganggo laguka mende yomenogoat, inom inasokneat dogolik, wene ebe selekmaat ʼbukakogo yogisasi lagike.
Yesus nen kwiyakne inom, i kokdabu inom, aborlok deget disike wene
(Matius 8:23-27; Lukas 8:22-25)
35Esigit diluk yogisasi lagikesik, o keyamnggengge at Yesus nen agoromi yomenogo men yogisasike,
“Nit i yenggelekma aik ilibagangge wundaluwok o,” yiluk yogisasikemo, 36it nen, nggu Yesus welagike mende etnogo werekma oba unggisukasik nen, akoni dogalegat yomenogo etoma ʼbiyalok, at ebe wolok wundalkuka. It wundalko nggorlek, akoni amberek nggu amberek oba inom ndak-ndagat wundalkukaat. 37Esigit diluk wundalkonem, kwiyakne nggogat pulka wagikemo, i kokdabu sabulogo liyako dogolik, nggu akla unggisikemo ambem kerokogo yenggeligiluk kagakike. 38Esigit diluk kagako nggorlek, Yesus ebe nggu agamangge unggulowak lekogo su inunggulowak lekogo noge yiligogi mende paga noge yisinem agoromi yomenogo nen ilugut kasuka. Ilugut kasi dogolik, men yogokuka,
“Ninewe. Nit i lugun yoma ninebe ninaʼbuwak dek?” yiluk yogokuka. 39Yogokukama, at iluk agikesik, kwiyakne etnogo mbereko dogolik,
“Kaborlok dek asin,” yisikesik, i etnogo yogoko dogolik,
“Kaborlok kambuk yin,” yiluk yogokikemo, kwiyakne etnogo dek agik, i kokdabu etnogo aborlok mondok kambuk yigik, kagat lagike. 40Esigit diluk kagat lagikemo, at Yesus nen, men yogisasike,
“Kit nenaluk kinayuk nen kagarigogi. Kinendainggen an noba awan panggot digidek werek a,” yiluk yogisasikemo, 41inayuk mondok aguka. Inayuk mondok agukasik, it-it yisi dogolik men yisuka,
“Iya! Ap yi ta ambegep. Kwiyakne inom, i kokdabu inom, at ane yisinem kologo dek aga eti ninayuk o!” yiluk pogorakuka.
Currently Selected:
Markus 4: DNA
Highlight
Share
Copy

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in