YouVersion Logo
Search Icon

Matius 9

9
Yesus nen ap omanggi inggi iyok ut warek mende pano kagakike wene
(Markus 2:1-12; Lukas 5:17-26)
1Esigit diluk yogokukama, at Yesus nggu akla unggiluk, nggu warogo, i aik ilibagangge wundal kikesik nen, o nggul at aguma lagike kak, 2ap omanggi inggi iyok aborlok dek welagike mende sabul dit ndalogo noge yiligogoma windik werek nggorlek yerogo wolok oba wagukama, at Yesus nen,
“It eti inendainggen an noba panggot degasik nen wolok wagaka kigi,” yiluk, ilenggen enggagat iyalok nen, ap inggi iyok aborlok dek mende etnogo men yogokike,
“Naʼbut o. Kakla arlenggen kan o. Kat weyak kagako lagan mende, an nen korogo deget digi o,” yiluk yogokike. 3Esigit diluk yogokikemo it ap Allah wene kolal mbalek indewerek mende amberek inakla nen,
“Iya! Ap yi Allah akla kai diluk endaga weyagat diligogo,” yiluk ambasuka. 4Esigit diluk ambasukama, at Yesus nen inaren enggagat mbalkikesik nen, men yisike,
“Kit kinakla nen wene nggorlo mende eberigogi eti nenaluk? 5An nen ap yi wene yogisusak erlok kak nggi ambegep.
Kat weyak kagako lagan mende eti arat sagalogo deget digi, yiluk yogoki eti alte kak mende yogoki ambegep a? E a, at te,
Kebe melatluk lan o, yiluk yogosusak alte kak ambegep a. Dek o. Kebe melatluk lan, yiluk yogosumo angginat o. 6Angginat mende, an abat endak lasi wagagi eti, agat oba yoma dogolik, akoni yi weyak ndi weyak kagarigogi mende an nenat korogo deget disi dogowagaluk Allah nen indewerek danggike eti didanubagik nen, yogosik,” yiluk nen, ap inggi iyok aborlok dek mende etnogo men yogokike,
“Kebe melatluk, direngga ndalek noge yisi lagan mende eti korlalok kaguma lan o,” yiluk laʼbisike. 7Laʼbisikemo, ap etnogo melatluk aguma lagike. 8Esigit diluk kagakikemo, it akoni yomenogo inilenggen kasukasik inayuk agukasik nen,
“Allah nenat yigit diluk kagako dogowagaluk akoni mende mendekemo eti ninayuk o,” yiluk, Allah pogorakuka.
Yesus nen Matius ayonggo ĘĽbisike wene
(Markus 2:13-17; Lukas 5:27-32)
9At Yesus o etoma togot diluk lago dogolik, ap omanggi endaga Matius, kantor uang pemerintah inake nggino yiluk waganggo lagukama korek werekma, ilenggen kalok,
“Nomborlik eme o,” yiluk yogokikemo, melagikesik omborligat lagike. 10Lagikesik, at Yesus Matius imbisak at aguma unggisikesik kimbiri nuwogoluk korek werekma, it ap uang pemerintah inake nggino yiluk waganggo laguka mende amberek inom, it amberek weyak kagarik noko laguka mende inom, inebe dogalegat unggi wagukasik, at Yesus ebe inom, agoromi ane waganggo laguka mende yomenogo inomat omanggimo korek latluk kimbiri nonggo laguka. 11Esigit diluk nasi werekma, it ap Farisi mende nen inilenggen nggolagiyalok, it ap Yesus ane waganggo laguka mende yomenogo men yogisasuka,
“Kit kinewe wene yanggul kisiligogo mende eti, it ap uang pemerintah inake nggino yiluk waganigogo mende inom, it amberek weyak kagarik liligogi mende inom, omanggimo korek latluk kimbiri niligogi yi nenaluk,” yiluk yogisasuka. 12Esigit diluk yogisasukama, at Yesus asuk kolkikesik nen, men yogisasike,
“It akoni amberek inoba pano mende, dokter nen u kagarinabuwagaluk inayonggo ʼbusak nogo? Dek o. Inoba u werek kalogat dokter lak inayonggo ʼbusak o. 13Allah wene omanggi men yisike,
An Allah nakla nen, akoni nen inanggo watnirigogi eti naĘĽit o. It akoni inaĘĽbuwarinako dogusak etiat warlok o, (Hos. 6:6)
yiluk yisike wene eti didi lani o. An wagagi eti, akoni inobabut pano kagarigogi mende inayonggo ʼbigiluk wagagi ʼbuk. Dek o. Akoni inobabut weyak kagarigogi mende eti inayonggo ʼbigiluk wagagi o,” yiluk yogisasike.
Sembayan yuwogoluk kimbiri ninggidek dogoligogi wene
(Markus 2:18-22; Lukas 5:33-39)
14Esigit diluk yogisasikesik oba nen, it Yohanes agoromi ane waganggo laguka mende Yesus oba wagukasik nen, men yogokuka,
“Nit ninom, it ap Farisi mende inom, sembayan yuwogoluk, kimbiri ninggidek kibitngge-yogongge dogoligogi mende, it ap kat kane waganigogi mende yoma nen, esigit diluk kagarigogi dek eti nenaluk,” yiluk yogokuka, 15Yogokukama, at Yesus nen men yogisasike,
“Ap omanggi age waganggo dogolik, at agarlagi irugi inomat dogolik, it inakla wiyik-weyakogo dogusak nogo? Dek o. Esigit diluk mende, agarlagi irugi inom ʼbiyalok, ap eti wolok lugun werek o. Esigit diluk wolok lamo nen, it eti ininggi omanggi kimbiri ninggidek sembayan yisi dogogun o,” yiluk yogisasike. 16Esigit diluk yogisasikesik, omanggi men yogisasike,
“Akoni nen, su alep yirigogi mende liʼbilago kalok, kain ngget mende paga ʼbugunggasumo, yabunggane kain ngget mende eti dinggilago dogolik, su eti nggogat liʼbilarik lausak o. 17Eti kak, akoni nen anggur enggen ambusu perelogo ambusu ngget mende iyak domba owado mende pagaat kagarek mende akla yukarligogi dek. Esigit diluk yukarlugun kalok, iyak domba owado mende kagarek etnogo yengga lago dogolik, anggur enggen ambusu eti ndiyakogo kagat lagik, iyak eti yenggalogo elamat lagik, kagasunogo. Esigit diluk kagasunogo yiluk anggur enggen ambusu ngget mende kalok, iyak ngget pano kagarek mende kalok akla kenasusak o. Esigit dilugat kagasumo, imbisak pano dogusak,” yiluk yogisasike.
Yesus nen Yairus aĘĽbut korlak inom, kwe omanggi inom, u pano kagarinakike wene
(Markus 5:21-43; Lukas 8:40-56)
18Esigit diluk yogisasinem, ap omanggi o akoni Yahudi mende sembayan yiligogoma inde dogolik nggok welagike mende eti Yesus oba wagikesik, indibagal yunggukogo korek dogolik, men yogokike.
“An naʼbut korlak ngget yogondak yaat watlagama mende, kat nen kinggi paka lamo, iluk atluk oba nderlek yigin o, yiluk kayonggo wagi o,” yiluk yogokike. 19Esigit diluk yogokikemo, at Yesus ebe inom, ap etnogo inom, it ap Yesus ane waganggo laguka mende yomenogo inom, taʼbokogonat laguka. 20Lagonem, kwe omanggi amep lago mondok 12 tahun welagike mende inomborlik lago dogolik, Yesus iyom ilugun inggi pakasike. 21Esigit diluk pakasike eti, at kwe eti akla nen,
“Yesus eti iyom ninggi pakamo, namep degasigin o,” yiluk akla ambalok esigit diluk kagakike. 22Inggi pakasikemo, at Yesus nen ilenggen dagakogo ʼbikasikesik nen, men yogokike,
“Niru o! Kakla arlenggen kan o. Kendainggen noba panggot degen eti paga pano agan o,” yiluk, yisi nggorlek eranogoat, kwe etnogo arat pano agike. 23Esigit diluk kagarik kagarik nen, at ap nggok Yesus ayonggo wagike mende etnogo aguma laguka kak, akoni de ako dogolik pinggon warigogi mende wakik, de naik-naik yigik, yisinem ilenggen ʼbiriyalok, 24men yogisasike,
“Korlak ebe watlagidek, noge yiligogo. Kit kinebe, ngginggil watni o,” yiluk yogisasike mende, it akoni dogalegat yomenogo nen, obando nggogat akuka. 25Obando nggogat akukama, inebe wula ʼbiyalok at korlak etnogo welagikemo unggisikesik inggi parogo mendisikemo iluk agike. 26Esigit diluk kagakikemo,
“Yesus nen kagake o,” yiluk, o yi ai ndi ai etoma abok mondok sak yisike.
Yesus nen ap inebe mbere inilenggen mbuk mende pano kagarinakike wene
27At Yesus o etoma nen lagonem ap inebe mbere inilenggen mbuk mende omborlik inane nggokogo yilik lago dogolik, men yogokuka,
“Ap Daud nen endago mende ninewe a! Ninaʼbuwa niyan o,” yiluk yogokuka. 28Esigit diluk yogokukama, at Yesus ebe uma unggisikesik werekma, it ap inebe mbere inilenggen mbuk mende eranogo oba unggisuka. Unggisukama, at Yesus nen, men yogisasike,
“Kit kinakla nen,
At nen erlok pano kagat ninabusak, yiluk ambaligogi a?” yiluk yogisasikemo, it nen,
“E o. Ninewe. Erlogat pano kagat ninabusak ambaligogi o,” yiluk yogokuka. 29Esigit diluk yogokukama, at Yesus nen inilenggen etnogo inggi paginako dogolik, men yogisasike,
“Kagat kinabigin o. Kinendainggen noba panggot degep eti paga pano atni o,” yiluk yogisasike. 30Esigit diluk yogisasi nggorlek eranogoat inilenggen etnogo pano aguka. Pano agukama nen, at Yesus ane obatnerogonat yogisasi dogolik,
“An pano kagat kinaki mende yi, akoni amberek mondok yogisagup o,” yiluk yogisasike. 31Esigit diluk yogisasike mende, it akoni yomenogo nen o etoma at abok mondok yogisilik noko laguka.
At Yesus nen ap omanggi ane mondok dek mende kagakike wene
32O etoma nen dukisinem, it akoni amberek nen ap omanggi kugi obabut weyak mende akla unggisikemo ane dek mondok welagike mende Yesus oba wolok waguka. 33Wolok wagukama, at Yesus nen kugi obabut weyak mende ap etnogo akla unggiluk werekma mukogo wula ĘĽbisikemo, ap etnogo ane kuwak yiluk nen, wenenggak yisike. Esigit diluk pano kagakikemo, it akoni inebe dogalegat welaguka mende nen Yesus pogorako dogolik, men yisuka,
“Yigit diluk kagakonem nit akoni Israel mende nen omanggi ninilenggen kiligogi dek mende ninayuk o,” yiluk pogorakuka. 34Esigit diluk pogorakuka mende, it ap Farisi mende yomenogo nen, men yisuka,
“At Yesus nen Iblis agoromi inewe nggok etnogo obatne paga kugi inobabut weyak mende eti akoni inakla unggiluk werekma mukogo wula ʼbiyaligogo,” yiluk yisuka.
At Yesus nen akoni inaĘĽbuwa kasi dogolik yogisasike wene
35At Yesus o unggul nggokmangge, ĘĽbugurlakmangge, ya unggigik, nda unggigik, noko dogolik, o it akoni Yahudi mende sembayan yiligogoma unggiluk, pano wene ninombae Allah nen apma ĘĽbinaligogo wene etnogo yanggul isigik, yi u ndi u inoba werek mende inom, inobatne dek mende inom, pano kagarinakik, kagarik noko lagike. 36Esigit diluk pano kagarinabik noko dogolik, akoni dogalegat ilenggen lagiyalok nen,
“Ap domba inanggorlem dogoligogi kak, it yoma ap inanggorlem dogusak mende inebe dek nen yugunat sirlik-mbirlikogo werek yoma inaʼbuwarek o,” yiluk inaʼbuwa kasike. 37Inaʼbuwa kasikesik, at agoromi ane waganggo laguka mende yomenogo men yogisasike,
“Enggen yugu dogalegat werek mende, akoni enggen ebe mbalusak mende inebe mbererlagat o. 38Eti paga, ap eyabu Indewerek mende etnaga nen akoni enggen mbalusak mende amberek laʼbiya wisuwak nen, at ayonggo ʼbisi dogono,” yiluk yogisasike.

Currently Selected:

Matius 9: DNA

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in