YouVersion Logo
Search Icon

Matius 7

7
“Kit nen wene it amberek inoba ʼbusak dek,” yiluk yogisasike wene
(Lukas 6:37-38, 41-42)
1Esigit diluk yogisasikesik, omanggi men yogisasike,
“At Allah nen wene kinoba ʼbiluk weyagat kinabunogo yiluk, kin nen akoni omanggi wene inoba ʼbiluk weyagarinakup o. 2Kit nen wene it amberek inoba ʼbiligogi eti kak, at Allah nen esigit dilugat wene kinoba ʼbigin o. Nen, kit nen yalengge walkalok it amberek wogisiligogi kak, at Allah nen yalengge eti pagaat walkalok wokisaginat o, 3Kit kinenggaerek kinilenggenma o nggok obake mbalek mende werek eti ʼbika kigidegat, it kinagarlagi kinirugi amberek inilenggenma amumulengge ʼbugurlagat mende unggiluk werekma wokawogoluk nggolagiyaligogi eti nenaluk. 4Kinenggaerek kinilenggenma o nggok mende dogoligat, kinagarlagi kinirugi inom eti yogisasi dogolik,
Kilenggenma amumulengge unggeke mende eti wokiyak, yiluk yusak nogo? 5Kinowado pagaat pano salek dogolik kinendainggen mbere yi re! Kinenggaerek kinilenggenma o mbalek nggok mende eti ndak wula ʼbakalok nen, kinilenggen arat pano ago kalok, yabunggane kinirugi kinagarlagi inom inilenggenma amumulengge werek mende eti erlok wula ʼbiyausak o,” yiluk yogisasike.
6Esigit diluk yogisasikesik omanggi men yogisasike,
“Allah ake ʼbiyiligogo mende etnogo yengge wogokonem, yabunggane dagakogo aik nen liʼbil kinabunogo yiluk, wogokup o. Nen, kinobanggengge manik-manik pano onggo nggok mende mutiara eti, wam wogokonem iyok nen olin warogo laʼbunogo yiluk, wogokubat o,” yiluk yogisasike.
Allah nggino yogokonem asuk koligogo wene
(Lukas 11:9-13)
7-8Esigit diluk yogisasikesik omanggi men yogisasike,
“It akoni inebe dombok nen Allah nggino yogokonem, at nen inebe dombok wogisiligogoat o. Nen, it amberek inebe dombok nen yi mende ndi mende at oba kweyakonem inebe dombok kweyakaligogiat o. Nen, it amberek inebe dombok nen su mbumbukasinem, at nen inebe dombok su kuwaliyaligogoat o. Eti paga, kit Allah nggino yogoko dogono. Yogoko dogumo, wokisaginat o. Pano mende at oba kweyako dogono. Kweyako dogumo kweyasugunat o. Nen, su mbumbukasi dogono. Mbumbukasi dogumo, at nen su kuwal kiyaginat o. 9Kit omanggi kinaʼburi nen,
Kimbiri roti abu o, yisinem, inombae nen, nggit mende wogisiligogi nogo? 10At te,
Ikan abu, yisinem, warlo mbelal mende wogisiligogi nogo? Dek o. 11Kit kinobabut weyak kagarigogi mende, kinaĘĽburi pano mende wogisiligogi eti kinilumo, pano mende wogisiligogi o. Eti kak, kinombae Allah mbogot oba mende eti, nggino yogosugun mende mondok pano mende wokisagin dek nogo? Wokisaginat o. 12Kit kinakla nen,
It amberek nen esigit diluk pano kagat ninabilep a, yiluk ambiligogi eti kagat, kit nen it eti esigit dilugat kagarinako dogoni o. Wene Allah nen Musa ayonggo ʼbiluk ninasuk wakike wene eti inom, it Allah nen inayonggo ʼbisinem ane yogisasi laguka wene eti inom, dambukogo nggok, etiat o,” yiluk yogisasike.
“Kolagambe mbalek ʼbugurlagat nggerlekmangge unggini,” yiluk yogisasike wene
(Lukas 13:24)
13Esigit diluk yogisasikesik, omanggi men yogisasike,
“Weyakma nugasi liligogoma eti, kolagambe mbalek eti nggogatma. Nen, kolak ebe yago paga liligogoma eti nggogat akoni inebe dogalegat unggiligogi. Eti paga, kit kolagambe mbalek ʼbugurlagat nggerlekma eti paga unggi lani. 14Mende, kolak panoma liligogi kolak eti, ambe mbalek eti ʼbugurlagat. Nen, kolak ebe liligogi eti mondok nggerlekma eti paga, akoni dogalegat unggi lausak dek nen, inebe mbererlagat unggiligogi,” yiluk yogisasike.
Inenggalat nuket diyiligogi wene
(Lukas 6:43-44)
15Esigit diluk yogisasikesik omanggi men yogisasike,
“It amberek inenggalat Allah wene yogisiligogo mende salek kinoba witluk nen, kinakla nggagalunogo yiluk, kinobabut kwalogo dogoni o. It eti inelokonggen domba ena mende kak kagarogo nen wisugun mende, inendainggen oba, yengge kelo yengge anini weyak mende kak wisugun o. 16Yi o ndi o enggen yirigogo eti paga, erlo enggagat kagat larigogo eti kak, it nen kagarinabugun eti paga, inobabut enggagat kagat lasigin o. O mumun arlok werek mendeat, enggen anggur pano mende enggen salek yitlukmo mbaligogi nogo? At te, kerle mul arlok werek mende, enggen o ara pano mende enggen salek yitlukmo mbaligogi nogo? Dek o. 17O pano mende kalok, enggen pano mendeat yirigogo o. Nen, o weyak mende kalok, enggen esigit dilugat weyak mende yirigogo o. 18O pano mendeat, enggen o weyak mende enggen yisu kak amberek yisusak dek. Eti kak, o weyak mende, enggen, o pano mende enggen yisu kak amberek yisusak degat. 19Yi o ndi o enggen pano yirigogo dek mende eti, erlo mukogo, kindumo mondok laʼbiligogi o. 20Eti kak, it akoni esigit diluk kagat kinabugun eti paga, inobabut enggagat kinilu asugun o,” yiluk yogisasike.
“Mot-mot kagakidek inane pagaat yumo, panoma unggusak dek,” yiluk yogisasike wene
(Lukas 13:25-27)
21Esigit diluk yogisasikesik, omanggi men yogisasike,
“Kit akoni nen, an yoknoko dogolik,
Ninewe, ninewe, yiluk yiligogi eti paga kinebe taĘĽbokogonat, an nombae mbogot oba mende apma ĘĽbiyiligogoma etoma unggi lugun dek o. Mbogot oba unggi lugun eti, it an nombae mbogot oba mende akla ambaligogo mende mot-mot kagarigogi mendeat unggi lugun o. 22O ilugun kurli paga kagat lasigin etinem, akoni dogalegat noba witluk nen, yigit diluk yoknisugun,
Ninewe. Nit nen, kat kendaga paga wene pano wene yanggul isigik, kugi inobabut weyak mende akoni inakla unggisukasik werekma mukogo wula ĘĽbiyigik, kagasusak dek mende elalinat dogalegat kagakik, kagarik noko lago yomenogo dek a? yiluk yugun mende, 23an nen ĘĽbukakogonat yigit diluk yogisagin o.
Kit kinebe an nonggodek o. Weyak mondok kagarik noko lagap mende eti neragalilu ya dogogup o. Ngginggil warani, yiluk yogisagin o,” yiluk yogisasike.
“Ap inebe mbere nen o palkuka,” yiluk oba lisogo yogisasike wene
(Lukas 6:47-49)
24Yogisasikesik nen, omanggi men yogisasike,
“Eti paga, ta nen, an nane eti asuk koliluk mot-mot kagako kalok, at nen yi kak kagasigin o. Ap omanggi endainggen werek mende nen o nggit oba dukogo palkikemo, 25miyo nggogat wusa wagik, i utluk nggogat wagik, kwiyakne nggogat pulka wagik, kagakike mende, o etnogo nggit oba dukogo palkikesikmo nogo nen, tagukogo lagidek puk agike eti kagat kagasigin o. 26Mende, ta nen an nane yi asuk kolko dogolik mot-mot kagarigogo dek kalok, yi kagat kagasigin. Ap omanggi endainggen dek mende nen o lelagama dukogo pal dilukmo, 27miyo nggogat wusa wagik, i utluk nggogat wagik, kwiyakne nggogat pulka wagik, kagako dogolik, o etnogo watkalok, satnokogo wolok lago dogolik mondok miyak-dambukogo weyagat disike o,” yiluk yogisasike.
Inasuk kolkukasik nen, pogorakuka wene
(Markus 1:22; Lukas 4:32)
28-29Yesus nen wene esigit diluk yilik wago lagikesik wene arat yogisasikemo, it akoni dogalegat yomenogo nen,
“Iya. Wene yeke eti, it ap Allah wene kolal mbalek indewerek mende nen yoknisiligogi kak yiligogo dek o. At nen wene ebe indewerek mende nen yu kak yeke eti, nayuk a!” yiluk pogorakuka.

Currently Selected:

Matius 7: DNA

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in