YouVersion Logo
Search Icon

Matius 21

21
Yesus pogorako nggorlek o Yerusalem unggisike wene
(Markus 11:1-11; Lukas 19:28-40; Yohanes 12:12-19)
1At Yesus akoni inom laguka mende yomenogo inom kota Yerusalem ungguwogoluk korokogo asi lagukasik, ndom Zaitun apma o unggul Betfage mot-mot asi dagasukasik, Yesus nen it at ane waganggo laguka mende yomenogo inebe mbere alebagik laʼbiyasike. 2Laʼbiyasi dogolik,
“O unggul kinelokoma elila lani o. Arat lalok kalok, awan unggisi dogolik kinilenggen lakagun mende, wam keledai eyak imbisak nggombi yirlelek werekma kinilenggen kugun etnaga o. Nen, arat kinilenggen kalok kalok, nggombi yirlelek eti piyalogo nen, noba wolok witno. 3Esigit diluk kerle piyalkonem, it akoni etoma mende amberek nen,
Nenaluk nggombi piyaligogi, yiluk wenemuk mbalko kalok, men yogisano,
Ninewe Endaganggok etnogo nen wam keledai yi mende dek nen, wolok luwogoluk nggombi piyaligogi, yiluk yogosumo at nen, ibat laʼbi wisigin etnaga,” yiluk, wene warogo laʼbiyasike. 4Esigit diluk laʼbiyasike eti, at ap Allah wene yogisasi lagike mende omanggi nen,
5“Akoni o Sion mende yogisasi dogolik,
Kinewe Endaganggok kinoba wirigogo o. Obabut enago dogolik, wam keledai ambot oba yasukogo dogolik wagik, wam keledai eyak mende ambot oba yasukogo dogolik wagik, wirigogo, yiluk yogisan o,” (Zak. 9:9)
yiluk yisike eti ndak-ndagat kagat lasuwagaluk, at Yesus nen esigit diluk laʼbiyasike o. 6Laʼbiyasikemo it etnogo lagukasik, at Yesus nen yogisasike ndak-ndagat kagako dogolik 7wam keledai etnogo eyak imbisak wolok wagukasik iniyom sikmangge yugu mende nonggorlogo wam keledai etnogo inambot oba ndalogo ʼbisukama, at Yesus ebe inambot oba yasuk lagike. 8Yasuk lagikesik lagonem, it akoni dogalegat yomenogo inebe nggokmangge iniyom sikmangge yugu mende nonggorlogo kolagarlem ndalogo ʼbilik lagik, it pelakngge ongga inggiloʼbak mende nggiselogo kolagarlem ndalogo ʼbilik lagik, kagakuka. 9Esigit diluk ʼbilik lago dogolik, at Yesus ebe ndumo diluk, it amberek alep lagik, it amberek omborlik lagik, lago dogolik, inane nggokogo men yilik laguka,
“Daud nen endago mende, Ninewe wa! Wa! Wa!” yiluk yu kak,
“Hosana! Ninombae Endaganggok Allah nen laʼbagi wagama wagan yi, at nenat panot kabuwak o. Allah nggok mbogot oba dogoligogo mende Ninombae wa!” (Mzm. 118:26)
yu kak,
“Hosana!” yiluk amitmit luk-luk yilik yilik, o Yerusalem unggisuka. 10Unggisukama it akoni etoma mende taʼbokogonat arlik palko dogolik,
“Iya! Ap yi ta ambegep,” yiluk yisukama 11it akoni dogalegat yomenogo nen,
“Yi Yesus Allah wene yogisiligogo mende, ago o Galilea agum Nazaret mende etnogo waga yi o,” yiluk yogisasuka.
Yesus nen Allah ago palekma unggisikesik nggarelkike wene
(Markus 11:15-19; Lukas 19:45-48; Yohanes 2:13-22)
12Esigit diluk yisukama, at Yesus Allah ago palekma unggisikesik, it akoni Allah ago palekma unggisukasik dogolik, yi mende ndi mende onggo waganggik, mbalkik, kagako laguka mende taʼbokogonat sikogo-mukogo sikmangge wula ʼbiyigik, it amberek uang meja mberlago paga ʼbiluk onggo waganggo laguka mende inom, it amberek o mberlago paga inebe korek dogolik sewe merpati yogik negen mende onggo waganggo laguka mende inom, inago eti abel dagak-mbagakogo mbo laʼbigik, kagarik lagikesik, 13men yogisasike,
“Kolal mbalek oba, at Allah nen yisi dogolik,
An nago palek yi pasik akoni nen yisi dogolik, O sembayan yisi dogogunmo, yiluk yisi dogogun, (Yes. 56:7)
yiluk yisikemo kolal mbalek werek o. Mende, kit nen, it ap akoni inamende ininggi abusak ndilogo korlaligogi mende inago palogo ʼbiyaligogi yi!” yiluk mberisasike. 14Esigit diluk mberisasikesik akoni inilenggen mbuk mende inom, iniyok ut warek mende inom, Yesus oba Allah ago palekma etoma wagukama, at nen pano kagarinakike. 15Esigit diluk kagarinakikemo, it ap Allah indewerek mende ineugi nggokndek yomenogo inom, Allah wene kolal mbalek indewerek mende yomenogo inom, Yesus nen kagasusak dek mende elalinat kagakonem inilenggen kigik, nen, elege ʼbugurlakndek mende nen,
“Ninewe wa!” yiluk yu kak,
“Hosana! Daud nen endago mende Ninewe,” (Yes. 56:7; Yer. 7:11)
yiluk Allah ago palekma inane nggokogo Yesus eloke waganggonem inasuk kolkik, kagakukasik inakla agaga nen, 16Yesus men yogokuka,
“It elegerlak yiligogi eti kasuk koligogon a?” yiluk yogokukama, at nen,
“E o. Koligogo o. Nen, wene men yiluk kolal mbalek werek etnogo kit nen endaga wenakidek werek nogo? It nen Allah pogorako dogolik,
Kat kebe panorogo pogot kako dogowagaluk, elegerlak ngget endago mende inom, irlak awan niligogi mende inom, mondok yanggul isegenma kigi, (Mzm. 8:3)
yiluk yisukama, kolal mbalek eti kit nen endaga wenakidek werek nogo?” yiluk yogisasikesik, 17it akoni yomenogo togot diyalok, o kota etoma nen duki wagikesik, o Betania noge yi wagike.
Yesus nen o ara erlo omanggi alem ʼbisike wene
(Markus 11:12-14, 20-24)
18Noge yiluk kuben siyakogo at Yesus o kota etoma suguluk unggisi dogolik, kolagarlem kimbiri abu agike. 19Kimbiri abu agikemo, o ara erlo omanggi kolak eragalilu werekma ilenggen lakalok erloma lagikesik ilenggen mbenakike mende, enggen omanggi yikidek, enggaat werekma, o ara etnogo men yogokike,
“Kat o ara yi, kurli yogondak nen logat yabunggane kenggen mondok yikidek dogono,” yiluk alem ʼbisi nggorlek eranogoat, o ara etnogo mondok mbuk agike. 20Esigit diluk kagakonem, it at agoromi ane waganggo laguka mende yomenogo inilenggen kasukasik nen,
“Iya!” yiluk yisi dogolik,
“O ara yi omanggi pasigat mbuk aga yi ninggit diluk nen?” yiluk yisukama, 21at Yesus nen,
“Wene eberogonat yokisak. An nen o ara yi kagaki kak, kit nen esigit diluk kagasusagat mende, eti paga kagasusak ʼbuk. Kinendainggen mbere agidek omanggiat dogolik, Allah oba panggot diluk kit nen,
Ndom yi yoma nen kenokogo i laut yenggelekma eloma lan o, yiluk yogoko kalok, kagat lasiginat o. 22Nen, kit yi mende ndi mende Allah nggino yogoko dogolik, kinendainggen at oba panggot degep kalok, wokisaginat o,” yiluk yogisasike.
“Yesus, kat nena mende indewerek agandik kagarigogon,” yiluk endema wagangguka wene
(Markus 11:27-33; Lukas 20:1-8)
23At Yesus nen wene esigit diluk yogisasikesik, at ebe Allah ago palekma unggisikesik dogolik wene yanggul isasinem, it ap Allah indewerek mende ineugi nggokndek inom, it ap inarluwendek inom, Yesus oba wagukasik nen, men yogokuka,
“Kat, yi kagakik, ndi kagakik, kagarigogon yoma nena mende indewerek agandik kagarigogon? Nen, ap ta nen indewerek dogowagaluk, mendagakemo kagarigogon,” yiluk yogokukama 24at Yesus nen,
“An nen, kinok omanggi inom wokiyagat. Kinok waganggonem, kit nen dikogo yoknoko kalok, an nen, eti mende indewerek agarik kagarigogo, yiluk, nane ʼbukakogonat yokisaginat o. 25At Yohanes nen akoni ima wusa ʼbiyasi lagike etnogo, mbogot oba mende nen yogokikemo ima wusa ʼbiyasi lagike a? E a, at te, akoni agat oba mende nen yogokukama kagako lagike a. Yoknitni nda!” yiluk yogisasikemo, it nen inane it-it yisi dogolik, men yisuka,
“Mbogot oba mende nen yanggul ikikemo wusa ʼbiyasi lagike, yiluk yogosumo, at nen,
Kalok, kit nen Yohanes ane eberogonat yiluk didigidek welagigip eti nenaluk, yiluk, yoknisaunogo. 26Nen,
Akoni nen yanggul ikukama wusa ʼbiyasi lagike, yiluk yogosumo, it akoni yoma taʼbokogonat nen,
Yohanes eti Allah weneat yoknisasi lagike, yiluk yiligogi eti paga, nit ninayuk,” yiluk yisukasik, 27yabunggane Yesus yogoko dogolik,
“Wene eti nit ninonggodek o,” yiluk yogokukama, at Yesus nen, men yogisasike,
“Kalok, an nen,
Eti mende indewerek agarik kagarigogo, yiluk, kit yokisagin degat o,” yiluk yogisasike.
Ap omanggi aʼburi inebe mbere inom inoba lisogo yogisasike wene
28At Yesus nen esigit diluk yogisasi lagikesik yabunggane men yogisasike,
“Wene yigin yi, kit nen ninggit diluk ambaligogi. Ap omanggi aʼburi inebe mbere welaguka. Werekma, aʼbut mangguya mende eti oba lagikesik nen, men yogokike,
Naʼbut, yogondakne, anggur enggama etoma yabu omanggi wagani lan, yiluk yogokike. 29Yogokikemo, at aʼbut etnogo nen,
Naʼit o, yiluk yogokike. Mende, yabunggane akla ebekikesik yabu etnogo wagani lagike. 30At ombae etnogo yabunggane aʼbut mageya mende eti oba lagikesik nen esigit dilugat yogokike mende, at nen,
E o, nombae, yisike mende, yabu ebe wagani lagidek puk agike. 31Eti paga, kit kinakla nen, it ap inebe mbere eta ta kak nen inombae akla ambasike ndak-ndagat kagakike ambegep,” yiluk, yogisasikemo it nen,
“Eti aʼbut mangguya mende eti nen kagakike,” yiluk yogokukama, at Yesus nen,
“Eti paga, an nen wene omanggi inom eberogonat yokisak. Kit awan werek nggorlek, it ap uang pemerintah inake nggino yiluk nandorligogi mende inom, kumi yugunat kagarik liligogi mende inom, it eti ndak Allah apma ʼbiyiligogoma etoma unggugun o. 32At Yohanes etnogo Allah akla ambaligogo mende mot-morat kagako dogowagaluk yanggul kisasike mende, kit kinakla nen,
At ane eti eberogonat yiluk, didigidek welagagip. Mende, it ap pemerintah inake uang nggino yiluk nandorligogi mende eti inom, kumi yugunat kagarik liligogi mende eti inom,
At ane eti eberogonat yiligogo, yiluk inakla didisuka. It nen esigit diluk didisinem kinilenggen iyasigip mende, kit nen yabunggane kinobabut kwalatluk didigidek werek yi,” yiluk yogisasike.
“Akoni amberek anggur ai yagoma anggorlem welaguka,” yiluk, oba lisogo yogisasike wene
(Markus 12:1-12; Lukas 20:9-19)
33At Yesus nen wene esigit diluk oba lisogo arat yogisasikesik,
“Yabunggane wene omanggi yi oba lisogo yokisak. Ap omanggi agat indewerek mende nen wen waganekma anggur ai yaʼbisikesik nen, leget palkik, enggen sagalogo ambusu perelko dogumo agat kulelkik, inilenggen dogumo nggayo mberlakik, kagakikesik nen ap amberek anggorlem dogowagaluk ʼbiyalok o werlekma etoma lagike. 34Etoma lagikesik werek nggorlek, enggen yikonem mbaligogi paga kagat lasi wagikemo ap aen indewerek mende etnogo nen, anduwanengge mende amberek it ap anggorlem dogowagaluk ʼbiyasikemo yomenogo nen anggur enggen omanggi wogisawagaluk, inoba laʼbiya wagike. 35Mende, it ap anggorlem welaguka mende yomenogo nen, it ap agat indewerek mende anduwanengge enggen wagani wisuwagaluk laʼbiya wagike mende yomenogo inebe paʼbiyalok nen omanggi ndugi wakik, omanggi ebe mondok minat wakik, omanggi nggit paga mondok wakik, kagakuka. 36Esigit diluk kagakukama at ap agat indewerek mende etnogo nen, alebagik, inebe wenago negen laʼbiya wagikesik yabunggane mondok dogalegat laʼbiya wagike, mende alebagik kagakuka kagat, kagarinakuka. 37Esigit diluk kagarinakukama at ap nggok etnogo nen men yisike,
Yogondak an nenggaerek naʼbut yiat, alon palogo keyagi warogo waganugun o, yiluk akla ambasikesik, aʼbut etnogoat laʼbi wagike. 38Laʼbi wagikemo wagonem, it ap wen anggorlem welaguka mende yomenogo nen, inilenggen lakasukasik, it-it yisi dogolik,
Ap eli ombae obalikmo wen indewerek asigin mende etnogo ebe waga eli. Wen yi nirat indewerek asuwok nen, ebe wasuwok o, yiluk, 39ebe pagogo yabula nen leget sikmangge wula ʼbisukasik, ebe mondok minat wakuka. 40Esigit diluk kagakuka eti paga, yabunggane ap agat indewerek eti witluk, it ap anggorlem welaguka mende eti ninggit diluk kagarinabigin ambegep,” yiluk yogisasikemo, 41it nen,
“Ap agat indewerek mende eti witluk, it inobabut weyak mende etoma mondok taʼbokogonat inatluk, anggur ai yagoma eti anggorlem dogolik, enggen arat korle agonem mbalogo wogosi lago dogowagaluk, ap ninat mende amberek inayonggo ʼbusagat o,” yiluk yogokuka. 42Esigit diluk yogokukama, at Yesus nen,
“Kit nen Allah wene yigit diluk kolal mbalogo ʼbisukama endaga wenakidek dogoligogi nogo? It nen,
It ap tukang o nggit mende paligogi mende nen, o ebe palko dogolik,
Nggit yi weyak, yiluk togot diyasuka mende eti ebe kerlagaat kagat lagama o. Esigit diluk kagat laga eti, ninombae Allah Endaganggok nenat kagake o, yiluk, ninilenggen kogosik nen,
Iya! yiluk pogorarigogi o, (Mzm. 118:22-23)
yiluk kolal mbalogo ʼbisuka mende eti endaga wenarigogi dek nogo? Endaga wenarigogiat o. 43Kit, Allah nen apma ʼbinagusak welagagip mende, apma ʼbinagagin dek o. Kit kinobalikmo, o enggen pano mende yisu kak, it akoni inunggulowak endaga ninat mende nen, Allah akla ambaligogo mende mot-mot kagako dogogun mende kalok ʼbiyagin o. 44[Ta nen nggit eti paga nggat wusa wago kalok ebe mondok olinengge ndamelogo ʼbigin o. Nen, nggit eti ta oba sebeli wago kalok, ebe mondok al debelogo wasigin o,”] yiluk 45yogisasikemo, it ap Allah indewerek ineugi nggokndek mende inom, it ap Farisi mende inom,
“Wene oba lisogo yeke eti, nit pasik yokniseke kigi,” yiluk didisukasik, 46Yesus ebe pakawogoluk kagakuka mende, akoni inebe dogalegat nen,
“At Yesus eti Allah wene yoknisiligogo mende o,” yiluk, yisi lagukama nogo nen, it inayuk nen, togot disuka.

Currently Selected:

Matius 21: DNA

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in