YouVersion Logo
Search Icon

Matius 5

5
Inakla arlenggen kausak wene
(Lukas 6:20-23)
1Akoni dogalegat wagonem, at Yesus ilenggen ĘĽbiriyalok nen, ndom oba dagisikesik korek lagikemo, it at ane waganggo laguka mende yomenogo oba waguka. 2Wagukama, wene yanggul isasi dogolik,
3“Akoni inakla nen,
An Allah il oba, ebe mende ake ninggidek werek, yiluk ambiligogo mende eti, nggok mbogot oba mende apma ĘĽbiyiligogoma etoma inde werek irat eti paga, inakla arlenggen kasi dogusak o. 4Nen, akoni inakla wiyik-weyakogo dogoligogo mende eti, Allah nen inendainggen sebeligin eti paga, inakla arlenggen kasi dogusak o. 5Nen, akoni inobabut enago dogoligogo mende eti, Allah nen abok yoknisasike eti, irat inde asugun eti paga, inakla arlenggen kasi dogusagat o. 6Nen, akoni kimbiri inom, i inom, abu arigogi kak, Allah akla ambaligogo mende nggogut diluk mot mondok kagasu warlok ambaligogo mende eti, kimbiri inaĘĽit togo niligogi kak, yabunggane Allah nen inakla warlok ambiligogi ndak-ndagat wogisagin eti paga, inakla erlenggen kasi dogusagat o. 7Nen, akoni inebe inaĘĽbuwarogo dogoligogo mende eti, ninombae nen it inaĘĽbuwarinabigin eti paga, inakla arlenggen kasi dogusagat o. 8Nen, akoni inendainggen omanggiat nggaĘĽberek mondok dogoligogo mende eti, yabunggane Allah ebe inilenggen kugun eti paga, inakla arlenggen kasi dogusagat o. 9Nen, akoni inom weyak werekma, it amberek nen dambulogo ĘĽbiyiligogo mende eti, at Allah nen,
Yi an naĘĽburiat o, yiluk yogisagin eti paga, inakla arlenggen kasi dogusagat o. 10Nen, akoni nen Allah akla ambaligogo mende nggogot disinem, it amberek nen weyagarinabigogo mende eti, nggok mbogot oba mende apma ĘĽbiyiligogoma etoma indewerek irat asugun eti paga, inakla arlenggen kasi dogusagat o. 11-12Kit awan werek nggorlek, paganeat it ap Allah wene yogisasi laguka mende weyagarinako laguka kak, kit an nebe nake, it akoni amberek nen mbet kisigik, weyagat kinakik, inenggalat kinabok mbalko dogolik, yi weyak ndi weyak kinoba ĘĽbigik, kagako kalok, kinakla arlenggen kasi dogusak o.
Yabunggane ninombae mbogot oba mende nen onggo nggok mende woknisagin yiluk, kinakla pano agik, arlenggen kigik, nggokogo kagako dogono,” yiluk yogisasike.
Iluge ake inom, o liya ake inom, yanggul isasike wene
(Markus 9:50; Lukas 14:34-35)
13Wene esigit diluk yogisasikesik nen,
“Akoni yoma taʼbokogonat inake, iluge kak kirat werek o. Mende, iluge eti aik dek ago kalok, nena mende paga aik weregerasusak ambegep? Dek o. Aik weregerasusak mondok dek nen, mbulelogo laʼbiyiligogoma akoni iniyok nen ndamelogo laʼbiyiligogi o.
14Nen, akoni agat oba yoma taĘĽbokogonat liyarinako lagap mende kirat werek o. O unggul omanggi ndom unggul ebe paga palek mende limak lasusak erlok dek o. 15Nen, akoni nen isagal yibarlogo sogorluwak abera sebelogo ĘĽbiligogi degat. Iyok ndilik oba dukogo ĘĽbisinem akoni uma dogoligogo mende inebe taĘĽbokogonat liyarinabigogo. 16Eti kak, kit pano kagakonem, it amberek nen,
It pano kagarigogi, yiluk kinombae mbogot oba mende etnogo pogorasuwak nen, kit akoni iniloba eti kagat liyarogo dogoni o,” yiluk yogisasike.
Allah nen ninasuk wakike wene etnogo ake yogisasike wene
17Esigit diluk yogisasikesik wene omanggi men yogisasike,
“An wagagi eti, Allah wene ninasuk wakike mende etnogo inom, it ap Allah wene yogisasi laguka mende inane eti inom, inane sagaligiluk wagagi dek o. Eberogonat kagat lasuwagaluk nggogot digiluk wagagi o. 18An nane eberogonat yokisak. Mbogot inom, agat inom, awan dek agidek werek nggorlek ya, wene Allah nen ninasuk wakike mende eti, kolal ʼbugurlagat mirlibon al kak inom, inisinggen omanggiat kak inom, dek agidek mondok taʼbokogo eberogonat kagat lasigin o. 19Eti paga, ta nen Allah nen yisike mende ʼbugurlagat mende omanggiat sebelogo ʼbiluk, it amberek nen esigit diluk kagako dogowagaluk yanggul isasi kalok, nggok mbogot oba mende apma ʼbiyiligogoma etoma, at eti endaga elegerlak negen inakla kai disi dogogun o. Mende, ta nen Allah wene eti mot-mot kagako dogolik, it akoni amberek nen esigit diluk kagako dogowagaluk yanggul isasi dogogin kalok, nggok mbogot oba mende apma ʼbiyiligogoma etoma, at endaga nggogat werekma nggogot disi dogogun o. 20Allah akla ambaligogo mende mot-mot kagasuwogoluk, it akoni nen Allah wene kolal mbalek indewerek mende yomenogo inom, ap Farisi mende inom, inobabut kagarigogi eti kak, kagako dogogun kalok, nggok mbogot oba mende apma ʼbiyiligogoma etoma unggugun dek o. At te, it ʼbugurlagat negen kagarigogi mende, kit nggokogo kagako dogogun kalok unggugun o,” yiluk yogisasike.
Inakla agaga inoba ĘĽbiyiligogi ake inasuk wakike wene
(Lukas 12:57-59)
21Esigit diluk yogisasikesik wene omanggi men yogisasike,
“Wene Allah nen nit ninakombalak yogisasi dogolik,
Akoni inasusak dek o, (Kel. 20:13)
yiluk yisikemo,
Inako kalok, wene kinoba ĘĽbigin werek o, yiluk yisuka etnogo kinasuk koligogi o. 22Mende, an nen wene omanggi yi yokisak. Kat ta nen kagarlak ake kakla agaga dagasi kalok, wene omanggi koba ĘĽbigin werek o. Nen, kat ta nen kagarlak omanggi yogoko dogolik,
Kat, kebe nggembu yi! yiluk yisi kalok, it ap wene erlo mbileligogoma etoma wokarek lalok, wene koba ĘĽbugunat o. Nen, kat ta nen,
Kat, kebe uwo mondok yi! yiluk yisi kalok, wene koba ĘĽbiluk weyekma kindu aikmo laĘĽbagagin o. 23Eti paga, kat ta nen kinamende pano mende wolok Allah ake ĘĽbi lago dogolik, kakla nen,
Nagarlak etnogo nen,
At weyak kagekemo, yiluk wene noba ʼbiligogo, yiluk kinenggaerek nen kinendainggen ebetlasi wago kalok, 24wolok ligin mende etnogo Allah ake ʼbiligogoma etoma werlegat ʼbiluk, yabunggane suguluk kiyogoba kagarlak etnogo oba witluk, wene sagalogo deget dusak o. Nen, wene etnogo arat sagalkep kalok, yabunggane lalok Allah ake etnogo ʼbusak o. 25Nen, ap omanggi kimbisak agorek mende nen kat wokarek ap wene erlo mbileligogoma lagonem, ap etoma nen yabunggane wokarek polisi inoba lamo, it polisi inagarlagi inom nen yabunggane wokarek, ininggi kerle warogo ʼbiyiligogoma launogo yiluk, kimbisak agorek mende eti kolagarlem awan lago dogolik etaat ipogo wene eti sagalogo pano asusak o. 26Esigit diluk panorakidek kalok, kinggi kerle warogo ʼbagumo, ap eti amende mbalegengge kat koba werek mende eti onggo ʼbogokogo awan wogokidek werek nggorlek, wula ʼbagusak mondok dek o, yiluk eberogonat yokisigi,” yiluk yogisasike.
“Kumi yogot paʼbiyausak dek,” yiluk yogisasike wene
27Esigit diluk yogisasikesik omanggi men yogisasike,
“At Allah nen yisi dogolik,
Kumi yogot paĘĽbiyausak dek o, (Kel. 20:14; Ul. 5:18)
yiluk yisike eti, kinasuk koligogi o. 28Mende, an nen wene yi yokisak. Ap ta nen, kwe omanggi ilenggen lakalok akla nen,
Iya. An kwe eti yogot kagatlep, yiluk ambasi kalok, akla nen yogot eberogonat arat kagake o. 29Eti paga, kinilenggen ebengge nen weyagat kinabusak kagat lago kalok, kemelogo laʼbiyano. Kebe abit kindu aikmo mbo laʼbagunogo nen, kemelogo laʼbiluk pelaknggeat werekma pano. 30Nen, kinggi ebengge nen weyagat kabusak kagat lago kalok, kinggi ebengge eti mbalogo laʼbiyano. Kebe abit kindu aikmo laʼbagunogo nen, mbalogo laʼbiyalok pelaknggeat werekma pano,” yiluk yogisasike.
“Kumi monogo togot diyausak dek,” yiluk yogisasike wene
(Matius 19:9; Markus 10:11-12; Lukas 16:18)
31Esigit diluk yogisasikesik, omanggi men yogisasike,
“Nen, wene omanggi paganeat yogisasi dogolik,
Ap omanggi age monogo togot diyagaluk kalok, An kwe yi togot digi o, yiluk kolal mbalogo, kwe eti wogosusagat o, (Ul. 24:1-4)
yiluk yisukaat. 32Esigit diluk mende, an nen wene omanggi yi yokisak. Ap omanggi age waganek mende, it ap ninat mende yogot paʼbigidekmaat, monogo togot diyasi kalok, kwe eti yogot kagasuwagaluk togot diyaligogo. Nen, at ap omanggi nen, kwe monogo togot digin mende eti waganggo kalok, at ap eti yogorat kagasigin o,” yiluk yogisasike.
“Kumbuk mbalusak dek,” yiluk yogisasike wene
33Esigit diluk yogisasikesik, omanggi men yogisasike,
“Nen, wene omanggi yi, Allah nen ninakombalak yomenogo yogisasi dogolik,
Kit kinenggalat an Allah nendaga kumbuk mbalkup o. An yigit diluk kagasigin o, yiluk an nendaga kumbuk mbalkep kalok, kinombae Nendaganggok nil oba yegen kagat, kagatno, (Im. 19:12)
yiluk yisike wene kinasuk koligogi o. 34Mende, an nen omanggi yi yokisak. Kit nen, at omanggi yogoko dogolik,
Yi mende ndi mende endaga kumbuk mbalogo yokigi o, yiluk yogosusak mondok dek o. Allah ebe mbogot eti paga korek dogolik wene morerarigogo. Eti paga, mbogot eti endaga kumbuk mbalusak mondok dek o. 35Nen, agat eti ninombae Allah iyok yago dogoligogo mende. Eti paga, agat yi endaga kumbuk mbalogo yogisausak mondok erlok dek o. Nen, o Yerusalem unggul nggok eti an kinombae Nendaganggok mende etoma dogoligogoma. Eti paga, o eti endaga kumbuk mbalusak degat o. 36Nen, yogondak, nisi omanggiat morla asusak yigik, nen, yogondak nisi omanggiat mirli asusak yigik, yisinem kinane kologo morla agik, mirli agik, kagarigogo mondok dek o. Eti paga, kinunggulowak eti endaga mbalogo kumbuk mbalusak degat o. 37Kit nen,
E o, yuwogoluk kalok,
E oat, yusak. Nen,
Dek o, yuwogoluk kalok,
Degat yusak o. Wene ninat mende omanggi lambeli lago kalok, Iblis obabut weyak mende etnogo nen kinakla nggagalko nggorlek yugun o,” yiluk yogisasike.
“Kit weyagat kinako kalok onggo yusak dek o,” yiluk yogisasike wene
(Lukas 6:29-30)
38Esigit diluk yogisasikesik, wene omanggi men yogisasike,
“Paganeat wene omanggi men yisuka,
Kinilenggen kemelko kalok, onggo inilenggenat kemelusak. Nen, kinaik danggulko kalok, onggo inaik danggulusak, (Kel. 21:24)
yiluk yisuka mende eti kinasuk koligogi o. 39Esigit diluk mende, an nen wene omanggi yi yokisak. Weyagat kinako kalok onggo yugup o. Kinelokonggen ebengge dambukogo kinako kalok, mbaikngge inomat kasuwagaluk wogosusagat o. 40Nen, it akoni amberek nen, it ap wene erlo mbileligogi mende yomenogo inoba wokisek lalok,
Kiyom akmangge yugu mende woknisin, yiluk yisi kalok, eti inom, kiyom sogi mende sikmangge yugu mende eti inomat taĘĽbokogo wogisausak o. 41Nen, at ap omanggi nen ane obatnerogonat yisi dogolik,
Suwangge yi korok eta ĘĽbani lausak o, yisi kalok, kit nen walekogo negenat ĘĽbiya lausak o. 42Nen, at ap omanggi nen,
Kamende eti an woknisin, yiluk nggino yisi kalok, kinaĘĽit kigidegat wogosusak o. Nen, at omanggi nen,
Kat mende eti yabunggane wokisik nen, elalma ake woknisin, yiluk yisi kalok,
Naʼit, yigidek wogosusagat o,” yiluk yogisasike.
“Akoni kinom agorek mende inaʼbuwarogo dogusak,” yiluk yogisasike wene
(Lukas 6:27-28, 32-36)
43Esigit diluk yogisasikesik, omanggi men yogisasike,
“Paganeat it amberek nen wene men yogisasuka,
Kit, akoni emberek kinom werek mende kinendainggen kunik dogolik, (Im. 19:18)
it emberek kinom agorek mende kalok, kinaʼit iyausak o, yiluk yisuka mende eti kinasuk koligogi o. 44-45Esigit diluk mende, an nen wene omanggi yi yokisak. At ninombae Allah mbogot oba mende mo indewerek dogolik agat oba liyarogo akoni inobabut weyak mende inom, pano mende inom, taʼbokogonat inake yaʼbiyigik, nen, miyo wusa ʼbi wirigogo eti, it mot-mot kagarigogi mende inom, nggorlo kagarigogi mende inom, taʼbokogonat inake wusa ʼbi wagik, kagarigogo eti kak, kit kinombae Allah mbogot oba mende aʼburiat asubagik nen yiluk, akoni kinom agorek mende eti inaʼbuwarinako dogolik, it weyagat kinabigogi mende eti, Allah nen panorinabuwagaluk, it inake sembayan yisi dogoni o. 46Nen, it akoni amberek nen, kit kinaʼbuwarek mende eti kit nen inaʼbuwarinabigogi kalok, Allah nen onggo wokisagin nogo? Dek o. Eti kak, it ap pemerintah inake uang nggino yiluk nandorligogi mende nen inobabut esigit diluk kagarigogi o. 47Nen, kinirugi kinagarlagi kinom kalogat keyagi warinabigogi kalok, kinobabut esigit diluk kirat kagarigogi ʼbuk. It ap sikmangge mende inobabut esigit diluk kagarigogi dek a? Esigit diluk kagarigogi o. 48Eti paga, ninombae Allah mbogot oba mende obabut pano mondok nggaʼberek werek kak, kit esigit dilugat dogoni o,” yiluk yogisasike.

Currently Selected:

Matius 5: DNA

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in