YouVersion Logo
Search Icon

Matius 6

6
Inamende akoni amberek wogisiligogi wene
1Esigit diluk yogisasikesik, omanggi men yogisasike, “Allah nen,
Esigit diluk kagako dogono, yiluk yisikemo, kit nen mot-mot kagarigogi mende eti, akoni nen inilenggen kiyasi dogowagaluk selekma kagako dogogup o. Inilenggen kiyasi dogowagaluk kagarigogi kalok, kinombae mbogot oba mende nen onggo wokisagin mondok dek o. Kinakla ebetni! 2Nen, kit amberek kinamende werek mende nen, it inamende dek mende yamagiyawogoluk kalok,
An esigit diluk kagarigogo, yiluk kinaneyak walogo kagako dogogup. It inendainggen mbere dogolik inowado pagat pano salek dogolik, o akoni Yahudi mende sembayan yiligogoma unggiluk inom, kolagarlemngge lago dogolik inom, it amberek nen,
It pano, yiluk pogorinabuwagaluk kagarigogi eti, kit esigit diluk kagako dogogup. It eti onggo korlau kak, pogorinabigogi etiat o. 3Kit nen kinamende akoni inamende dek mende wogisawogoluk kalok,
An esigit dilugat wogisagin, yiluk, kinane degat wogisano. It kinirugi kinagarlagi inom inilu asusak mondok dek o. 4Limago wogisamo, kinombae Allah mbogot oba mende akoni limago kagarigogo mende ilenggen kiyiligogo etnogo nen onggo wokisaginat o,” yiluk yogisasike.
“Sembayan yigit diluk yisi dogono,” yiluk yanggul isasike wene
(Lukas 11:2-4)
5Esigit diluk yogisasikesik, omanggi men yogisasike,
“Kit nen sembayan yisi dogolik, akoni amberek inowado pagaat pano salek, inendainggen mbere mende nen,
Sembayan yiligogi eti akoni nen niyawak, yiluk akoni Yahudi mende o sembayan yiligogoma unggiluk nen, inebe melatluk sembayan yigik, kolak andogalma melatluk sembayan yigik, yiligogi eti kak, yisi dogogup o. It eti onggo korlau kak, pogorinabigogi etiat o, yiluk eberogonat yokisigi o. 6Mende, kit, sembayan yuwogoluk kalok, kinaguma su larogo unggiluk, kinombae Allah mbogot oba mende ebe inilenggen kiligogo dek mende etnogo nen wokisawagaluk nggino yogoko dogoni o. Kit nen limago nggino yogosugun mende eti, at nen ilenggen limago mende ĘĽbikiligogoma nogo nen, wokisagin o. 7Eti paga, kit nen sembayan yisi dogolik, it akoni sikmangge mende nen yiligogi kak yisi dogogup o. It eti sembayan yisi dogolik, inakla nen,
Uwan-awan yiligogi eti paga, ninombae mbogot oba mende asuk koligin o, yiluk, likalok-nggukalok yiligogi o. 8Kit nen, it inobabut waganggup o. Kinombae mbogot oba mende eti awan nggino yogokidek werek nggorlek, kit warlok mende eti, at Allah paganeat ilu dogoligogo mende o. 9-10Eti paga, sembayan yisi dogolik, yigit diluk yisi dogono,
Ninombae mbogot oba mende kenggaerek kendaga
nggogot disi dogowagaluk, kagat ninabi me o. Ninebe kapma dogowagaluk ĘĽbinani me o. It mbogot oba kat kakla ambaligogon mende kagarigogi kak, nit agat oba esigit dilugat kagako dogowagaluk, kagat ninabi me o.
11Nit ninambiri yogondak nausak mende erlokogonat woknisa me o.
12Akoni nen nit weyagat ninaka mende, nit nen sagalogo deget diyiligogi eti kak, nit weyak kagako mende kat nen sagalogo deget dinano o.
13Weyak kagasuwagaluk ninakla nggagaliginmo etoma togot dinanggidek woknisek lago dogono. Obabut weyak mende eti nen inggi pakninakonem, kat nen ndil ninako dogono. [Ninombae Kendaganggok karat dogolik, yi mende ndi mende kagasusagatma, karat pogot kako mondok dogogun o. Ebeat asuwak yu kak, Amin,]
yiluk sembayan esigit diluk yisi dogono. 14Nen, akoni nen kit weyagat kinaka mende, kit nen sagalogo deget diyasi kalok, kinombae Allah mbogot oba mende nen kit weyak kagakep mende eti sagalogo deget diyaginat o. 15Mende, it amberek nen kit weyak kagat kinaka mende, kit nen sagalogo deget diyigidek kalok, kinombae mbogot oba mende nen kit weyak kagakep mende sagalogo deget diyagin degat o,” yiluk yogisasike.
Kimbiri ninggidek sembayan yisi mondok dogolik, kagasusak wene
16Esigit diluk yogisasikesik omanggi men yogisasike, “Kit kimbiri ninggidek sembayan yisi mondok doguwogoluk kalok, it akoni inowado pagaat pano salek dogolik, inendainggen mbere mende nen,
Akoni nen enggagat didinanuwak nen yiluk, inelokonggen damut diluk dogoligogi kak, dogusak dek o. It eti onggo korlau kak, akoni nen enggagat ʼbiriyiligogi etiat yiluk, eberogonat yokisigi o. 17-18Mende, kit nen, kimbiri ninggidek sembayan yisi doguwogoluk kalok, akoni nen enggagat didinagunogo. Kinombae Allah akoni nen inilenggen kiligogi dek mende etnogo arligat nen enggagat didinagasi dogowagaluk kinowado sobalogo, kinisi piyalogo dogolik, sembayan yisi dogusak o. Limago kagako kalok, kinombae Allah akoni inilenggen kiligogi dek mende eti ilenggen ʼbikiyalok onggo wokisagin o,” yiluk yogisasike.
Inamende mbogot oba nandorlogo ĘĽbakausak wene
(Lukas 12:33-34)
19Esigit diluk yogisasikesik, at Yesus nen omanggi men yogisasike,
“Akoni nen agat oba yoma yi mende ndi mende nandorlogo ʼbakasinem, warlo nen mbalkik, yibal pakigik, akoni inobabut weyak mende nen o ndalogo wagani unggigik, kagarigogoma yoma, yi mende ndi mende eti nandorlogo ʼbakausak dek o. 20Mende, mbogot oba etoma, warlo nen mbalkik, yibal pakigik, ap inil arurlu weyak mende nen o ndalogo ininggi abusak wagani unggigik, kagarigogo mondok dek o. Eti paga, mbogot oba etomaat pano mende nandorlogo laʼbakausak o. 21Kit kinamende kinendainggen kunik mende nandorlek werekma, kinendainggen etomaat werek o,” yiluk yogisasike.
Kinebe pano liyarogo werek wene
(Lukas 11:34-36)
22Esigit diluk yogisasikesik, omanggi men yogisasike,
“Kinebe liyarogo isagal yibarlek kak, kinilenggen etiat werek o. Eti paga, kinilenggen pano kalok, kinebe abit mondok liyaat dogogun o. 23Mende, kinilenggen weyak kalok, kinebe abit o amum kagat dogogun o. Mende, kinakla o liya kak mende eti amum ago kalok, iya! Mondok mondok amumat werek o,” yiluk yogisasike.
Inendainggen agat oba mende paga dogoligogi wene
(Lukas 12:22-31; 16:13)
24Esigit diluk yogisasikesik omanggi men yogisasike,
“Eti kak, ap omanggiat mende ap nggokndek inebe mbere mende inanduwanengge dogolik, ineyabu kagako dogusak mondok erlok dek o. Esigit diluk dogogin kalok, at inanduwanengge eti nen,
Nombae omanggi yi pano nendainggen kunik. Nen, omanggi eti weyak, naĘĽit, yiluk, yisi dogolik, endainggen kunik mende eti imbisak dombokogo dogolik, omanggi aĘĽit mende eti aĘĽit mondok kasi dogusak o. Eti kak, kit Allah anduwanengge dogolik, uang anduwanengge dogusak erlok dek o. 25An nen esigit diluk yokisigi eti paga, kit kinakla nen,
Niniluk doguwogoluk kimbiri inom, i inom, nggi mende nugun. Nen, ninebe su nggi mende yisugun, yiluk kinendainggen pisikogo wene munini uwan ĘĽbero ebeko dogunogo yiluk yokisigi. Niligogi mende eti nggogat nogo? Kiniluk werek eti nggogat o. Su yirigogi mende eti nggogat nogo? Kinebe eti nggogat o. 26Sewe mbogot obangge liligogi mende eti kinilenggen lakasi dogolik kinakla ebetni o. It sewe eti yi mende ndi mende ai yakik, enggen yikonem mbalogo obalikmo ĘĽbiligogoma ĘĽbigik, kagarigogi dek mendeat, kinombae mbogot oba mende nen inambiri wogisiligogo o. Mende, Allah nen it sewe eti ebegisak ambaligogo nogo a? Dek o. Kit kinebeat ebegisak ambasi dogolik, kinambiri wokisagin dek nogo? Wokisaginat o. 27Nen, kit amberek kinakla nen,
An nebe watlasigin etinem, ĘĽbogokogo watlagidek, yabunggane ĘĽbugurlagat omanggi inom niluk dogolep a, yiluk, wene munini uwan ĘĽbero ebesigin eti paga, kiluk omanggi inom dogusak nogo? Erlok dek o. 28Kit nen, su kinowado paga yisusak eti pasigat nenaluk kinendainggen pirigogi. O enggen mirlinggen morlanggen yirigogo etnogo didini. O enggen eti awan yisiguluk, yabu dikak yugulogo waganggik, yo dalogo su negen yikik, kagarigogo mende mondok dek o. 29Mende, at ap Salomo ebe nggok raja dogolik obangge waganekma pogorako laguka eti erlok dek ambigi. O enggen eti, elokonggen mondok pano eti lakani! 30Ongga kerlengga o limongge dogoligogo mende eti, yogondak kak pano dogoluk nen, kubuluk kak kindumo kun diligogi mende, Allah nen iniyom yisu kak pano mende kagarogo ĘĽbiyiligogo eti kak, kinebe kinake, panorogo yikinabigin dek nogo? Yikinabiginat o. Kinendainggen Allah oba panggot duĘĽbuk yoma! 31Kit kinendainggen pisogo wene munini uwan ĘĽbero ebeko dogolik,
Ninambiri ninagi nggoma mende nugun? Nen, niniyom nena mende yikagun, yiligogi eti yusak mondok dek o. 32Esigit diluk kagarigogi eti taĘĽbokogonat, it akoni sikmangge mende nen eti mende nggogot diluk kweyarik liligogi mende, kit yi nen, yi mende ndi mende dek nen kininggi dek negen werek eti, at kinombae Allah mbogot oba mende ilu dogoligogo mende o. 33Eti paga, kinombae Allah apma dogolik kagako dogusak eti ake inom, nen, at nen,
Yigit diluk ndigit diluk kagatno, yiluk yokisasinem kagako dogusak eti ake inom, nggogot disi dogogun kalok, yi mende ndi mende eti oba dukogo wokisaginat o. 34Kit nen, kubulukngge ake kinendainggen pisogo wene munini uwan ʼbero ebekup o. Yogondak weyak arigogo mende werek nggorlek, kubulukngge weyak asigin mende ebesusak dek o,” yiluk yogisasike.

Currently Selected:

Matius 6: DNA

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in