YouVersion Logo
Search Icon

Matius 22

22
“Kwe yiko dogolik iyago na wisuwagaluk inayonggo ʼbisike,” yiluk oba lisogo yogisasike wene
(Lukas 14:15-24)
1Yesus ebe pakigidek togot disukama, yabunggane at nen wene omanggi oba lisogo akoni yomenogo men yogisasike,
2“Nombae Nggok mbogot oba mende apma ʼbiyiligogoma etoma imbisak ndak-ndak, ap endaganggok omanggi aʼbut age waganggo dogolik pesta iyakuka kagat o. 3Iyako dogolik akoni inayonggo ʼbisike mende na wisuwagaluk, at anduwanengge mende amberek men yogisasike,
Akoni inayonggo ĘĽbigi yomenogo wisuwak nen woginabi lani o, yiluk, laĘĽbiyasike mende, it inayonggo ĘĽbisike mende yomenogo inaĘĽit nen wagidek puk aguka. 4Wagidek puk agukama, yabunggane anduwanengge ninat mende men yogisasike,
Akoni inayonggo ĘĽbigi mende yomenogo wisuwak nen, woginabi lani o. Lalok nen,
Ninewe nen men yeke yino,
Sapi nggulok nggok mende inom, sapi eyagi amberek nggokndek mende inom, mondok taĘĽbokogo warogo arat iyago ĘĽbiluk, yi mende ndi mende arat taĘĽbokogo nggarelogo ĘĽbigirik arat nausak kagat laga o. Eti paga, wisuwak nen yogisa lani o, yekemo wago, yiluk laĘĽbiyasikemo laguka. 5Yonggo yogisa laguka mende, it inayonggo ĘĽbisike mende eti inakla mbuk atluk kagako dogolik, it amberek ineyabulangge lagik, it amberek yi mende ndi mende onggo mbaluwogoluk lagik, 6it amberek nen, at nggok anduwanengge laĘĽbiyasike mende yomenogo inebe paĘĽbiyalok ndugi inakik, inebe mondok min inakik, kagakuka. 7Esigit diluk kagakukama, at ap endaganggok etnogo asuk kolkikesik, akla agaga dagiluk agoromi tentara laĘĽbiyasikemo lagukasik, at ap nggok anduwanengge inakuka mende yomenogo inebe mondok warogo ĘĽbiyalok, inago palek kota etoma mondok kali ĘĽbisuka. 8Esigit diluk arat kagakukama, at ap endanganggok etnogo nen anduwanengge mende yomenogo men yogisasike,
Pesta arat iyaki mende, it akoni inayonggo ĘĽbigi mende eti nanggo iyago na wisusak dek aga. NaĘĽit. 9Eti paga, kit kolak nggok andogalma eloma lalok werekma, akoni amberek lago kalok,
Pesta iyagoma na luwok o, yiluk, inayonggo ĘĽbino, yiluk yogisasikemo, 10it anduwanengge mende yomenogo yabunggane kolak nggok andogalma etoma lagukasik werekma, akoni inobabut weyak mende pano mende lagonem inom abuk aguka mende taĘĽbokogonat inayonggo ĘĽbisukama wagukama, o etnogola inebe mondok nggerlek aguka. 11Arat nggerlekogo unggisukama, at ap endaganggok etnogo ilenggen iyagaluk uma unggisike mende, ap omanggiat inom su kumi yiginako dogolik pesta iyago nuwogoluk yirigogo mende yugu dek werekma ilenggen lakasikesik men yogokike,
12Dak yi. Nagarlak! Kat, su kumi yiginako dogolik pesta iyago nuwogoluk yirigogi mende eti yikidek unggi wagan yi, ninggit diluk unggi wagan, yiluk yogokike mende, ap etnogo ane mondok yigidek puk agike. 13Ane mondok yigidek puk agikemo, at ap nggok endaganggok etnogo anduwanengge mende yomenogo men yogisasike,
Ap eti inggi iyok mondok kerle warogo, sikmangge inaik nggirlim mak-mak kagako dogolik di ako de ako kagarigogima o mondok amummo etoma wula ʼbiyani o, yiluk yogisasike. 14Eti negen, Allah nen akoni inebe mondok dogalegat inayonggo ʼbiligogo mende, inebe mbererlagat negen pulogo ʼbiyagin o,” yiluk yogisasike.
“Uang pemerintah inake nggino yisinem wogisausak a? Dek a,” yiluk kinok Yesus oba wagangguka wene
(Markus 12:13-17; Lukas 20:20-26)
15Yabunggane, it ap Farisi mende nen,
“Nit Yesus il warogo oba kinok waganggonem, ane yisi kalok wene oba ʼbuwok,” yiluk abok mbalko laguka. 16Abok mbalko lagukasik nen, ap it inagoromi inane waganggo laguka mende inom, it ap Herodes werekmangge mende inom, Yesus oba wene kinok waganuwagaluk laʼbiya wagukama it wagukasik nen, men yogokuka,
“Yesus Newe. Kat kobabut wene eberogonat dombok yisi dogolik, Allah akla nen,
Akoni yigit diluk kagako dogowak, yiluk ambaligogo mende eberogonat yanggul nisiligogon eti nit ninilu o. Akoni inebe kayuk degat dogolik inelokonggen obaat iyalok, amberek kelokoma ʼbiyigik, amberek komborlikngge ʼbiyigik, kagarigogon dek kiyaligogi o. 17Eti paga, kat kakla ninggit diluk ambegen? Nit Yahudi mende kagarigogi ndak-ndagat uang pemerintah inake endaganggok Kaisar wogosusak a? Dek a,” yiluk yogokukama 18at Yesus nen it ap eti inobabut weyak enggagat iyasikesik nen,
“Kit kinowado pagaat pano salek dogolik, kinendainggen mbere mende yi! Nenaluk naren mbaluwogoluk kagarigogi. 19Uang pemerintah inake ʼbusak mende etnogo nilenggen kak nen sit niyani,” yiluk yisikemo uang etnogo omanggi wogokukama, 20at nen
“Yi ta elokonggen oba endaga kolal mbalek werek?” yiluk yogisasikemo,
21it nen,
“Eti Kaisar at o,” yiluk yogokukama, at Yesus nen,
“Kaisar mende kalok, Kaisar wogokik, Allah mende kalok, Allah at wogokik, kagako dogoni o,” yiluk yogisasikemo, 22it yomenogo inasuk kolkukasik nen,
“Iya! Ninayuk a,” yiluk, pogoratluk Yesus togot diluk o werlekma laguka.
It ap Saduki mende nen, akoni watlatluk nen iniluk asugun pasik Yesus oba kinok wagangguka wene
(Markus 12:18-27; Lukas 20:27-40)
23It yomenogo arat lagukama nen, o eti pagaat, it ap Saduki mende nen,
“Akoni watlatluk iniluk asugun mondok dek,” yiluk yiligogi mende amberek Yesus oba wagukasik nen, men yogokuka,
24“Newe. At Musa nen men yiluk yanggul nisasike,
Ap omanggi aĘĽbut awan endakidekma ebe watlago kalok, obalikmo aĘĽbut omanggi endasuwagaluk, kwe soge eti ap eti agorat waganusak o, (Ul. 25:5-6)
yiluk yanggul nisasike. 25Esigit diluk yisike mende werekma nit werekma yoma ap inebe 7 paga inombae omanggiat nen endago welaguka. Dogolik, inewe mangguya mende eti age waganggikesik aĘĽburi endaginakidekma watlagikemo agot omborlik mende eti nen,
Kwe yi newe age soge an ʼbaniluk laga mende, yiluk waganggike. 26Waganggike mende, at eti aʼburi endaginakidekma watlagikeat. Yabunggane kwe soge etnogo inagot inomborlik mende eti nen waganggike mende, esigit dilugat aʼburi endaginakidekma watlagike. Inebe 7 paga yomenogo inaʼburi endaginakidekma watlago lagukaat. 27Esigit diluk watlagukasikmo yabunggane ebe yabunggane, kwe etnogo ebe watlagikeat. 28Eti paga, it ap inebe 7 paga eti, kwe omanggiat mende eti waganggukasikmo eti paga, yabunggane Allah nen akoni warek mende inilugurinabigin etinem, kwe eti ta kak age asigin ambegen,” yiluk kinok waganggukama, 29at Yesus nen men yogisasike,
“Kit, Allah wene kolal mbalek eti inom, Allah obatne eti inom, kinonggodek dogolik, kinane nggorlo yegep kigi. 30Akoni warek mende Allah nen inilugurinabigin etinem, kumi woginakik, yiginakik, kagako dogogun mondok dek o. Mende, it malaikat mbogot oba mende dogoligogi eti kagat dogogun o. 31-32Nen, akoni watlasugun mende Allah nen inilugurinabigin eti pasik, at nen,
Abraham inom, Ishak inom, Yakub inom, inombae Allah anat o, (Kel. 3:6)
yiluk yisikemo, wene kolal mbalek werek etnogo endaga wenakidek werek nogo? Endaga wenarigogiat o. At Allah akoni warek mende inombae ʼbuk. At te, akoni iniluk mende inombae o,” yiluk yogisasikemo, 33it akoni dogalegat yomenogo inasuk kolkukasik nen,
“Iya! Ninayuk a,” yiluk pogorakuka.
“Allah nen ninasuk wakike wene nggok, mbere etaat o,” yiluk ap omanggi yogokike wene
(Markus 12:28-34; Lukas 10:25-28)
34At Yesus nen wene esigit diluk yogisekemo, akoni nen,
“Yesus nen it ap Saduki mende wene yogisekemo, it nen onggo yusak erlok dek aga,” yiluk yisukama, it ap Farisi mende inasuk kolkukasik inebe nandot diluk, 35ap omanggi Allah wene kolal mbalek yanggul isasi lagike mende nen, Yesus aren mbaligiluk oba kinok waganggo dogolik, men yogokike,
36“Yesus Newe. Wene Allah nen ninasuk wakike wene etnogo, wene ebe nggok mondok negen nggi yisike ambegen?” yiluk yogokikemo 37at Yesus nen,
“Wene nggok, at Musa nen,
Kinendainggen inom, kinobabut inom, kinakla ebeko inom, omanggiat atluk, ninombae Allah Endaganggok ebe etiat kinendainggen kunik dogoni o, (Ul. 6:5)
yiluk yisike eti, 38wene ebe nggok etiat o. 39Nen, wene eti imbisak ndak-ndak, omanggi yi,
Kit kinenggaerek kinebe kinendainggen kunik dogoligogi eti kak, it akoni amberek kinom werek mende eti kinendainggen kunik dogoni o, (Im. 19:18)
yiluk yisike mende nggok etiat o. 40Wene at Allah nen,
Yigit diluk kagatno, ndigit diluk kagatno, yiluk ninasuk wakike wene taʼbokogonat inom, wene it ap Allah wene yogisasi laguka mende nen yisuka wene taʼbokogonat inom, wene nggok mbere eta paga kunik werek o,” yiluk yisike.
“At Kristus eti, ebe ta ambegep,” yiluk yogisasike wene
(Markus 12:35-37; Lukas 20:41-44)
41At Yesus nen esigit diluk yogisasikesik nen, it ap Farisi mende yomenogo nandorlek werekma, at nen kinok inoba waganggo dogolik 42men yogisasike,
“Kit kinakla nen, Kristus Allah nen ayonggo ʼbiluk laʼbi wisigin yisike etnogo, ebe ta ambaligogi? Nen, ta omba nen endago mende ambaligogi?” yiluk yogisasikemo, it nen,
“At eti Daud nen endago mendeat o,” yiluk yogokuka. 43Esigit diluk yogokukama, at Yesus nen,
“Eti paga, Allah Agurengge nen Daud akla nggagalkikemo, at nen,
44Allah Endaganggok nen an Newe Endaganggok yogoko dogolik, Akoni kat kasili mende yomenogo kiyok nen al debelogo ĘĽbiyanok nen, an nen koba ĘĽbiya wagidek werek nggorlek, kat an neragalilu ninggi ebengge korek dogolik kebe nggok dogono, (Mzm. 110:1)
yiluk Allah nen Kristus yogokike, yiluk yisike eti, nenaluk yisike ambegep? 45At Daud enggaerek nen Kristus ebe ake,
An Newe Endaganggok, yisike kalok, kit nen,
Kristus eti Daud nen endago mende o, yiluk, ninggit diluk yusak ambegep. Esigit diluk yusak erlok dek o,” yiluk yogisasikemo 46it nen wene onggo ninggit diluk yogosuʼbugat kagat lagikemo, kurli eti kurli nen, yabunggane akoni taʼbokogonat nen wene omanggi kinok waganu inayuk aguka.

Currently Selected:

Matius 22: DNA

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in