Markus 10
10
At Yesus nen, “Ap inagugi waganek mende monogo togot diyausak mondok dek o,” yiluk yogisasike wene
(Matius 19:1-12; Lukas 16:18)
1At Yesus nen wene esigit diluk yogisalok nen, o etoma togot diluk, o Yudea etoma wusasikesik nen, i Yordan aik ilibagangge wundalkike. Wundalkikemo nen, akoni dogalegat yabunggane at oba nandorli wagukama, wene kibitngge-yogongge yanggul isasi lagike kagat, yanggul isasike. 2Yanggul isasinem, ap Farisi mende amberek Yesus oba wagukaat. Wagukasik men yogokuka,
“Yesus. Ap nen, kwe waganek mende monogo togot diyausak erlok a? Erlok dek a,” yiluk aren mbaluwogoluk kinok wagangguka. 3Kinok esigit diluk waganggukama, at Yesus nen men yogisasike,
“At Musa nen wene ninggit diluk kinasuk wakike nogo,” yiluk yisikemo, 4it nen men yogokuka,
“At Musa nen, wene ninasuk wako dogolik men yoknisasike,
Ap omanggi nen kwe waganek mende togot diyagaluk kalok,
Kwe yi kebe naĘĽit. Arat togot dagagi o, yiluk kolal mbalogo wogotluk erlok togot diyausagat o, (Ul. 24:1-4)
yiluk yoknisasike,” yiluk Yesus yogokuka. 5Esigit diluk yogokukama, at Yesus nen men yogisasike,
“At Musa nen,
Esigit diluk erlok kagako dogusak, yiluk, inasuk warogo kolal mbalkike eti kit kinakla mondok mbuk dogolik yokisasinem kinasuk kolusak mondok erlok dek eti paga yokisasike. 6Esigit diluk yokisasike mende, erlo paga Allah nen winamet dinanggike eti pasik, kolal men yiluk mbalek werek,
Ap winamet digik, kwe winamet digik, winamet dinanggike. (Kej. 1:27; 5:2)
7Eti paga, ap nen, agoya ombae togot diyalok age imbisak pano dambulik dogolik,
8it eti inebe mbere mende, omanggiat asugun o, (Kej. 2:24)
yiluk yisikemo kolal mbalek werek eti paga, yabunggane it eti inebe mbere ʼbuk. Omanggiat agakasik werek o. 9At Allah nenat esigit diluk imbisak dambukogo ʼbiyasikesikmo, it akoni inenggaerek nen perelasusak mondok dek o,” yiluk yogisasike. 10Esigit diluk yogisalok nen, at agoromi ane waganggo laguka mende yomenogo inom uma unggisukasik, Yesus oba kinok waganggo dogolik men yogokuka,
“Wene yogisegen eti ebe ninggit diluk. Panorogo yoknisan,” yiluk oba kinok wagangguka. 11Kinok waganggukama, at Yesus nen men yogisasike,
Ap ta nen, age waganek mende monogo togot diyalok, kwe ninat mende omanggi waganggo kalok, age alep mende eti il limagogo, age yabunggane mende imbisak il arurluat kagasugun o. 12Nen, it kumi ta nen inagoni waganek mende togot diyalok ap ninat mende omanggi wagani lago kalok, il arurluat kagakesik werek o,” yiluk yogisasike.
Yesus nen, “Elege ʼbugurlakndek eti an noba witnek,” yiluk yogisasike wene
(Matius 19:13-15; Lukas 18:15-17)
13At Yesus nen, wene esigit diluk yogisasikesik werekma, it akoni amberek nen elege ĘĽbugurlakndek mende Yesus nen inggi paginabuwagaluk oba wogisek waguka. Wagukama, at agoromi ane waganggo laguka mende yomenogo nen mberisasuka. 14Esigit diluk mberisasinem, at Yesus ilenggen iyalok akla agaga dagiluk men yogisasike,
“Akoni inobabut it elege eti inobabut ndak-ndak kagat lasugun kalok, Allah nen apma ʼbiyaligogoma etoma indewerek asugun eti paga, elege ʼbugurlakndek etoma an noba witnek. Wenemuk mbalko ʼbuk o. 15Ta nen, elege ʼbugurlakndek mende Allah nen apma ʼbiyaligogo wene eti waganiluk unggiligogo eti kak unggigidek kalok, unggigin mondok dek o, yiluk eberogonat yokisigi,” yiluk yogisasike. 16Esigit diluk yogisasikesik elege ʼbugurlakndek yomenogo inebe dombok agamo woginabiluk inggi inunggulowak sebelogo, at nen,
“Allah nen panot kinako dogowak,” yiluk woginabiluk yogisilik lagike.
Ap omanggi amende dogalegat mende Yesus oba wagike wene
(Matius 19:16-30; Lukas 18:18-30)
17Wene esigit diluk yogisalok at Yesus o etoma nen kolak mbiyokogo lagaluk lagonem, ap omanggi mbirirli oba wagike. Wagikesik indibagal yunggulogo apma korek lasi wagikesik nen, men yogokike,
“Guru newe. Wene yanggul nisasi lagan eti kat pano o. An naberlal-kaberlal kagat nabuwak nen, an nobabut ninggit diluk kagako dogusak,” yiluk yogokikemo, 18at Yesus nen men yogokike,
“Kat pano o, yiluk yokneken eti ninggit diluk nen yokneken. At omanggi pano dek o. Allah arligat pano o. 19Wene at nen,
Yigit diluk kagatno, ndigit diluk kagatno, yiluk ninasuk wako dogolik, men yisikemo werek,
Akoni inebe inasusak dek o. Yogot paĘĽbiyausak dek o. Kininggi abusak waganusak dek o. Kinenggalat inabok mbalusak dek o. Nukerinabusak dek o. Kinagoya kinombae inalon palinako dogusak o, (Kel. 20:12-16)
yiluk ninasuk wakike wene etnogo kat kiluat o,” yiluk yogokikemo, 20at nen men yogokike,
“Newe. Wene yokneken eti taʼbokogonat an nebe elege paga nenat nasuk kologo motogo kagarigogo mendeat o,” yiluk yogokikemo, 21at Yesus ilenggen oba ʼbiluk aʼbuwa atluk nen, men yogokike,
“Kat wene omanggiat kagakidek werek o. Kat yoma nen lalok kamende yi mende ndi mende etoma taʼbokogonat it amberek inoba onggo mbali lan o. Onggo mbaliluk onggo wokisugun mende eti it akoni amberek inamende dek ininggi dek mende eti sumbusogo wogisano o. Esigit diluk wogisagin kalok, kat mbogot oba mende nggogat indewerek asigin o. Esigit diluk arat sumbusogo wogisalok an nomborlik noko dogonok nen witno,” yiluk yogokikemo, 22wene eti asuk kolkikesik nen, amende mondok dogalegatma nogo nen, elokonggen ʼbusuk yiluk nen, akla weyak atluk lagike. 23Lagikemo, at Yesus nen agoromi ane waganggo laguka mende yomenogo ilenggen ʼbiriyilik lagikesik men yogisasike,
“Akoni inamende dogalegat mende Allah nen apma ʼbiyaligogoma etoma ninggit diluk ungguʼbugat o,” yiluk yogisasikemo 24wene yogisasike eti paga inayuk aguka. Inayuk agukama, at Yesus nen yabunggane men yogisasike,
“Nagoromi. Allah nen apma ʼbiyaligogoma etoma ninggit diluk ungguʼbugat o. 25Wam unta nggok muluk mende eti disu elo perlelekma nggola ʼbumo erlok lelokogo unggusak mende, it akoni inamende dogalegat mende eti, Allah nen apma ʼbiyaligogoma etoma ninggit diluk unggusak, mondok erlok dek o,” yiluk yogisasike. 26Esigit diluk yogisasikemo, it inayuk mondok agukasik, it-it men yisuka,
“Eti paga, Allah nen akoni sani kak erlok ndilinabusak,” yiluk yisuka. 27Esigit diluk yisinem, at Yesus ilenggen it inoba ʼbiluk, men yogisasike,
“Akoni nen kagasusak mondok erlok dek mende, Allah nen kagasusak erlok dek ʼbuk. At arligat nen yi mende ndi mende kagasusak erlok o,” yiluk yogisasike. 28Esigit diluk yogisasikemo at Petrus nen men yogokike,
“Mende, nit kat komborlik noko doguwogoluk yi mende ndi mende taʼbokogonat togot diyalok wagosik liligogo mende yiat, ninggirlik,” yiluk yogokikemo, 29at Yesus nen men yogokike,
“Nane eberogonat yokisak. Ta nen, an noba inendainggen kunik kalok, wene pano wene yi warlok nen, ago palek inom, ewe agot inom, irugi inom, agoya ombae inom, aʼburi inom, aen waganek inom, togot diyalok wago kalok, 30eti ebe dombok obalikmo, yogondak ya ago palek inom, agarlagi inom, irugi inom, agoya inom, aʼburi inom, aen waganek inom, dogalegat 100 negen wogoko nggorlek, akoni nen weyagat disi dogogunat o. Weyagat disi werekma, yabunggane o ilugun kurli paga kagat lasigin eti kagat lago kalok, naberlal-kaberlal wogisiginat o. 31Esigit diluk mende, it akoni o yogondak inendaga werek mende dogalegat yabunggane inendaga dek asigin. Nen, it amberek yogondak inendaga dek werek mende inendaga werek asigin o,” yiluk yogisasike.
“An nasugun o,” yiluk inggi mbere paga yogisasikesik nen, yabunggane omanggi yogisasike wene
(Matius 20:17-19; Lukas 18:31-34)
32Yabunggane at Yesus esigit diluk yogisalok, agoromi ane waganggo laguka mende inom o Yerusalem wusawogoluk kolagarlem wusasi dogolik, at Yesus kolak waganggikemo it agoromi yomenogo inayuk atluk pogorakuka. Nen, it akoni amberek inomborlik wusasi dogolik inayuk agukaat. Esigit diluk inayuk atluk, wusasuka wusasuka it ap inebe 12 paga yomenogo inasokneat mbontogo wogisek wusasi dogolik, at nen, men yogisasike,
“An yabunggane yigit diluk kagat nabugun, ndigit diluk kagat nabugun,” yiluk yogisilik wusasike. 33Esigit diluk yogisasi dogolik men yogisasike,
“Nagoromi. Nit yogondak o Yerusalem wusaligogi. Arat wusalokma nen, an abat endak lasi wagagi etnogo, ap nen yonggo lalok, an nebe it ap Allah indewerek ineugi nggokndek inom, Allah wene kolal mbalek indewerek mende inom, ininggi paga ʼbanumo ap amberek nen nasuwagaluk wene noba ʼbiluk, it nen it ap sikmangge mende ininggi paga ʼbanugun o. 34Esigit diluk ʼbanumo it nen inane aik dagok yoknikik, wosi ʼbanggik, ndugi laʼbisok paga nakik, kagatluk nen, nebe arat nasugun o. Nakonem, ninggi mbere warek dogoluk nen, ninggi omanggi paga yi nen niluk asigin o,” yiluk yogisasike.
Yakobus Yohanes imbisak Yesus omanggi nggino yogokuka wene
(Matius 20:20-28)
35Yesus nen wene esigit diluk yogisasikesik werekma, ap Zebedeus aĘĽburi Yakobus Yohanes imbisak Yesus oba wagukasik men yogokuka,
“Newe. Nit nen omanggi nggino yokogonem, kat nen kagat dinanok nen yiluk koba wago,” yiluk yogokuka. 36Yogokukama, at nen men yogisasike,
“An nen ninggit diluk kagat dinaguwagaluk warlok nen wagap,” yiluk yogisasikemo, 37it nen men yogokuka,
“Kat yabunggane Kendaganggok atluk kagakonem, akoni nen pogot kako dogogun etinem, ninom nggogat doguwok nen, nit omanggi kinggi ebengge, nen omanggi kinggi mbaikngge, doguwogoluk mendinaninok nen yiluk wago,” yiluk yogokukama, 38at nen men yogisasike,
“Nggino yoknekep eti wene ebe kinonggodegat dogolik yoknekep o. An yi aik ndi aik kagat nabugun eti kit esigit diluk kagat kinabusak erlok ambegep?” yu kak,
“An nagi kenago nugun eti kit erlok nausak ambegep? Nen, ima wusa ʼbiyiligogi kak wusa ʼbanugun eti kit erlok wusa ʼbinagusak ambegep?” yiluk oba lisogo yogisasikemo, 39it nen,
“Erlok nausagat o,” yiluk yogokukama, at nen men yogisasike,
“An yi aik ndi aik kagat nabugun eti kak, kit esigit dilugat kagat kinabugun o. Nen, ima wusa ʼbiyiligogi kak, an wusa ʼbanugun eti kit esigit diluk wusa ʼbinagagun o. 40Mende, kat omanggi an ninggi ebengge, nen, kat omanggi ninggi mbaikngge ninom nggok doguwogoluk, an nen mendinagusak erlok dek o. Paganeat Allah akla nen,
It mendiyagin, yiluk ambasike mende werek o,” yiluk yogisasike. 41Esigit diluk yogisasinem at Yesus agoromi ane waganggo laguka mende pelakngge inebe 10 paga inasuk kolkukasik inakla agaga Yakobus Yohanes imbisak inoba ʼbisuka. 42Inakla agaga esigit diluk inoba ʼbisukama at Yesus nen inebe taʼbokogonat nandorluwagaluk waisasikemo nandokukama men yogisasike,
“Nagoromi. It akoni sikmangge mende ineugi pemerintah nen,
Kineugi nggokndek nirat o, yiluk, mep dagik-dagokogo kagarinakik, nen, it ap nggokndek eti nen, kil mondok ĘĽbal mondok yogisigik, kagarigogi eti kinilu o. 43-45Mende, kit nen it kagarigogi eti kak, esigit diluk kagako dogusak mondok dek o. An abat endak lasi wagagi etnogo kit nanduwanengge dogolik yi mende ndi mende kagat nako dogobagik nen yiluk ĘĽbinagigiluk wagagi dek o. An nen kit kinanduwanengge dogigiluk wagagi o. Esigit diluk kagako dogolik kinebe kerle warek negen welagap mende eti kinebe dogalegat kerle piyal kinabigiluk anat nasuwagaluk wagagi o. Eti kak, kit omanggi ta nen,
An inewe nggok asigin, yiluk ambasi kalok, kinagorat asuwak. Nen, kit omanggi ta nen,
An nendaganggok asigin, yiluk ambasi kalok, at ebe kit taʼbokogonat kinanduwanengge asuwak o,” yiluk yogisasike.
Yesus nen Bartimeus ilenggen mbuk mende pano kagakike wene
(Matius 20:29-34; Lukas 18:35-43)
46At Yesus ebe inom, agoromi ane waganggo laguka mende yomenogo inom, wene esigit diluk yilik wusasuka wusasuka, o Yeriko silimongge ndurlem wusasukasik, togot diluk dukisinem, akoni amberek inebe dogalegat inomborlik dukisuka. Dukisinem ap Timeus aĘĽbut endaga Bartimeus ilenggen mbuk mende yi mende ndi mende ambe nggino weyak yisi lagike mende eti kolagarlem korek werekma dukisuka. 47Dukisinem akoni nen,
“Yesus ago o Nazaret mende etnogo wirigogo o,” yiluk yisukama, at ap etnogo asuk kolkikesik ane nggokogo Yesus men yogokike,
“Yesus Daud nen endago mende newe o! Naʼbuwa kan o,” yiluk yogokikemo, 48it akoni dogalegat yomenogo nen,
“Kane o,” yiluk mberekuka mende, yabunggane ane mondok nggokogo men yogokike,
“Daud nen endago mende newe o! Naʼbuwa kan o,” yiluk yogokikemo, 49at Yesus ebe puk agikesik akoni yomenogo men yogisasike,
“Wisuwak nen waitni o,” yiluk yogisasikemo, it nen waeko dogolik men yisuka,
“Yesus nen waikirigogo eti kakla arlenggen kilik melasin o,” yiluk yogokuka. 50Esigit diluk yogokukama iyom sikmangge yugu mende nonggorlogo mbo laʼbiyalok, ibat melatluk Yesus oba wagike. 51Wagikemo, at nen men yogokike,
“An nen ninggit diluk kagat kabuwagaluk yokneken,” yiluk kinok waganggikemo ap ilenggen mbuk mende etnogo nen men yogokike,
“Newe. Nilenggen pano kagat nabinok nen yiluk yokigi o,” yiluk yogokikemo, 52at Yesus nen men yogokike,
“Kendainggen noba panggot degen eti pagaat pano agan o. Arat lan o,” yiluk yogoko nggorlek eranogoat ilenggen mbuk mende etnogo pano agikesik Yesus kolagarlem lagonem omborlik inomat laguka.
Currently Selected:
Markus 10: DNA
Highlight
Share
Copy

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in